Hatutan.com, (24 Outubru 2023), Díli-Merkadu tradisionál fronteira Batugade, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro ne’ebé inaugura iha loron 07 fulan-Fevereiru 2012, to’o agora laiha serteza bá ninia funsionamentu hanesan merkadu.
Lee Mós: Udan Sobu Infraestrutura iha Postu Fronteira Batugade
Merkadu tradisionál iha Fronteira Batugade, ne’ebé transforma tiha bá sentru izolamentu Covid-19. Foto/Rogério Pereira Cárceres
Merkadu ne’e inaugura tiha no gasta orsamentu Estadu hodi halo konstrusaun bá uma merkadu ho nia fasilidade balun, maibé la utiliza tuir nia natureza hanesan merkadu loloos atu fasilita komunidade sira iha postu integradu fronteira Batugade. Nune’e, iha tempu pandemia Covid-19, infrastrutura no fasilidade merkadu refere transforma tiha bá sentru izolamentu bá pasiente sira ne’ebé iha sintoma Covid-19.
Postu integradu no merkadu tradisionál Batugade ne’e inaugura hosi Prezidente Repúblika (tempu ne’ebá), José Ramos-Horta, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria, Gil Alves (matebian) no Vise Ministru Finansa, Rui Manuel Hanjam.
Hermínia dos Reis, hanesan abitante ida hosi Aldeia Nuu-Badak, nu’udár mós vendedór, foin lalais ne’e iha Batugade, informa nia la lori sasán bá fa’an iha merkadu tradisionál ne’ebé Governu harii ona tanba distánsia hosi nia uma bá merkadu dook.
Razaun seluk tán maka, ema laiha atu sosa. Tanba dala-ruma modo ne’ebé sira lori bá atu fa’an, tau de’it to’o lorokraik fila-fali bá uma, tanba ema laiha atu sosa.
“Ami mak lakohi duni bá fa’an, tanba iha ne’ebá ne’e, araska ema atu sosa ne’e. Iha sidade laran ne’e, ema bele sosa. Iha ne’ebá ne’e, ó rai modo to’o ema la sosa. Sé mak atu sosa. Depois hosi kounidade sira-nia horik fatin atu bá to’o merkadu presiza selu ojek $1.00 bá-mai,” Hermínia dos Reis, hatán bá Hatutan.com.
Vendedóra modo iha merkadu antiga Batugade Vila ne’e fó sasin katak, durante ne’e, nia nunka haree família viziñu ruma mak lori sira-ninian produtu bá fa’an iha Merkadu tradisionál fronteira Batugade. Tanba ne’e, abitante sira ne’ebé hela besik iha Batugade Vila prefere ka hakarak liu fa’an de’it modo iha merkadu antiga Batugade Vila, tanba besik liu sira nian hela fatin, iha estrada públiku, no bainhira sira ema ne’ebé liuhosi dalan públiku diresaun Maliana no Díli, bele tun no sosa modo ne’ebé fa’an hela.
Iha Domingu, 15 fulan-Outubru 2023, Hatutan.com halo konfirmasaun ho autoridade Xefe Suku Batugade, Januário Moises, haktuir informasaun sira kona-bá merkadu tradisionál refere molok ne’e kondisaun di’ak loos no altura ne’ebá envolve duni komunidade sira hodi bá fa’an sira nian sasán. Maibé, liu de’it fulan ida ka fulan-rua, hosi diresaun Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI) tempu ne’ebá la organiza didi’ak komunidade sira oinsá mak atu bele utiliza fatin ida ne’e, ikus mai merkadu ne’e la funsiona to’o ohin loron.
Merkadu tradisionál iha Fronteira Batugade, ne’ebé transforma tiha bá sentru izolamentu Covid-19. Foto/Rogério Pereira Cárceres
“Para tiha hotu, depois abandona hela fatin merkadoria ne’e, depois la utiliza, tanba iha ita-nian nasaun viziñu Indonézia, sira loke sira-nian merkadu lívre, merkadu lokál iha sorin ne’ebá, kada semana-semana, entaun, ita-nian komunidade sira barak mak asesu hotu bá iha merkadu sorin,” Xefe Suku Batugade, Januário Moizes, hateten.
Xefe Suku Batugade ne’e dehan, tuir loloos, MTCI tenke servisu ho autoridade lokál no komunitáriu sira iha liña fronteira halo preparasaun di’ak bá merkadu ne’e ninia kondisaun. Maibé, diresaun mós ‘la koopera tán ho autoridade sira’, halo servisu mesak de’it, ikus mai merkadu ne’e la utiliza.
Tuir observasaun Hatutan.com iha fatin merkadu fronteira tradisionál Batugade sei iha kuadru informasaun kona-bá projetu nian ne’ebé taka hela iha morru merkadu ne’e. Katak Oitavu Governu Konstitusionál kontrata kompañia Queson, L.DA, hodi rehabilita fali eis-Merkadu tradisionál Batugade bá faze daruak nian.
Obra ka projetu ne’e, ho númeru kontratu RDTL-MS-DNA-NCB-20-227. Valór orsamentu $158,501.75. Períodu rehabilitasaun durante fulan-lima (5), hosi loron 26 fulan-Janeiru to’o fulan-Maiu 2021. Enkuantu, rehabilitasaun ida ne’e, la’os ona atu hanesan merkadu, maibé transforma ona bá Kuarentina ka fatin izolamentu Covid-19.
Iha tinan 2020, Oitavu Governu liuhosi Ministériu Saúde, kontrata tán kompañia Lesuboro.Unipessoal L.da, hodi halo estensaun ka haluan espasu no harii toilet nian iha Kuarentina, Batugade. Projetu ne’e ho númeru RDTL-MS-DNA-RBK-20-216, no ho valór orsamentu $77,576.59. Prazu estesaun bá sala sentina nian ne’e, hahú hosi 21 fulan-Janeiru to’o loron 21 fulan-Abríl 2021.
Xefe Suku Batugade, Januário Moises haktuir, fofoun harii merkadu lokál ne’e sira sente di’ak, no kontente, tanba atu bele hakbiit ekonómia família sira-nian, liu-liu abitante hirak ne’ebé mak hela besik iha liña fronteira. Nune’e mós bele ona halo redusaun bá atividade pasájen ilegál sira. Maibé, buat ne’e la’o fulan-ida ka fulan-rua de’it, la organiza ho di’ak, maka atividade no funsionamentu merkadu nian la la’o ho efisiénsia.
Foto/Repro http://timor-leste.gov.tl/
Ho situasaun merkadu tradisionál iha fronteira Batugade ne’ebé la funsiona, maka iha altura ne’ebá, autoridade Timor-Leste ho Indonézia, hahú halo koordenasaun oinsá mak estabelese fila-fali oráriu fiksu ida, nune’e fa’an-na’in sira (vendedór) bele lori produtu bá fa’an fila-fali iha merkadu ne’e. Maibé, koordenasaun ne’e rasik parte autoridade lokál sira mós laiha informasaun ruma hosi ekipa sira MCTI nian, no ikus mai merkadu ne’e funsiona to’o ohin loron.
“Atu reativa, mais, kondisaun uma merkadu ne’e rehabilita, la’os bá merkadu ona, maibé, bá kuartu-kuartu bá ema karantina sira, hanesan atu hodi hela bá. Entaun, ita rekomenda oinsá? Tanba kondisaun ne’e muda tiha ona, la’os merkadu,” Xefe Suku Batugade ne’e hateten.
Suku Batugade ho Xefe Família iha 700-resin), no ho populasaun totál 1500-resin. Iha sorin seluk, Administradór Postu Administrativu Balibo, Amilcar Tavares, dehan, nia laiha koñesimentu klea’n kona-bá merkadu tradisionál iha fronteira Batugade ne’ebé la funsiona to’o ohin loron.
“Deskulpa, tanba ha’u mai foin fulan-10 no prosesu ne’e, ha’u ladun hatene,” Administradór Amilcar Tavares, hatán bá Hatutan.com, durante partisipa iha eventu komemorasaun loron nasionál Liberdade Imprénsa iha Balibo Vila, 16 Outubru 2023.
Informasaun ne’ebé administradór ne’e hatene katak, merkadu ne’e agora sai ona fatin bá izolamentu Covid-19 nian. Biar pandemia ne’e laiha ona, mais funsionáriu no jardineiru sira sei mantein. Maibé, Administradór Amilcar, rejeita informasaun balu ne’ebé dehan katak, Timoroan sira ne’ebé hela besik iha lutu fronteira, bá fa’an fali sasán iha merkadu Atambua. Informasaun ne’ebé loos maka, komunidade sira bá partisipa de’it iha bazár, maibé, la’os lori sasán bá fa’an.
“La utiliza tanba ita haree hanesan ne’e, koordenasaun maka seidauk to’o, tanba ema hothotu la haree saida, mais interese ministériu nian mak barak liu, ne’e mak merkadu ne’e sai paradu tiha hanesan ne’e. Mais ita nia hakarak mak ne’e, merkadu tenke la’o nafatin,” Amilcar Tavares, hateten.
Tuir Amilcar, sé Governu iha hanoin atu rativa ka harii foun fali merkadu iha fronteira Batugade maka nu’udár autoridade komunitáriu sempre koopera, no sei buka fatin ka rai seluk ruma hodi harii fali merkadu.
Sekretáriu Autoridade Munisipiu Bobonaro, João do Carmo de Fátima, konfirma katak, merkadu tradisionál ne’e taka tiha ona, no to’o agora seidauk estabelese, no nia iha esperansa katak, bá oin, Governu bele estabelese fila-fali. Maske nune’e, asuntu ne’e, la’ós kompeténsia autoridade Munisípiu Bobonaro nian, maibé, ligasaun ho Governu Sentrál, tanba presiza koordenasaun entre estadu Timor-Leste oh Repúblika Indonézia.
Governu tau Prioridade bá Harii Merkadu iha Fronteira
Vise-Ministru Komérsiu no Indústria, Augusto Junior Trindade.
Vise Ministru Komérsiu no Indústria (MCI-sigla Portguês), Augosto Junior Trindade, informa atu harii merkadu iha fronteira terrestre sira sai hanesan prioridade boot MCI nian bá Nonu-Governu Konstitusionál.
“Ita hatene katak, maerkadu mak fatin transaksaun bá kompra no supply and demand ne’e iha ne’ebá. Entaun, ministériu rasik, fó atensaun másimu bá ida-ne’e, liu-liu bá merkadu sira,” Vise MCI, Augosto Junior Trindade, hatán bá Hatutan.com iha kna’ar fatin, Sesta, 13 fulan-Outubru ne’e.
MCI halo hela ajustamentu lubuk ida, liu-liu haree bá kondisaun real iha merkadu, hahú ona halo survey bá merkadu ida-idak iha territóriu laran tomak. Nune’e, Ministru Komérsiu no Indústria Filipus Nino Pereira, halo ona mós vizita bá Covalima, haree mós realidade merkadu iha fronteira ne’ebá.
“Ami mós agora haree hela merkadu tranzitu ita-nian iha Batugade ne’ebá, hodi haree took, tanba ne’e, buat ida uluk infra-estrutura báziku ita harii tiha, depois agora kontinuasaun ne’e, ita para tiha, foin dadaun Covid-19, ita uza tiha fali bá fatin izolamentu, entaun, bá buat sira ne’e hotu ita presiza haree fila-fali,” Augusto Junior Trindade hateten.
Situasaun iha Timor-Leste, oras ne’e fila-fali ona bá normál, tanba ne’e, merkadu iha fronteitra Batugade tenke fila-fali bá normalidade ida no Governu liuhosi MCI hanoin ona atu reativa fali, maibé, ekipa sira sei halo hela evaluasaun tomak ida bá merkadu sira iha territóriu rai-laran, hodi haree saida loos mak MCI foti atu bele halo asaun bá oin.
IX Governu Konstitusionál liuhosi MCI, sei estabelese merkadu ida ne’ebé legál, atu nune’e, fasilita abitante sira bele fa’an de’it iha merkadu ne’e, no la’ós liuhosi fali hosi dalan ilegál, tanba uainhira autoridade polisiál sira hetan sei fó sansaun tuir lei.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres