Hatutan.com, (15 Marsu 2024), Díli— Subsídiu foos ne’ebé durante ne’e Governu fó bá empreza importadór foos, hanesan Lisun Lda, Creative Lda, Alfa Dili no Perisos, Lda, deskonfia halo pratika manipulasaun.
Lee Mós: PDHJ Identifika Irregularidade 10 Iha Polítika Subsídiu Foos
Governu lansa intervensaun merkadu hodi fa’an foos ho folin $12.00 kada saka 25kg. Foto/Dok
Iha fulan-Outubru 2023, Governu liuhosi Ministériu Komérsiu no Indústria (MCI, sigla portugés) aloka orsamentu estadu millaun $4 bá empreza importadór foos haat ne’e ho intensaun atu halo intervensaun bá presu foos ne’ebé sa’e maka’as iha territóriu nasionál.
Desizaun ida-ne’e baze bá desizaun Konsellu Ministru (KM) iha loron 27 fulan-Fevereiru 2023, iha Dekretu-Lei ne’ebé aprova medida intervensaun temporária áa estabilizasaun presu foos iha merkadu, liu husi atribuisaun subsidiu pekuniáriu ba empreza importador sira.
Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór asuntu Ekonomia, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, informa maske subsidiu bá foos kompañia sira ne’e halao hosi MCI maibe ne’e mos responsabilidade ba Ministru Koordenador Assuntu Ekonomia.
“Ha’u husu ona sira subsidiu ne’e imi lori mai ita haree tok tebes ka lae? Hira lolos, total ne’e hira? ita kanta, kanta subsidiu, orsida loja ne’e dehan tenke fó tan $10 aban fali lae, ami sura bá mai $6 deit funsiona hanesan Estadu labele hanesan ne’e,” Francisco Kalbuadi Lay hateten, Kinta (15/03/ 2024).
Francisco Kalbuadi Lay preokupa no husu bá parte relevante hotu tenke servisu ho fuan, bazeia bá lei, maibe labele servisu naranaran deit, tanba Komisaun Anti Korrupsaun (CAC), Inspetór Jerál Estadu no sira seluk akompaña hela.
“Povu sai prioridade bá estadu ida ne’e hodi tau matan, ita halo intervensaun tanba foos ne’e karun, Maibe, labele iha terseira parte (pihak ke-tiga) atu aproveita ho situasaun ida ne’e, ne’e hau lakohi” Francisco Kalbuadi Lay afirma.
Nia afirma ho ida ne’e Tanba antisipa bá atettude intervensaun husi parte seluk hodi buka benefisiu, nune’e MCAE rasik iha nia intervensaun deside halo akordu entre governu ho governu ka GtoG katak Governu bá haree rasik, hola foos ho kualidade.
“Imi mos kal rona ona, foos balun fan iha loja ne’ebe asegura hela kuaze tinan-rua ne’ebe ho folin antes ne’e $7,00 ka $8,00 maibe ho situasaun subsidiu ne’e sira aporveita hasa’e folin bá $17,00.
MKAE identifika no hatene iha failansu ne’ebe maibe konsidera katak hanesan ema ne’e onestu,” nia afirma.
Loja Creative Furak Ezije Subsidiu
Loja Creative Furak. Foto/Tome da Silva
Asistente jestór Loja Creative Furak, Yati Zaka ne’ebé Hatutan.com konfirma liuhosi telefónika hateten, durante ne’e iha liña komunikasaun di’ak ho Governu maibe to’o agora Governu seidauk halo pagamentu subsidiu foos ne’ebe halo kontratu ho kompañia Creative Furak.
Informasaun ne’ebé sira simu katak Governu seidauk selu tanba MKAE lakohi halo pagamentu, MKAE dehan entrega bá finansa maibe iha dekretu lei hatete katak MKAE mak tenke halo pagamentu.
Nia informa tan katak dadaun ne’e sei iha liña koordenasaun sira-nia parte ho ministeriu relevante no karik iha problema ruma mak implika iha prosesu pagamentu ne’e sempre iha solusaun.
“Ha’u hanoin relatóriu problema iha MCI tamba hahú hosi fulan-Janeiru to’o fulan-Marsu 2024, funsionario kontratadu hapara kontratu, entaun ne’e afeita bá sira nia servisu atu verifika ami nia relatóriu,” nia hateten.
Tuir informasaun katak kompañia kreative furak hahú husi etapa 1 to’o 3 konsege distribui ona foos hamutuk tonelada 7.500 no kada saka fó subsidiu ho folin $9 bá foos 20 kg.
Jornalista: Leopoldina de Carvalho