Connect with us

Justisa & Krime

CAC Konstitui Ema Na’in 333 Bá Arguidu Tanba Komete Krime Korrupsaun, 198 Haruka Ona MP

Published

on

Hatutan.com, (24 Fevereiru 2023), Díli—Comissão Anti Corrupção (CAC) konstitui ona sidadaun hamutuk 333 ba arguidu hafoin komete krime korrupsaun, hosi ne’e iha na’in 198 mak halo ona inkéritu finál no halo submisaun ba iha Ministériu Públiku (MP).

Comissário CAC, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai.

Comissário CAC, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai hato’o deklarasaun ne’e iha ámbitu selebrasaun loron CAC nian ba dala XIII, ne’ebé hala’o iha salaun Lalini CNE, ho tema “Esforsu Koletivu ba Luta Kontra Korupsaun iha Timor-Leste: Iha ne’ebé no atu ba ne’ebé”.

Lee Mós: CAC: MAPKOMS Hanesan Arguido Bazeia Bá Artigu 59 KPP

Iha kazu sira ne’ebé CAC rejista sempre halo kolaborasaun no koordenasaun ho Ministériu Públiku hanesan na’in ba iha asaun penál no konsege rejista kazu pur volta 333, no iha 2022 nian iha kazu 111 ne’ebé CAC rejista hanesan delegasaun kompeténsia mai hosi Ministériu Públiku.

Advertisement

“Orgullu ba ha’u, iha ha’u nia mandatu ha’u konstitui ha’u nia kolega, ha’u nia belun ne’ebé ha’u koñese hamutuk 333 arguiu. Ho komplexidade de prolema dalaruma ha’u tenke halo tiha sinál ruma atu fó konviksaun ba ha’u, ha’u beik sala, ha’u beik sala mais ha’u tenke halo desizaun iha ne’e,” Sergio Hornai hateten iha salaun Lalini CNE, Sesta (24/02/2023).

Hirak ne’e hotu tanba iha kariñu no responsabilidade atu hala’o duni servisu ida-ne’e ba nasaun nia di’ak, no instituisaun atu bele nafatin hetan konfiansa.

Agora kualidade promosaun ba iha akuzasaun ne’e kabe ona ba iha Ministériu Públiku atu bele ezerse ninia knaar hanesan titulár asaun penál atu lori prosesu sira ne’e ba oin.

CAC hanesan órgaun polisiál koajugadór kriminál ,CAC kontribui ona ba iha servisu investigasaun liu-liu ba iha kombate kriminalidade korrupsaun nian ne’ebé atribui ona.

Kazu sira ne’ebé sai dominante mak abuzu de poderes, iha mal administrasaun da noza, falsifikasaun dokumentu, krime pekulatu, partisipasaun ekonómiku no mós krime konexu sira ne’ebé iha relasionamentu ba iha korrupsaun ninian no agora to’o ona iha seitór privadu sira mós CAC kriminaliza haree hosi lei foun, liu-liu lei númeru 7/2020 hahú hosi artigu sira ne’ebé temi kriminalizasaun ninian hahú hosi artigu 79 to’o ba iha 99 lei MPCC.

Advertisement

Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento.

Iha fatin hanesan Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento hato’o Parabens ba ekipa tomak hosi CAC nian ne’ebé durante tinan 13 eziste no hala’o knaar, hahú hosi inisiu to’o ohin loron liu-liu iha mandatu Komissáriu Sérgio Hornai nian ne’ebé relata katak, kuaze kazu 333 ne’ebé CAC kaer hela.

Parabéns ba CAC, parabens ba pesoál sira hotu-hotu iha CAC hosi Komisaun ba to’o iha Tekníku sira hotu, investigadór sira ne’ebé loron kalan, tau matan ba asunu, tem espesializada.

“TL asume tiha ona Kompromisiu Polítiku halakon krime Korrupsaun nian. Governu ida-ne’e halo esforsu hotu atu halakon krime Korrupsaun tanba Korrupsaun ne’e hanesan Krime ida ne’ebé sem no todan. Korrupsaun hanesan aktu perigozu ida ne’ebé bele harahun valór moventál moris iha sosiedade no mós Korrupsaun mós bele harahun alizerse diretu Estadu demokrátika ninian,” Tiago Amaral Sarmento hateten.

Haree ba ameasa boot hosi Korrupsaun ne’e maka Estadu liu hosi VIII Governu konstitusionál kontinua investe no haforsa nafatin Institutuisaun Estadu sira ne’ebé serbisu ba kombate Korrupsaun nian, hanesan Tribunál Rekursu, CAC, Ministériu Públiku no mós Institutuisaun relevante sira seluk.

Atu haforsa servisu sira CAC nian ba kombate Korrupsaun, Governu no Parlamentu Nasionál aprova no koopera ba malu, hodi hatudu diploma legál sira hanesan, aprovasaun ba lei kona-ba, medidas Prevensaun no kombate Korrupsau número 7/2022 26 fulan Agostu, Lei ida ne’e iha ne’ebé,  hanaran medidas Prevensaun no kombate Korrupsaun.

Ligasaun Krime Prevensaun no Korrupsaun nian, Governu mós estavele ona Komisaun Nasionál Kombate Krime brankamentu Kapitál, ne’ebé Ministériu Justisa rasik mak lidera hamutuk ho Ministériu Negósiu Estranjeiru.

Advertisement

Selebrasaun loron CAC nian ba dala XIII, ne’ebé hala’o iha salaun Lalini CNE, Sesta (24/02/2023).

“Krime rua ne’e Korrupsaun no brankamentu Kapitál dala barakla ka’it ba malu, ho nune’e Governu iha obrigasaun atu foti medidas hotu-hotu, hodi prevene no kombate,” nia dehan.

Lei medidas Prevensaun no kombate Korrupsaun, hatuur ona prinsipiu no medidas ba atu preven no kombate Korrupsaun,

dala hira mak Prevensaun ne’e maka deklarasaun rendimentu rikusoin no Interese sira, espera ita hotu-hotu ne’ebé iha salaun ida ne’e hahú husi leten to’o kraik tenke kumpri dever ida ne’e.

Adjunta Prezidente Tribunál Rekursu, Maria Natércia Gusmão Pereira iha nia diskursu hateten CAC halo ona tinan XIII ba nia ezisténsia, ne’e tama ona idade ida ne’ebé ita bolu naran adolesente.

Iha idade ida ne’e, saida mak halo ona, hanesan iha tema ne’ebé dehan Esforsu Koletivu ba Luta Kontra Korupsaun iha Timor-Leste: Iha ne’ebé no atu ba ne’ebé,  ida ne’e husu ba hotu-hotu nia responsabilidade.

“Durante tinan XIII CAC nia ezistensia husi ha’u rasik haree, iha buat barak mak CAC halo, maibé iha buat barak mós iha nia halo ne’e sei iha falla, ki’ik oan-ki’ik oan mak sei iha maibé sei iha buat barak mak sei atinji iha future,” Maria Natércia Gusmão Pereira hateten.

Advertisement

Juíza Konselleira ne’e hatutan nia lia menon iha momentu ida-ne’e, buat ne’ebé halo ona, presiza mantein no buat ne’ebé mak ladún di’ak iha durante Komissáriu nia serbisu, tenke hadi’a oitoan, oitoan ba uitoan, la’ós atu dehan tenke sai perfeitu ha’u hatene katak iha CAC nia idade ida ne’e sei idade sei idade adolesente hela, mais ita tenke fornese atu halo no kumpri tuir regra ne’ebé mak iha, ida ne’e importante ba iha, kredibilidade, Institutuisaun ne’e rasik liu-liu CAC.

“Ha’u atu hameno de’it katak, CAC halo ona buat barak, mais tenke halo ho kualidade, ne’e atu hatur imajen Institutuisaun ida ne’e bele la’o ba oin ema hotu-hotu hakruk,” nia subliña.

Iha biban ne’e Juiza Konselera, ne’ebé reprezenta Prezidente Tribunál Rekursu, kongratula, Comissário no adjuntu sira, diresaun Diretór no Diretora sira, espesialista sira no funsionariu tomak KAK nian, louva CAC sira nia serbisu to’o ohin loron, mantein nafatin di’ak liu tan ba iha futuru.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Sabádu, Juis Titulár Hatun Despaixu Julgamentu Interogatóriu Dahuluk Ba Arguidu Reitór UNTL Cs no Haruka Sira Fila Ba Uma

Published

on

By

Hatutan.com, (16 Janeiru 2026), Díli-Juiz titulár,  Argentino Nunes, haruka arguidu Reitór Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) ho inisiál JM, vise-reitór ho dirijente na’in-haat seluk tan, fila ba uma hodi hein despaixu julgamentu interogatóriu dahluk  iha Sábadu aban (17/01/2026).

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

PTR Afonso Carmona Respeita Dezisaun Tribunál Hasai Mandadu Buska no Detensaun Ba Reitór UNTL Cs

Published

on

By

Hatutan.com, (16 Janeiru 2026), Díli– Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Afonso Carmona hateten, nia parte la fó koméntariu  no respeita ba dezisaun Tribunál  Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) nian ne’ebé  hasai mandadu buska, apreensaun no detensaun ba   Reitór Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) ho inisiál  JM  hamutuk ho nia vise-reitór no kargu xefia na’in-haat tan.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Tribunál Hala’o Julgamentu Interogatóriu Dahuluk Ba Reitór UNTL ho Direjente Na’in-Haat no Na’in-ida Halo Hela Tratamentu iha HNGV

Published

on

By

Hatutan.com, (15 Janeiru 2026), Díli-Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), Kinta (15/01/2026),  realiza julgamentu  interogatóriu dahuluk ba arguidu ho inisiál JM inklui diregente na’in-haat seluk husi Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL).

(more…)

Continue Reading
Advertisement

Trending