Hatutan.com, (27 Fevereiru 2024), Díli—Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, iha loron 08 fulan-Fevereiru 2024, iha Salaun Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla portugés) iha Palásiu Governu, lansa ofisiál livru Planu Estratéjiku SEKOMS 2024-2028.
Lee Mós: PM Xanana La iha Informasaun kona-bá SEKOMS “Hatama” Funsionáriu Kazuál 109
SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes halo esplikasaun bá livru planu estratejiku SEKOMS 2024-2028 iha ámbitu lansamentu livru refere iha Salaun PCM, 08 Fevereiru 2024. Foto/Dok
Lansamentu livru iha ámbitu asina kontratu ho órgaun komunikasaun sosiál hamutuk 14 hodi hato’o informasaun bá munisípiu to’o suku sira iha territóriu Timor-Leste liuhosi distribuisaun jornál sira no mós programa sira ne’ebé sei publika hosi plataforma mídia online sira ne’e asiste hosi Prezidente Konsellu Imprensa, Otelio Ote, na’in ka proprietáriu bá mídia sira, editór senior no jornalista sira hosi mídia ne’ebé eziste iha Timor-Leste.
Livru Planu Estratéjiku 2024-2028 Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho lingua rua; Portugés no Tetum ho nia konteúdu lian Portugés hahú hosi pájina 01 to’o pájina 20 no hosi fali pájina 01 to’o pájina 17 ho lian Tetum ne’e kontein plájiu bá Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa Timor-Leste 2022-2026.
Livru Planu Estratéjiku SEKOMS nian 2024-2028 foti tom-tomak de’it style (estilu) no lia-fuan sira hosi Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa 2022-2026 hosi kedas pájina primeiru, iha lian Tetum, ho títulu lista konteúdu hosi númeru I to’o númeru XI hanesan de’it.
Iha fali pájina 2 (I. Introdusaun), pájina 3 (II.Objetivu Konsulta no Workshop ho III Métodu no Prosesu) kopia toma-tomak konteúdu lia-fuan sira hosi livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa nian ne’ebé lansa nanis ona iha loron loron 10 fulan-Fevereiru 2022.
Planu estratéjiku Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) períodu 2022 – 2026 nu’udár padraun no matadalan ba orieta lala’ok serbisu Conselho de Imprensa nian durante tinan lima ba oin.
Planu Estratéjiku SEKOMS nian hosi pájina 4 (IV. Vizaun, Misaun, Valores no Prinsípiu) iha númeru 4.1 (a) ho (b) kona-bá vizaun-misaun, kopia Konsellu Imprensa nian. Troka de’it mak iha livru Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa nian tau Konsellu Imprensa no iha livru Planu Estratéjiku SEKOMS nian tau Sekretaria Estadu bá Komunikasaun Sosiál (troka lia-fuan de’it). Nune’e mós iha númeru 4.2 Valor no Prinsípiu sira troka de’it mak lia-fuan.
Livru Planu Estratejiku SEKOMS ho KI nian. Foto/Repro
Planu Estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé hahú ho lian Mak Loke to’o taka ho Lia Maktaka hosi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito “Loro” Dias Ximenes, inklui asina mós livru ne’e, iha pájina 5 V. Grupu Alvu no Parseiru Estratéjiku no KI nian iha pájina 4. IV Konstituinte no Parseiru Estratéjiku Organizasaun kopia tomak narrativa ne’ebé hakerek iha Planu Estratéjiku Konsellu Imprensa nian.
Hosi Planu Estratéjiku SEKOMS 2024-2028 iha pájina 7, 8, 9, 10, 11, 13 no pájina 16, lia-faun sira ka fraze sira ne’ebé deskreve iha pájina sira mensiona ne’e kopia tomak konteúdu fraze hosi Konsellu Imprensa nia Livru Planu Estratéjiku 2022-2026.
Iha loron, 26 fulan-Fevereiru 2024, Hatutan.com komunika via WhatsApp Asesór Tékniku SEKOMS nian, Zaulino Gomes da Silva, ne’ebé nu’udár mós pesoa ida importante iha elaborasaun Planu Estratéjiku SEKOMS ne’e, maibé labele fó komentáriu bainhira Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Exepdito “Loro” Dias Ximenes, la autoriza.
Zaulino Gomes da Silva ne’ebé uluk servisu mós iha Konsellu Imprensa nu’udár Ofisial Planeamentu, Monitorizasaun, Avaliasaun no Relatóriu ne’e husu atu asuntu Planu Estratéjiku SEKOMS 2024-2028 ko’alia diretamente ho Sekretáriu Estadu Expedito “Loro” Dias Ximenes.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, ne’ebé Hatutan.com konfirma iha Abu Dhabi, Tersa (27/02/2024), hateten planu estratéjiku SEKOMS nian ne’ebé halo no prodús tiha ona seidauk “copy-paste” hosi KI nia planu estratéjiku.
“Konsellu Imprénsa ne’e parte hosi SEKOMS. Konsellu Imprensa parseiru hosi SEKOMS nian. Ne’ebé, la’ós fali copy-paste fali, laiha. Ema ne’ebé halo iha Konsellu Imprensa ne’e, la hanesan ema ne’ebé halo iha SEKOMS. Kebetulan, momentu ida halo diskusaun, stake holder sira-ne’e, fó mós sira-nia hanoin,” Expedito “Loro” Dias Ximenes hateten iha Sentru Espozisaun Nasional Abu Dhabi (ADNEC), Abu Dhabi, Emiradu Árabe Unidus (EAU).
SEKOMS Expedito Dias Ximenes halo esplikasaun bá livru Planu Estratejiku SEKOMS 2024-2028. Foto/Dok.
Expedito “Loro” Dias Ximenes, dehan iha altura halo konsultasaun bá SEKOMS nia planu estratéjiku ne’e, Konsellu Imprensa mós fó sira-nia hanoin, mídia na’in sira, sosiedade sivíl, jornalista sira mós fó sira nian hanoin.
“Posivel hanoin sira ne’ebé uluk fó bá Konsellu Imprensa ne’e, bele hanoin hanesan mós ho saida mak fó hanoin iha SEKOMS nian,” Expedito hateten hodi dehan tan, planu estratéjiku ne’ebé SEKOMS iha ne’e, ligadu ho polítika Governu nian, agora, Konsellu Imprensa, ne’e sira-nia planu estratéjiku espesiál bá iha mídia, haree liubá oinsá monitorizasaun ho dezenvolvimentu mídia espesiál.
SEKOMS nian haree liubá oinsá polítika governu nian iha tinan-lima nia laran, saida maka Nonu-Governu atu halo bá iha dezenvolvimentu mídia ein-jerál. Agora, tuir Expedito Dias Ximenes, Konsellu Imprensa nian haree liu oinsá nia atu monitoriza produtu Jornalístiku sira.
Nia argumenta tan katak, SEKOMS nia baze bá polítika Nonu-Governu nian, no Konsellu Imprensa nian, haree oinsá nia atu monitoriza produtu Jornalístiku ne’ebé baze bá iha lei komunikasaun sosiál.
“Laiha plagiarismu. Laiha. Karik, ne’e mak hanesan ohin ha’u hatete, karik, balu bele hanesan, tanba SEKOMS ne’e mós haree bá iha mídia. Konsellu Imprensa mós bá iha mídia. Karik, bele hanesan no hanesan, laiha problema. Maibé, la’ós 100% hanesan. Ne’ebé, balu bele hanesan, mais, balu hanesan ne’e, la’ós dehan copy-paste, laiha,” Expedito Dias Ximenes dezmente.
KI Sei Haruka Karta Ofisiál Bá SEKOMS
Konsellu Imprensa halo lansamentu bá nia livru Planu Estratejiku 2022-2026 iha Salaun KI, Kintal-Boot, Díli, 10 Fevereiru 2022. Foto/Dok.KI
Membru Konsellu Imprensa (CI, sígla portugés), Benevides Correia Barros ne’ebé Hatutan.com konfirma, Sesta (24/02/2024), hateten, Konsellu Imprensa sei haruka karta ofisial bá Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito “Loro” Dias Ximenes liga ho planu estratejiku SEKOMS nian ne’ebé iha indísiu kopia de’it Planu Estratejiku KI nian.
Membru KI ne’ebé nomeia hosi Parlamentu Nasionál (PN) ho kapasidade jurista ne’e klarifika katak KI hanesan instituisaun Estadu iha hanoin para atu halo komunikasaun ofisiál liuhosi karta bá SEKOMS ho objetivu fó hanoin kona-bá planu sira ne’ebé SEKOMS kopia hosi Planu Estratejiku KI nian.
Tuir Konselleiru Benevides Correia Barros, konteúdu karta ofisial KI nian ne’e atu;
- Fó hanoin bá SEKOMS kona-bá planu estratejiku ne’ebé kontempla iha SEKOMS foti hosi Planu Estratejiku KI nian, ho obketivu hodi relembra fali SEKOMS hodi aplika prisinpiu transparansia no prinsipiu responsavel nu’udár instituisaun Estadu.
- SEKOMS bele foti planu ne’e tenke iha diskusaun antes ho KI atu bele entende idak- idak nia servisu, ho rezultadu ne’ebe diak, hodi hatene nia benefisiu no prazu planu ne’e bá tinan hira, hodi nune’e, bele haree atinjimentu ne’e oinsa, maske halo atividade hanesan.
Benevides Barros esplika problema ne’e kestaun kapasidade teknika, kapasidade intelektual, kapasidade profesionál kona-bá prepara atividade hosi SEKOMS rasik tanba Estadu la bele aloka osan liuhosi orsamentu jeral estadu ( OJE) bá instituisaun rua (2) ne’ebe halo servisu ida deit.
“Tuir lolos SEKOMS iha planu asaun anula (PAA) rasik, tenke iha planu estratejiku rasik bele bá tinan 5 nian, bele bá tinan 10 nian, nia kontextu bá kurtu prazu, mediu prazu no longu prazu. Se SEKOMS la preparadu nia rekursu umanu atu prepara planu tanba ne’e SEKOMS tenke rekruta ema ne’ebé iha fleksibilidade halo planu nian hodi bele prepara planu bá SEKOMS,” Benevides Correia Barros hateten.
Problema ne’ebe Konsellu Imprensa nota, Benevides hatutan, Planu Estratejiku SEKOMS nian ne’e kopia fali Planu Estratéjiku CI ne’ebé prepara husi 2022 to’o 2026, SEKOMS muda fali bá versaun Portugés ho Tetum rasik.
“Tuir loos atitude hanesan ne’e labele akontese, ha’u la dehan ne’e plájiu, maibe copy–paste deit, tanba ne’e hatudu atitude inkapasidade rekursu umanu tekniku, rekursu umanu intelektual ne’ebe atu prepara planu,” nia afirma.
KI nota planu estratejiku hosi KI nian mak SEKOMS tradus fali planu estratejiku SEKOMS nian ho versaun Portugés no Tetum. Tanba ne’e bainhira sira aprejenta KI nota kedan planu ne’e la diferente ida. Diferente ne’e mak hosi versaun Tetum ba fali versaun Portuges, maibe konteudu husi Plano Estratejiku SEKOMS nian ne’e 70% hanesan fali ho planu estratejiku ne’ebe KI prepara.
Membru KI ne’e preokupa ho inkapasidade hosi SEKOMS nia dirijente ka funsionáriu iha liu-liu sira iha diresaun aprovizionamentu no planeamentun atu prepara planu rasik ne’ebé labele kopia hosi instituisaun seluk.
“SEKOMS nia konsentra polítika bá mídia mak oinsá ka ida ne’ebé ka polítika SEKOMS bá komunikasaun sosial ne’e mak oinsa,” nia preokupa.
Benevides mós fó sujestaun katak SEKOMS nia servisu ne’e halo plano oinsa mak lejislasaun sira ne’ebe sidauk kompleta, nia halo kompleta no karik regulamentu komplementar bá komunikasaun sosial sidauk hotu, entaun buka oinsa halo planu para realiza kuadru legal.
Prezidente KI Seidauk iha Informasaun
Preizdente KI, Otelio Ote hamutuk ho na’in bá mídia Dili Pos ho Independente simu livru planu estreatejiku SEKOMS nian. Foto/Dok.
Prezidente Konsellu Imprense (KI), Otelio Ote ne’ebé Hatutan.com konfirma asuntu ne’e dehan nia sidauk iha informasaun SEKOMS kopia ka halo plagiarismu bá planu estratéjiku KI nian.
Otelio Ote haktuir, KI iha ekipa ezekutivu ne’ebe sei halo leitura baátextu sira ne’ebe diskunfia mosu plagiarismu. “Kuandu sira hato’o ona relatoriu mai plenaria, plenaria sei halo diskusaun sei haree se akontese kopia bá KI nia planu estratejiku ka lae,” Otelio Ote, hateten hafoin partisipa serimonia aniversariu Midia SAPNews.
Kona-bá medida saida mak KI sei foti hasoru atitude ne’e, Otelio Ote hatan dehan, sei diskute hamutuk asuntu ne’e iha plenaria ho membru KI no ezekutivu sira hodi haree, karik mosu duvida iha públiku kona-bá textu planu estranjeiru SEKOMS nian ne’e.
“Ita haree nia kontextu no kuantidade, no persija haree lei kona bá direitu autór,” Ote hateten.
SEKOMS Halo Plájiu Tanba La Rekoñese KI Nain bá Obra
Eskritór Timoroan, Carlos da Silva Lopes “Saky” fó hanoin katak iha mundu akademiku bainhira halo sitasaun hosi livru seluk bá ita nia obra rasik tenke sita fonte hosi livru referensia ne’ebe mak ita uza.
Iha kazu planu estratéjiku KI ho SEKOMS nian, Carlos Saky nota katak SEKOMS la temi referensia ne’e foti hosi ne’ebé.
Eskritór Timoroan, Carlos da Silva Lopes “Saky” halo leitura bá livru planu estratejiju SEKOM ho KI nian hodi fó nia opiniaun. Foto/Elio dos Santos da Costa
“Lolos ne’e iha introdusaun ruma ka liu-liu iha roda-pe ka footnote tenke temi informasaun ne’e ami foti husi KI, maibe iha kazu ida-ne’e la temi referensia ida. Ne’e bele konsidera hanesan plájiu tanba sira foti tomak KI nia textu iha Planu Estratéjiku 2022-2026, la muda pontu no virgula ruma, apenas muda de’it língua, husi versaun Tetum bá Portugés, inklui versaun Tetum ne’ebe laiha mudansa,” Carlos da Silva Saky, vensidór Prémiu Liberdade Espresaun Max Stahl 2023 hateten hodi responde Hatutan.com iha Muzeu Rezisténsia, Díli, Segunda (26/02/2024).
Carlos Saky fó hanoin katak lolos SEKOMS bele foti informasaun hosi KI nian, maibe persiza temi fonte depois sitasaun direita ka indireita.
“Tuir los uja tanda kutip depois temi mós nia referensia. Se sitasaun indireta mós tenke temi katak ne’e hosi KI nian, maibé nia linguajen ne’e tenke muda signifika SEKOMS uja nia lingua rasik, labele foti tomak hosi KI nian, maibe importante liu mak tenke tau nia fonte,” Nia esplika.
Iha kazu planu estratéjiku KI ho SEKOMS nian, Carlos Saky konsidera ne’e hanesan erru ida ne’ebe funsionariu sira servisu iha parte elaborasaun planu estratejiku SEKOMS nian la kuidadu haree ida-ne’e, tanba ne’e presija halo koreksaun bá ida-ne’e.
Eskritór Livru ho títulu “RENETIL Iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa’e: Antes Sem Títulu, Do Que Sem Pátria!” ne’ebé lansa iha loron, 22 fulan-Maiu 2015, afirma katak nia laiha kompetensia dehan sira iha SEKOMS inkapasidade ka lae, maibe ida-ne’e hanesan lapsu, tanba lolos ne’e tenke halo referensia bá fonte ne’ebé mak sira foti ne’e, maibe ida-ne’e laiha ne’e hanesan SEKOMS la rekoñese KI nia obra intelektual.
Nia afirma iha mundu akademiku la admite enkuatu ita foti ema seluk nia hanoin ruma, ka informasaun hosi ema seluk nian ruma, ita la sita nia fonte ne’e, ne’e ladun diak, ne’e bele konsidera hanesan krime ida.
Jornalista Hatutan.com, Leopoldina de Calrvalho halo entrevista ho Carlos da Silva Lopes “Saky” . Foto/Elio dos Santos da Costa
Autór hakerek livru “Komandante Lobo-Dara-Luta, Sakrifisiu No Vitoria, ne’e mós halo komparasaun iha nasaun seluk atetude plájiu konsidera kategoria krime no iha mundu akademiku mós la admite hahalok ida-ne’e, tanba ne’e iha servisu sientifiku sira-ne’e ema tenke halo ho kuidadu. Persiza mós lee tanba ho lee barak aumenta koñesimentu, atu nune’e, bele define ka identifika kona-bá obra ne’ebe ema seluk halo ona, hodi nune’e, bele kuidadu didiak obra ne’e, atu ema labele kondena ka akuza halo plájiu.
Forma plájiu ne’e fó impaktu makas tanba bele kondena ema ruma bainhira nia hetan konfiansa ruma bá asume knar, tanba ema bele uza obra ne’ebe nia produs ona hodi bele akuza. Alende ne’e, tuir Carlos Saky, aktu ida-ne’e halo ema sai baruk ten, alende prodús rasik nia obra maibe foti deit ema seluk nian.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho/Rogério Pereira Cárceres