Hatutan.com, (16 Outubru 2023), Abu Dhabi- Komunidade mídia Timor-Leste, Segunda, 16 fulan-Outubru 2023, selebra loron nasional liberdade imprensa primeiru ne’ebé konsentra iha Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro.
Lee Mós: Índise Liberdade Imprensa Mundiál 2023, TL Okupa Númeru 10 Hosi Nasaun 180
Prezidente Republika, Jose Ramos-Horta. Foto/dok. Hatutan.com
Conselho de Imprensa de Timor-Leste hamutuk ho nia konstituinte sira, hanesan jornalista, na’in ka proprietáriu Mídia, asosiasaun jornalista sira, halo advokasia iha tinan barak nia laran, no ikus mai, iha loron 24 fulan-Maiu 2022, Parlamentu Nasionál aprova projetu rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru 95/V (4a), institui loron nasionál liberdade imprensa iha loron 16 fulan-Outubru, kada tinan.
Selebrasaun loron nasionál liberdade imprensa ne’e iha loron 16 fulan-Outubru, kada tinan, hodi fó ondra ka rekoñesimentu bá jornalista Austrália na’in-lima ne’ebé mate ho trájiku iha Balibo bainhira hala’o sira-nia knaar jornalizmu hodi kapta informasaun sira invazaun Indonézia nian tama iha Timor Leste hahú hosi Balibo iha tinan 1975.
Bá komemorasaun loron nasionál liberdade imprensa dahuluk ne’ebé hala’o iha knua naran laek (Balibo) ne’e, Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hosi Abu Dhabi hato’o nia mensajen hodi husu atu Timor-Leste kontinua hametin liberdade imprensa hodi garante sidadaun sira asesu bá informasaun ho loos no kredivel.
Iha loron 16 Outubru, tinan ne’e, povu Timor Leste kontinua halo selebrasaun hodi komemora no hanoin hikas fali trajédia asasinatu Balibo Five. Trajédia iha tinan 47 liubá (16 Outubru 1975-16 Outubru 2023), sai hanesan istória moruk ida no nakonu ho “segredu” kona-bá jornalista na’in-lima hosi Austrália ne’ebé tropa invazór Indonéziu sira kaer, tortura, to’o oho liuhosi sunu mutuk iha uma ida nia laran iha kedas Balibo nia fuan.
Jornalista internasionál na’in-lima hosi estasaun televizaun Australiana ne’ebé mate iha trajédia Balibo five maka hanesan Greg Shackleton (27) no Tony Stewart (21), Gary Cunningham (27) hosi Nova Zelándia, ne’ebé servisu ba Televizaun Channel Seven iha Melbourne, Brian Peters (26) no Malcom Rennie (29).
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten, Timor-Leste nia ranking mundiál kona-bá liberdade imprensa iha mundu di’ak tebe-tebes no númeru sanulu iha mundu no sai númeru ida iha Sudeste Aziátiku.
Ramos-Horta, afirma rai barak ne’ebé adopta mós sistema demokrasia hanesan iha Europa sira nia liberdade imprensa iha Timor-Leste nia kotuk no balun iha liu númeru 40 bá kotuk.
“Ita tenke kontinua hametin liberdade imprensa, lei ruma ka buat ruma ne’ebé bele sai hanesan obstákulu bá liberdade imprensa Timor labele halo,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta haktuir bá jornalista Hatutan.com, Vito Salvadór, ne’ebé daudaun ne’e akompaña hela vizita Xefe Estadu nian iha Abu Dhabi.
Xefe Estadu hatutan dezde uluk kedas ko’alia kona-bá liberdade imprensa no sei ko’alia nafatin atu oinsá Governu garante liberdade imprensa atu sidadaun sira bele livre asesu bá informasaun ne’ebé loos no kredivel.
Tuir nia opiniaun, Governu bele fó apoiu bá média privadu sira, maibé la’ós atu halo intervensaun bá liberdade imprensa iha Timor-Leste.
“Governu fó subsídiu bá sira ne’ebé harii mídia privadu hanesan televizaun, jornál no online sira, tamba sira hatudu ona sira nia kompromisu no sakrifísiu iha tinan sira nia laran hodi garante no promove liberdade imprensa iha Timor-Leste,” Ramos-Horta subliña.
Ramos-Horta afirma sei kontinua defende apoiu bá média ho Governasaun atuál tanba la’ós atu halo intervensaun maibé bele tulun média halo servisu ida di’ak liután bá povu Timor-Leste. ***