Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

CAC Konstitui Ema Na’in 333 Bá Arguidu Tanba Komete Krime Korrupsaun, 198 Haruka Ona MP

Published

on

Hatutan.com, (24 Fevereiru 2023), Díli—Comissão Anti Corrupção (CAC) konstitui ona sidadaun hamutuk 333 ba arguidu hafoin komete krime korrupsaun, hosi ne’e iha na’in 198 mak halo ona inkéritu finál no halo submisaun ba iha Ministériu Públiku (MP).

Comissário CAC, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai.

Comissário CAC, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai hato’o deklarasaun ne’e iha ámbitu selebrasaun loron CAC nian ba dala XIII, ne’ebé hala’o iha salaun Lalini CNE, ho tema “Esforsu Koletivu ba Luta Kontra Korupsaun iha Timor-Leste: Iha ne’ebé no atu ba ne’ebé”.

Lee Mós: CAC: MAPKOMS Hanesan Arguido Bazeia Bá Artigu 59 KPP

Iha kazu sira ne’ebé CAC rejista sempre halo kolaborasaun no koordenasaun ho Ministériu Públiku hanesan na’in ba iha asaun penál no konsege rejista kazu pur volta 333, no iha 2022 nian iha kazu 111 ne’ebé CAC rejista hanesan delegasaun kompeténsia mai hosi Ministériu Públiku.

Advertisement

“Orgullu ba ha’u, iha ha’u nia mandatu ha’u konstitui ha’u nia kolega, ha’u nia belun ne’ebé ha’u koñese hamutuk 333 arguiu. Ho komplexidade de prolema dalaruma ha’u tenke halo tiha sinál ruma atu fó konviksaun ba ha’u, ha’u beik sala, ha’u beik sala mais ha’u tenke halo desizaun iha ne’e,” Sergio Hornai hateten iha salaun Lalini CNE, Sesta (24/02/2023).

Hirak ne’e hotu tanba iha kariñu no responsabilidade atu hala’o duni servisu ida-ne’e ba nasaun nia di’ak, no instituisaun atu bele nafatin hetan konfiansa.

Agora kualidade promosaun ba iha akuzasaun ne’e kabe ona ba iha Ministériu Públiku atu bele ezerse ninia knaar hanesan titulár asaun penál atu lori prosesu sira ne’e ba oin.

CAC hanesan órgaun polisiál koajugadór kriminál ,CAC kontribui ona ba iha servisu investigasaun liu-liu ba iha kombate kriminalidade korrupsaun nian ne’ebé atribui ona.

Kazu sira ne’ebé sai dominante mak abuzu de poderes, iha mal administrasaun da noza, falsifikasaun dokumentu, krime pekulatu, partisipasaun ekonómiku no mós krime konexu sira ne’ebé iha relasionamentu ba iha korrupsaun ninian no agora to’o ona iha seitór privadu sira mós CAC kriminaliza haree hosi lei foun, liu-liu lei númeru 7/2020 hahú hosi artigu sira ne’ebé temi kriminalizasaun ninian hahú hosi artigu 79 to’o ba iha 99 lei MPCC.

Advertisement

Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento.

Iha fatin hanesan Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento hato’o Parabens ba ekipa tomak hosi CAC nian ne’ebé durante tinan 13 eziste no hala’o knaar, hahú hosi inisiu to’o ohin loron liu-liu iha mandatu Komissáriu Sérgio Hornai nian ne’ebé relata katak, kuaze kazu 333 ne’ebé CAC kaer hela.

Parabéns ba CAC, parabens ba pesoál sira hotu-hotu iha CAC hosi Komisaun ba to’o iha Tekníku sira hotu, investigadór sira ne’ebé loron kalan, tau matan ba asunu, tem espesializada.

“TL asume tiha ona Kompromisiu Polítiku halakon krime Korrupsaun nian. Governu ida-ne’e halo esforsu hotu atu halakon krime Korrupsaun tanba Korrupsaun ne’e hanesan Krime ida ne’ebé sem no todan. Korrupsaun hanesan aktu perigozu ida ne’ebé bele harahun valór moventál moris iha sosiedade no mós Korrupsaun mós bele harahun alizerse diretu Estadu demokrátika ninian,” Tiago Amaral Sarmento hateten.

Haree ba ameasa boot hosi Korrupsaun ne’e maka Estadu liu hosi VIII Governu konstitusionál kontinua investe no haforsa nafatin Institutuisaun Estadu sira ne’ebé serbisu ba kombate Korrupsaun nian, hanesan Tribunál Rekursu, CAC, Ministériu Públiku no mós Institutuisaun relevante sira seluk.

Atu haforsa servisu sira CAC nian ba kombate Korrupsaun, Governu no Parlamentu Nasionál aprova no koopera ba malu, hodi hatudu diploma legál sira hanesan, aprovasaun ba lei kona-ba, medidas Prevensaun no kombate Korrupsau número 7/2022 26 fulan Agostu, Lei ida ne’e iha ne’ebé,  hanaran medidas Prevensaun no kombate Korrupsaun.

Ligasaun Krime Prevensaun no Korrupsaun nian, Governu mós estavele ona Komisaun Nasionál Kombate Krime brankamentu Kapitál, ne’ebé Ministériu Justisa rasik mak lidera hamutuk ho Ministériu Negósiu Estranjeiru.

Advertisement

Selebrasaun loron CAC nian ba dala XIII, ne’ebé hala’o iha salaun Lalini CNE, Sesta (24/02/2023).

“Krime rua ne’e Korrupsaun no brankamentu Kapitál dala barakla ka’it ba malu, ho nune’e Governu iha obrigasaun atu foti medidas hotu-hotu, hodi prevene no kombate,” nia dehan.

Lei medidas Prevensaun no kombate Korrupsaun, hatuur ona prinsipiu no medidas ba atu preven no kombate Korrupsaun,

dala hira mak Prevensaun ne’e maka deklarasaun rendimentu rikusoin no Interese sira, espera ita hotu-hotu ne’ebé iha salaun ida ne’e hahú husi leten to’o kraik tenke kumpri dever ida ne’e.

Adjunta Prezidente Tribunál Rekursu, Maria Natércia Gusmão Pereira iha nia diskursu hateten CAC halo ona tinan XIII ba nia ezisténsia, ne’e tama ona idade ida ne’ebé ita bolu naran adolesente.

Iha idade ida ne’e, saida mak halo ona, hanesan iha tema ne’ebé dehan Esforsu Koletivu ba Luta Kontra Korupsaun iha Timor-Leste: Iha ne’ebé no atu ba ne’ebé,  ida ne’e husu ba hotu-hotu nia responsabilidade.

“Durante tinan XIII CAC nia ezistensia husi ha’u rasik haree, iha buat barak mak CAC halo, maibé iha buat barak mós iha nia halo ne’e sei iha falla, ki’ik oan-ki’ik oan mak sei iha maibé sei iha buat barak mak sei atinji iha future,” Maria Natércia Gusmão Pereira hateten.

Advertisement

Juíza Konselleira ne’e hatutan nia lia menon iha momentu ida-ne’e, buat ne’ebé halo ona, presiza mantein no buat ne’ebé mak ladún di’ak iha durante Komissáriu nia serbisu, tenke hadi’a oitoan, oitoan ba uitoan, la’ós atu dehan tenke sai perfeitu ha’u hatene katak iha CAC nia idade ida ne’e sei idade sei idade adolesente hela, mais ita tenke fornese atu halo no kumpri tuir regra ne’ebé mak iha, ida ne’e importante ba iha, kredibilidade, Institutuisaun ne’e rasik liu-liu CAC.

“Ha’u atu hameno de’it katak, CAC halo ona buat barak, mais tenke halo ho kualidade, ne’e atu hatur imajen Institutuisaun ida ne’e bele la’o ba oin ema hotu-hotu hakruk,” nia subliña.

Iha biban ne’e Juiza Konselera, ne’ebé reprezenta Prezidente Tribunál Rekursu, kongratula, Comissário no adjuntu sira, diresaun Diretór no Diretora sira, espesialista sira no funsionariu tomak KAK nian, louva CAC sira nia serbisu to’o ohin loron, mantein nafatin di’ak liu tan ba iha futuru.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Ministra Edukasaun Fó Kompeténsia bá SEESETV Domingos Lemos Lopes Akompaña Kazu Ró ESTV Peska Ataúro

Published

on

Hatutan.com (29 Setembru 2023), Díli—Ministra Edukasaun (ME), Dulce de Jesus Soares entrega kompeténsia tomak bá Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundáriu no Eskola Téknika Vokasionál (SEESETV), Domingos Lemos Lopes, atu akompaña prosesu tomak hosi kazu ró ida ne’ebé sosa hosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) iha tinan 2016 ho folin $142.000 bá Eskola Tékniku Vokasionál (ESTV) Peska Ataúro, maibé ró ne’e estudante sira utiliza dala-rua de’it hodi halo pratika to’o agora aat no sai ferrujen de’it iha tasi-laran.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

CAC Submete Kazu Ró Ambulánsia bá MP iha 2015 To’o Agora Laiha Informasaun

Published

on

Hatutan.com, (29 Setembru 2023), Díli–Komisaun Anti Korrupsaun (CAC, sigla portugés)  submete tiha prosesu kriminál  hotu kona-bá kazu Ró Ambulánsia Ministériu Saúde (MS) nian bá Ministériu Públiku (MP) iha loron 03 fulan-Dezembru tinan 2015, maibé to’o agora laiha informasaun.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Rezolve Pasaporte, Ministru Amándio Promete Fim Setembru Maibé Xanana dehan La Fásil

Published

on

Hatutan.com, (28 Setembru 2023), Díli—IX Governu Konstitusionál esforsu hela atu rezolve problema kaderneta pasaporte ne’ebé VIII Governu husik hela, iha ne’ebé Ministru Justisa (MJ) Amándio Amandio de Sá Benevídes promete dala barak hodi fó garantia katak, iha fim fulan Setembru tinan ne’e sei rezolve, infelizmente ohin Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão deklara katak, bá kestaun ne’e la fásil tanba kaderneta ne’e la’ós imprime iha rai laran.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending