Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

2022, MP Halo Inkéritu-Krime 151 no Kazu 88 Hetan Despaxu Akuzasaun

Published

on

Hatutan.com, (12 Juñu 2023), Díli– Estrutura Interna ho Karáter Espesializadu Ministeriu Publiku (MP) liu husi Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu iha tinan 2022 halo inkéritu-krime enserradu 151 ne’ebé termina ona ho despaxu akuzasaun hamutuk 88 no 63 ho despaxu arkivamentu.

Lee Mós : Kazu Set-top Box RTTL,E.P, Ministériu Públiku Sei Prosesa Tuir Regra Prosesuál

Tabela Krime Korrupsaun no Persentajen Krime Korrupsaun hosi Relatóriu MP 2022.

Tuir relatoriu husi Prokurador Jeral Republika (PGR, sigla portugés) ne’ebé Hatutan.com asesu, Segunda (12/06/2023), haktuir katak durante tinan-2022, tama iha Gabinete Sentrál prosesu 115 ne’ebé hosi hirak ne’e 56 kona-bá krime hirak ne’ebé komete bainhira hala’o knaar públiku sira (jenerikamente dezignadu hanesan, krime korrupsaun) no prosesu 59 seluk kona-ba krime ho tipolojia seluk ne’ebé kabe ba kompeténsia gabinete nian no mós atribuidu superiormente.

Iha análize komparativu breve ida, konsta katak númeru totál hosi prosesu hirak ne’ebé tama iha Gabinete Sentrál iha tinan-2022 (115) menus husi tinan-2021 (143). Maibé, mós iha tinan-2022 númeru hosi prosesu enserradu sira hamutuk (151) aumenta kompara ho tinan anteriór ne’ebé ho totál 138. Nune’e iha kontajen finál, rijista redusaun pendénsia ida no tranzita tiha ba tinan-2023 inkéritu hamutk 151.

Advertisement

Hosi inkéritu-krime enserradu 151, termina ona ho despaxu akuzasaun hamutuk 88 no 63 ho despaxu arkivamentu. Interpoin tiha rekursu 16 no 10 hetan resposta ba rekursu ne’ebé hato’o hosi parte arguidu sira.

Durante tinan-2022, Majistradu sira Ministériu Públiku nian ne’ebé servisu iha Gabinete Sentrál realiza tiha dilijénsia inkéritu hamutuk 199 no sira partisipa iha sesaun julgamentu hamutuk 411. Delega tiha ba órgaun sira polísia kriminál no ba Ofisiál Justisa sira ne’ebé servisu iha Gabinete inkéritu 160, hanesan espesifika tuirmai ne’e: 90 ba Komisaun Anti-Korrupsaun, 52 ba Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál, 13 ba PNTL – Servisu Investigasaun Kriminál no 5 ba Ofisiál Justisa sira. Komisaun Anti-Korrupsaun konklui tiha besik pursentu 28% (ka 45) hosi inkéritu hirak ne’ebé delega tiha ba; Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál besik pursentu 20% (ka inkéritu 33 mak delega ba sira); PNTL/ Servisu Investigasaun Kriminál pursentu 6% (ka inkéritu 10 mak delega ba sira) no Ofisiál Justisa sira besik pursentu 2% (ka inkéritu 4 mak delega ba sira).

Hanesan temi iha artigu 78º husi Estatutu Ministériu Públiku nian Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu iha ninia inkumbénsia eskluzivu atu dirije inkéritu sira no ezerse asaun penál relativu bá krime korrupsaun sira ne’ebé definidu iha Lei nº 7/2020, loron-26, fulan-agostu (krime hirak ne’ebé komete iha ezersísiu funsaun públiku) no mós krime sira hosi asosiasaun kriminoza, terrorizmu, organizasaun terrorista no finansiamentu terrorizmu, brankeamentu kapitál, tráfiku estupefasiente, tráfiku ema, falsifikasaun dokumentu públiku sira, fraude fiskál, kontrabandu no deskamiñu, administrasaun danoza infrasaun ekonómiku-finanseiru husi dimensaun internasionál ka tranznasionál no administrasaun danoza iha unidade, servisu sira ka ema ka husi utilidade públiku, bainhira konsumadu iha sirkunskrisaun judisiál Díli nian, ka bainhira akontese iha sirkunskrisaun judisiál territóriu nasionál nian, iha kazu hirak ne’e, dezdeke montante sira ne’ebé envolvidu superiór hosi US$10.000 ka ninia ajente sira nu’udar titulár ka membru hosi órgaun soberania balu.

Relatóriu ne’e mensiona mós katak iha Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu, durante tinan-2022 Prokuradór Repúblika na’in-lima (5) no Ofisiál Justisa na’in-12 mak ezerse funsaun sira. Gabinete ne’e, funsiona iha dependénsia ierárkika direta husi Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika, ne’ebé liu husi Despaxu nº 182/PJR/2021, loron-5, fulan-Novembru, simu tiha delegasaun kompeténsia sira ba área ida-ne’e, nune’e iha kompeténsia diresaun, koordenasaun no fiskalizasaun ba servisu espesializadu Ministériu Públiku nian iha matéria investigasaun no kombate korrupsaun no kriminalidade organizado no, nível nasionál, diresaun no koordenasaun relativu ba inkéritu instauradu sira husi krime hirak ne’ebé previstu no punidu iha títulu III Lei nº 7/2022, loron-26, fulan-Agostu.

Delegasaun kompeténsia sira iha Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika abranje ba nível Gabinete Sentrál ne’ebé ho kompeténsia sira atu estabelese orientasaun jenériku sira ne’ebé asegura métodu sira diresaun inkéritu nian ne’ebé relevante ba realizasaun ninia finalidade iha prazu razuável; prosede distribuisaun servisu tuir termu legál sira, diretiva no órden sira servisu nian ne’ebé vigór; intervein ierarkikamente iha inkéritu sira tuir termu sira ne’ebé previstu iha kódigu prosesu penál; akompaña movimentu prosesuál gabinete sentrál nian liuliu idantifika inkéritu sira ne’ebé pendente hela ba tempu ne’ebé konsidera esesivu ka la resolvidu iha prazu ne’ebé konsidera razoável; monitoriza prosekusaun objetivu propostu sira ba gabinete sentrál no elabora relatóriu anuál; Garante rekolla no tratamentu informasaun estatístiku nian no prosedimentu ne’ebé iha relasaun ho atividade gabinete sentrál no tranzmite nia mensalmente ba Prokuradór Jerál Repúblika; Prosede artikulasaun ho órgaun sira polísia kriminál nian no ho servisu sira seluk no órgaun auxiliar sira ne’ebé responsabiliza ba misaun no atribuisaun sira gabinete sentrál nian; asegura reprezentasaun esterna gabinete sentrál nian; aprezenta ba Prokuradór-Jerál Repúblika proposta sira kona-ba kriasaun ekipa investigasaun nian liuliu bainhira razaun komplesidade sira prosedurál ka reperkusaun sosiál nian justifika; realiza kualkér tarefa ne’ebé atribui ba nia husi Prokuradór-Jerál Repúblika iha ámbitu kompeténsia sira ne’ebé delega no previstu iha lei. Iha ezersísiu funsaun sira koordenasaun nian delegasaun kompostu kompeténsia atu promove no garante artikulasaun ho Prokuradoria Repúblika Primeira Instánsia sira iha ámbitu krime sira ne’ebé previstu no punidu husi lei nº 7/2020, iha loron-26, fulan-agostu; asegura artikulasaun ho gabinete sira seluk, estrutura no servisu sira Ministériu Pùbliku nian no propór ba Prokuradór-Jerál Repúblika diretivu, instrusaun no órden sira servisu nian ba uniformizasaun, simplifikasaun, rasionalidade no intervensaun efikásia Ministériu Públiku nian.

Advertisement

Jornalista: Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan-Lima La’ós A-favór bá Korrupasaun

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli—Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos konsidera desizaun Tribunál Rekursu (TR) nian hodi absolve Sekretáriu Jerál Partidu Demokrtátiku (PD), António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan-lima, la’ós a-favór bá korrupsaun maibé ne’e fundamentasaun hosi Lei.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Fujitivu Arnolfo Teves Jr Submete Rekursu bá TR

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Fujitivu Arnolfo “Arnie” Alimpit Teves Jr submete ona rekursu bá Tribunál Rekursu (TR) kona-bá prosesu sira liga ho estradisaun ne’ebé Ministériu Públiku sei halo hamutuk ho Tribunál Estadu Filipina.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

FONGTIL Preokupa Autoridade Sira Nonook ho Kazu Ró Tranship II no Expo Dubai

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli– Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) preokupa ho prosesu transparénsia hosi Ministériu Públiku (MP) kona-bá kazu Ró Tranship II ho Expo Dubai ne’ebé FONGTIL submete to’o agora la iha follow-up no MP nonook tiha de’it.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending