Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Polísia Sei Investiga Kle’an Padre Abito Nia Mate

Published

on

Hatutan.com, (23 Agostu 2022), Díli–Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) sei kontinua hakle’an investigasaun bá Padre  Abito José Brites Casimiro nia mate ho motór iha área Dare nian, Segunda (22/08/2022).

Matebian Padre Abito José Brites Casimiro. Foto/dok.espesiál

Tuir kronolojia ne’ebé Polísia rona direta hosi sasin ida ho inisiál MSR ne’ebé hetan asidente hamutuk ho Padre matebian katak asidente ne’e akontese maizumenus iha tuku 20:00 Otl, iha área Dare, Munisípiu Díli.

Hosi asidente tráfegu ne’e, rezulta Padre Abito José Brites Casimiro mate kedan iha fatin akontesimentu, maibé kondisaun motór ho marka Jupiter MX, Xapa Matríkula E 8081, ne’ebé sira utiliza ninia kondisaun ‘di’ak hela’.

“Asidente tráfegu iha Dare, horikalan purvolta iha tuku 20:00 liu Otl, envolve ita-nia Padre ida ho sidadun feto ida maka hanesan Padre tula. Tuir informasaun ka deklarasaun ne’ebé mai hosi sasin ho sidadaun feto ida, oras-ne’e kondisaun hanesan kanek todan laiha, nia hanesan kondisaun di’ak hela. Tuir informasaun dehan, baku hirus matan no hirus matan mak moras,” Komandante Unidade Polísia Tránzitu (Poltranz), Inspetór Polísia, Domingos Sarmento Gama informa bá jornalista sira iha kna’ar fatin, Caicoli, Díli, Tersa (23/08/2022).

Advertisement

Tuir informasaun ne’ebé investigadór sira rekolla hosi sasin moris MSR katak, matebian Padre Abito mak kontakta  nia liuhosi haruka mensajen, hodi sira na’in-rua konvida-malu atu ba hán kalan iha restaurante ida ne’ebé mak pertense bá área Dare nian. Maibé, vítima ho MSR la’o to’o iha dalan klaran, haree bá kondisaun rai ne’ebé kalan ona, entaun sira deside fila-fali mai Díli, liuhosi dalan foun Dare nian, tun mai liuhosi Mauhoka nian uma leten kala halai sees no xoke moru protesaun ida.

“Xoke, entaun sira monu liubá valeta ko’ak. Tuir informasaun katak, Amu matebian baku nia ulun, sira na’in-rua uza kapasete maibé dala-ruma kapasete la prega metin. Entaun kapasete semo sai no baku ulun bá iha trotoar balun iha ne’ebá. Entaun, iha ne’e mak hanesan pankada maka’as,” komandante Domingos Sarmento Gama haktuir.

Hafoin asidente, komunidade balun ne’ebé hela besik iha área ne’e, konsege evakua vítima ba Ospitál Nasionál Guido Valadáres (HNGV), maibé la konsege salva Padre nia vida.

Kondisaun motór matebian Padre Abito José Brites Casimiro nian diak hela no la iha fitar ruma hatudu asidente no pankada. Foto/Hatutan.com

Sasin moris ho inisiál  MSR ne’ebé ho matebian hetan asidente ne’e, oras-ne’e iha ona ninia uma. Maibé, tuir informasaun ne’ebé mak investigadór sira rekolla katak,  MSR mós monu no hirus matan hetan pankada.

“Ne’ebé liman ain kompletu, só ke, hirus matan mak sente moras uitoan. Entaun, seidauk prezensa iha parte investigasaun. Maibé, to’o oras balun nia laran ka loron ida-rua tán, karik ita-nia sidadaun  ne’e bele mós husu ninia prezensa, nune’e bele fó ninia deklarasaun. Deklarasaun balun, ohin foti tiha ona. Ita nia investigasaun to’o iha sidadaun  ne’e nia uma,” nia  hateten.

Parte polísia kontinua husu bá sasin moris ho inisiál  MSR bainhira kondisaun rekupera ona  bele aprezenta an fila-fali bá polísia hodi foti deklarasaun.

Advertisement

“Ita mós la taka dalan, karik momentu asidente ne’e iha ne’ebá mak iha mós testemuña ruma, sidadaun balun, ka joven sira balun besik iha ne’ebá, ita presiza buka-tuir, atu nune’e ita foti mós deklarasaun hodi kompleta kona-bá asidente refere,” komandante ne’e subliña.

Hafoin akontesimentu, parte Komandu PNTL Munisípiu Díli, liuhosi Tráfiku Investigasaun nian to’o kedan iha fatin asidente, hodi rekolla mós dokumentasaun balun iha terrenu.

Tuir kronolojia sira ne’ebé mak iha, dadus iha liman, fotografia balun polísia foti, iha sketsa balun mós foti, foti mós evidénsia iha fatin akontesimentu.

“Konforme ita nia investigasaun to’o iha HNGV, prosesu ne’e kontinua la’o, entaun ita hein tán karik testemuña ruma, bele ita hetan, ita bolu atu nune’e ita bele foti deklarasaun ruma, atu bele reforsa tán asidente refere,” Domingos Sarmento Gama haktuir.

Mate Isin Submete Ona bá Autópsia

Advertisement

Sarani sira lori sai mate isin Padre Abito José Brites Casimiro nian hosi HNGV hafoin autópsia. Foto/Hatutan.com

Padre Abito José Brites nia isin-mate, submete ona bá prosesu autópsia. Padre Jovito do Rego esplika, asidente ida-ne’e sira rasik mós la hatene, maibé iha ema balun mak kontakta hodi informa katak, Padre Abito hetan asidente ho motór iha área Dare no transporta ona bá HNGV.

Hafoin simu tiha informasaun ne’e, Padre Jovito do Rego to’o kedan iha HNGV hodi haree direta kondisaun vítima nian, infelizmente Padre Abito iis laiha ona.

“Asidente ida-ne’e, ami la hatene, obskuru loos. Depois tanba hatene dehan katak, nia halai neineik. Depois iha sasin ida ne’ebé moris hela, la hetan buat iha nia an, nia mós mai hamutuk iha-ne’e. Ne’ebé, ami prefere katak, halo autópsia atu bele hatene loloos, tanba Amu Bispu mós oras ne’e halo hela ninia viajen bá Roma,” Padre Juvito do Rego hateten.

La’ós ne’e de’it parte Dioseze Díli mós informa kedan ona ba Polísia Sientífika Investigasaun Kriminal (PCIC) no ekipa sira mós to’o kedan iha HNGV, hodi rekolla informasaun balun hosi sasin moris no bá to’o mós iha fatin akontesimentu nian.

“Sira lori kámera drone bá iha ne’ebá, halo kedan filmajen bá buat hothotu. Ne’ebé, ohin dadeer ne’e, tanba tuir prosedimentu, tenke hein hosi Ministériu Públiku (MP), surat, hosi PCIC nian halo proposta bá iha MP, hatuun ona espozisaun mai. Agora halo hela autópsia no  ami hothotu hola desizaun katak, di’ak liu halo autópsia, atu ita bele hatene loloos,” Padre Jovito do Rego hateten.

 Biografia Padre Abito

Advertisement

Matebian Padre Abito José Brites Casimiro. Foto/Dok. Espesiál

Padre Abito José Brites Casimiro, moris iha Aldeia Ailelo, Suku Giolima, Postu-Administrativu Hatolia, Munisípiu Ermera, iha loron 06 fulan-Fevereiru 1985. Oan hosi Zeferino Casimiro no Saturnina Martins.

Padre Abito nu’udár oan dalimak hosi maun-alin na’in-10 maka hanesan Aurélia Mascarinhas, Fernanda Mascarinhas, Augusta Martins (Matebian), Padre Abito José Brites Casimiro (matebian), Olinda dos Reis, Adelina Martins, Irmã Olandina Casimiro Mascarinhas, CB, Bernadino Soares Casimiro, Boby Casimiro (matebian) no Celeste Soares Casimiro (matebian).

Iha loron 06 fulan-Jullu 1986 simu sakramentu Batizmu hosi Rev. Pe. Mário do Carmo Belo (matebian), iha misaun antiga Igreja São Francisco Xavier Hatolia.

Iha loron 18 fulan-Setembru 1993 simu sakramentu Primeira komuñaun hosi Rev. Pe. Mario do Carmo Belo, iha Igreja São Francisco Xavier, Nartuto.

Iha loron 18 fulan-Novembru 2007 simu sakramentu Krizma hosi Reverendísimu Bispu Dom Alberto Ricardo da Silva (matebian) iha Igreja Parókia Sagradu Kurasaun Jesus, Becora.

Iha tinan 1993 to’o 1996, hala’o nia estudu Pré-Primária SDN no. 58 Tata Ailelo hafoin muda hikas ba iha Escola SDN no. 30 Garuda Hatolia.

Advertisement

Iha tinan 1996 to’o 1997 labele kontinua nia estudu tanba hetan presaun no tortura hosi militares Indonézia, nune’e iha tinan 1997 to’o 1998 hahú hikas fali nia estudu iha eskola SDN no.58 tata Ailelo.

Iha fulan-Maiu 1998 tanba situasaun funu nune’e Padre Abito ho família halai sai bá hela iha ai-laran Sosiedade Fatubesi to’o tinan 1999 to’o Referendum, 30 Agostu 1999. Nune’e maka iha tinan 2000 to’o 2003 hahú fali nia estudu Pre-Sekundária iha eskola Públika loron 20 fulan-Setembru, Hatolia.

Remata tiha nia estudu Pre-Sekundária iha tinan 2003 too 2006 kontinua estudu Ensinu Sekundáriu iha eskola Públiku 10 de Dezembru, Comoro, Dili no tempu ne’ebá ajuda mós iha Programa História ba Futuro, iha Casa de Produção audio visual  (CPA), Cina-Rate, Taibessi Dili.

Iha loron 23 fulan-Setembru  2006, hahú nia estudu iha Semináriu Menór Nossa Senhora de Fátima, Balide to’o fulan-Jullu 2007.

Iha loron 4 fulan-Outubru 2007 too loron 4 fulan-Agostu 2009 hala’o estudu iha Semináriu Ano Propeudêutico ka Ano Espiritualidade São João Maria Vianney, Becora.

Advertisement

Iha loron 27 fulan-Setembru 2009 too loron 30 fulan-Outubru 2016, kontinua nia formasaun bá vida saserdote nian iha Semináriu Maiór Interdiocesano São Pedro no São Paulo, Fatumeta, Dili.

Iha tinan 2009 too 2013 hasai Kursu lisensiatura Filozofia iha Instituto Superior Filozofia e de Teolojia Dom Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili ne’ebé konklui ho Traballu konkluzivu ho títulu A Ética Segundo Santo Agostinho.

Iha tinan 2015 too 2016 hasai kursu lisensiatura Teolojia iha Instituto Superior Filozofia e de Teolojia Dom Jaime Garcia Goulart, Fatumeta, Dili. Ne’ebé konklui ho Trabalho conclusivo ho títulu A Esperansa do Novo Céu e a Nova terra, segundu o livru Apocalipse Capítulo 21:1-8.

Iha loron 29 fulan-Juñu  2013 simu Orden Leitorado no Acolitado, iha Semináriu Maiór  Interdiocesano São Pedro no São Paulo, Fatumeta, hosi Reverendísimu Bispo Dom Norberto do Amaral (Bispo Diocese Maliana) iha festa Solenidade São Pedro no São Paulo nian loron.

Iha loron 06 fulan-Novembru 2013 too loron 8 fulan-Janeiro 2015, hala’o Pastoral Filozofia nian iha Centro Publicação da Diocese Dili ka SEARA, Casa de São João Paulo II Lecidere. Iha tempo hanesan hala’o mós Asisténsia Pastoral iha Parókia Santa Teresinha do Menino Jesus, Bedois.

Advertisement

Iha loron 8 fulan-Janeiru 2017 too loron 18 fulan-Janeiru  2018, hala’o Pastoral Teolojia nian iha Emissora Católica Radio Timor-Kmanek Lian Nain Feto, Maloa, Ailok-Laran, Dili hodi tulun mós iha Kapela Monumento São João Paulo II, Tasi-Tolu no tulun mós iha Programa Roman Domin, iha RTTL.Ep.

Iha loron 19 fulan-Janeiru 2018, hala’o Pastoral Pre-Diácono nian iha Parokia Santo António, Motael Dili.

Iha loron 19 fulan-Marsu t2017 iha loron Solenidade São José Esposo de Virgem Santa Maria, simu ordenasaun Diaconal hosi Reverendísimu Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB, Bispu da Diocese Dili iha Sé Katedrál Dili no kontiua halao pastoral Diákonal nian iha Parokia Santo António, Motael.

Iha loron 27 fulan-Novembru 2018 simu Ordenasaun Saserdotal hosi  Reverendísimu Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB, Bispu  Dioseze Dili iha Igreja Parókia Nossa Senhora da Graça, Gleno, Ermera no lema bá Nai-lulik nian, “Ha’u Nunka Haluhan Ó” foti hosi livru profeta Isaias 49.15

Iha tinan 2019 to’o ohin loron hala’o Kna’ar nu’udar Ekonomato iha Semináriu Maiór Interdiocesano São Pedro no São Paulo, Fatumeta, Dili no iha loron 22 fulan-Agostu 2022 iha Mémoria Nossa Senhora da Rainha, Padre Abito José Brites Casimiro husik hela sarani, família boot, kolega no parente sira   hotu hodi fila hikas bá Aman Maromak Nia Kadunan Santo.

Advertisement

Oras ne’e daudaun mate-isin Padre Abito rai-hela iha Semináriu Fatumeta no tuir planu sei haloot iha Semitériu Padre sira nian iha Unio Diosezano Maloa Ailoklaran, Dili, Kuarta (24/08/2022).

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres/Vito Salvadór 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Membru PNTL ho F-FDTL Ne’ebé Viola Lei Kódigu Estrada Sei Simu Konsekuénsia

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Nasionál (DTN) sei aplika sansaun administrativa bá membru PNTL ho membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  ne’ebé viola Lei Númeru 03/2006, kona-bá Kódigu Estrada durante halo sirkulasaun iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Forsa Konjunta Preende Tabaku Pohon Sagu Kaixa 320 iha Tasi-Tolu

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Forsa konjunta kompostu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK), Servisu Informasaun Polisia (SIP), FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhosi Unidade FALINTIL (UF) no Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), halo apreensaun bá evidénsia tabaku ho marka Pohon Sagu hamutuk kaixa 320 iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Komandu PNTL Distribui Karreta 47 bá Munisípiu no Unidade Sira

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Kinta 18 Abríl distribui tán karreta unidade hamutuk 47 bá komandu munisípiu 12, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Unidade Espesiál Polísia (UEP), Unidade Polísia Marítima (UPM) ho Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending