Connect with us

Nasionál

La Bele Haluha Loron Konsulta Populár

Published

on

Hatutan.com, (30 Agostu 2022), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu atu povu hotu,  lider rezisténsia no ukun na’in sira, labele haluha unidade nasionál ne’ebé hatudu iha loron konsulta populár, 30 Agostu 1999.

Sekretáriu Jerál ONU, Kofi Atta Annan fó sai rezultadu Konsulta Popular iha loron 04 fulan-Setembru 1999. Foto/Dok.ONU

Xefe Estadu ne’e hateten, nu’udár Estadu  no hanesan sidadaun nia marka prezensa  iha selebrasaun loron konsulta populár ba da-23 ne’ebé konsentra iha Jardin 05 de Maiu, Colmera, Díli, atu labele haluha momentu ida ne’ebé povu mate no luta, joven feto-mane, ferik-katuas sira tinan lubuk ida nia laran mate to’o iha aktu referendu.

Ramos-Horta hakaruk bá Fundadór FRETILIN no FALINTIL ne’ebé mohu hotu komandante FRETILIN boot sira soldadu sira, sarjentu sira, juventude sira asuwa’in Santa Krús nia kontribuisaun bá Timor Leste nia istória no bá Igreja.

“Portantu rede klandestina no kaixa klandestina sira ha’u sempre hakaruk hanoin bá sira ne’e mak ha’u prezensa iha ne’e hodi partisipa,” José Ramos-Horta hateten bá jornalista sira.

Advertisement

Ramos-Horta hanesan Xefe Estadu sempre prontu ko’alia ho lider hotu-hotu, prontu atu rona kuaze loron-loron sempre kontaktu malu, dala ruma  kontaktu privadu dala ruma kontaktu ofisiál, nu’udar Prezidente Repúblika nia knaar mak ida ne’e. Buka sai hanesan mahon bá partidu polítiku sira, sosiedade tomak laiha diskriminasaun polítika ka sosiál, Timor Leste moris iha dame no kontente.  

“Mundu konflitu, funu barak loos, situasaun difisil hanesan Ukránia, Yemen, Afeganistaun agora problema polítika boot. Iha pakistaun mós problema polítika, maibé Timor Leste moris nafatin iha dame no ekonomia la’o daudaun. Ha’u espera fulan ne’e mai tan nafatin hanesan ne’e, nune’e ita-nia ekonomia bele rekupera,” Ramos-Horta hateten.

Xefe Estadu parabeniza Ministeriu Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé mak halo preparasaun iha fulan ida tomak iha suku no aldeia sira hodi komemora loron konsulta populár bá da-23.

Pr Ramos-Horta entrega bisikileta ida bá alin feto iha selebrasaun loron konsulta populár ba da-23 iha Jardin 05 de Maiu, Colmera, Díli, Tersa (30/08/2022). Foto/Hatutan.com

Iha biban selebrasaun loron konsulta populár ne’e hahú ho marxa hosi ró-tonda Francisco Xavier do Amaral, no termina ho atividade dada sorteiu bá prémiu sira hanesan motoriza, bisikleta, risecooker, jeleira inklui prémiu seluk bá modalidade desportiva  ne’ebé durante ne’e komisaun organizadora realiza hodi komemora loron konsulta populár.

Partisipa iha serimónia komemorasaun ne’e Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, Tenente Jenerál Falur Rate Laek, Ministru MAE Miguel Pereira de Carvalho, Ministru Justisa Tiago Amaral, Vise-Ministru Estatál Lino Torezão inklui membru Governu no populasaun sira sivíl no militár.

Loron konsulta populár, 30 Agostu 1999, sai hanesan memória istóriku no determinasaun bá Timor nia prosesu luta bá ukun rasik aan.

Advertisement

Tempu ne’ebá, maske populasaun liman mamuk, hamriik forma iha kilat tutun militár Indonéziu sira nian ho presaun forsada oioin to’o balun mate iha masakre laran,  maibé sira la ta’uk hodi bá vota iha Konsulta Populár ho opsaun rua; hili Autonomia ho Indonézia ka hili CNRT (Conselho Nacional Resistencia Timorense) para ukun rasik aan.

Iha sentru votasaun hamutuk 200 mak estabelese iha Timor laran tomak ho populasaun ne’ebé rejista bá vota hamutuk 451,792 no hosi total ne’e 98,5% mak ba vota.

Iha loron 04 fulan-Setembru 1999, Sekretáriu Jerál ONU, Kofi Atta Annan fó sai rezultadu konsulta populár ne’ebé hatudu katak 78,50% povu Timor-Leste hili CNRT ho haketak aan hosi Indonézia (independénsia)  no 21,50% mak hakarak simu autonomia ho Indonézia.  

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement

Nasionál

Índise Korrupsaun Timor-Leste iha Klasifikasaun 73, FONGTIL Konsidera Prevensaun Korrupsaun Seidauk La’o Di’ak

Published

on

Hatutan.com, (12  Fevereiru 2026), Díli– Índise persesaun korrupsaun globál ne’ebé Timor-Leste iha klasifikasaun 73 husi nasaun 180, hatudu katak medida prevensaun no kombate korrupsaun seidauk la’o di’ak iha  nivel polítika nasionál.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Governu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL

Published

on

Hatutan.com, (12 Feveiru 2026), Díli– Governu rekoñese irregularidade iha prosesu rekrutamentu kadete Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Ho nune’e, Governu se kria komisaun internasionál ne’ebé envovle mós Polísia Portugal ho Austrália atu kurije irregularidade sira-ne’e.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Índise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180

Published

on

Hatutan.com,  (11 Fevereiru 2026), Díli- Relatóriu  survey husi Transparénsia Internasionál kona-bá Índise Persesaun Korrupsaun tinan 2025 iha setór públiku, hatudu Timor-Leste tama iha klarifikasaun 73  husi nasaun 180.

(more…)

Continue Reading

Trending