Connect with us
Pakote Ahi

Ekonomia

Inaugura edifísiu BNCTL sukursál Díli, lansa mós sistema iBanking

Published

on

Hatutan.com, (25 Setembru 2021), Díli-Governu liuhosi Ministériu Koordenadór asuntu Ekonomia ho Dirijente sira Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL), korpu diplomátiku sira, inklui konvidadu importante sira seluk, sábadu loraik (25/09/2021),  halo inaugurasaun ba edifísiu BNCTL sukursál Díli iha Mandarin, Díli, inklui lansamentu ba sistema  dijitalizasaun iBanking (Internet Banking).

Ministru Koordenadár asuntu Ekonomia, Joaquim Amaral, ko’a fita inaugurasaun edífiu foun BNCTL sukursal Díli, sábadu (25/09/2021). Foto/Hatutan.com

Diretór ezekutivu BNCTL, Brigido Sousa, esplika sistema  iBanking  sei uza deit ba kliente BNCTL tantu individual no kompañia hodi bele asesu servisu hanesan konsulta saldo, transferensia fundus, top up, empréstimu, estratu bankária, painel IB, pagamentu masa sem prezensa iha Banku.

“Espera katak BNCTL kontinua halo nia esforsu hodi bele fó atendimentu ne’ebé di’ak ba kliente sira ho edifísiu foun no sistema dijitalizasaun ne’ebé iha bele hetan fiar boot liuhosi nia kliente sira,” Brigido Sousa hateten iha nia diskursu inaugurasaun Edifisiu BNCTL sukursál Díli ne’e.

Reabilitasaun edifísiu foun BNCTL sukursál Díli ne’e halo hosi kompañia internasionál CSI ne’ebé durasaun konstrusaun tinan ida, hahú hosi fulan-Juñu 2020 no fizikamente konklui ka finaliza iha fulan-Juñu 2021.

Advertisement

Orsamentu ba projetu konstrusaun edifísiu foun BNCTL sukursal Díli ne’e ho montante tokon $1.47 inklui ho fornesimentu mobiliáriu.

Hahú iha fulan-Janeiru to’o fulan-Setembru 2021, BNCTL mobiliza ona depózitu hamutuk tokon $377 no  kréditu tokon $143.

BNCTL ho  nia sukursál iha munisípiu 12 inklui RAEO ho  unidade 23, banku movel 13,  ATM 41 no iha territóriu TL hamutuk 52.

Inaugurasaun no ko’a fita ba edifísiu foun BNCTL sukursál Díli prezide direta hosi Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MCAE), Joaquim Amaral no asiste hosi konvidadu importante sira-seluk, liuliu konstituinte BNCTL nian.

 Ministru Joaquim Amaral iha nia diskursu husu ba BNCTL atu nafatin fó atensaun ba setór privadu sira, tanba iha momentu agora Timor-Leste (TL) presiza tebes investimentu privadu hodi loke kampu servisu nune’e mós diversifika ekonomia rai-laran.

Advertisement

“Ho melloramentu infrastrutura dijitalizasaun servisu bankária, mobilizasaun depózitu, konsesaun ba kréditu sira ne’e fó atensaun boot liu ba setór, liu-liu ekonomia produtivu no transformative sira, tanba ne’e husu ba BNCTL atu hamriik metin iha liña frente hodi apoiu programa prioridade Governu ne’ebé tenke  ajusta ho merkadu no setó privadu,”  Ministru Joaquim hateten.

Tuir nia, BNCTL iha hodi introdús jurus ne’ebé asesivel ba kliente sira, tanba iha momentu agora TL presiza tebes investimentu privadu hodi loke kampu servisu nune’e mós hodi diversifika ekonomia rai-laran. Tanba ne’e, papél BNCL atu nafatin fó atensaun ba sektór privadu sira importante tebes.

Governu orgullu ho progresu BNCTL nian iha dékada rua nia laran konsege halo ona kobertura boot iha merkadu BNCTL liu-liu iha faze ne’ebé ekonomia TL hasoru hela difikuldade kauza husi pandemia Covid-19.

“Inaugurasaun ida ne’e fas parte husi realizasaun BNCTL nia planu estratéjiku ne’ebé atu oferese atendimentu ne’ebé di’ak ba kliente sira, tanba ne’e, Governu tenta ho meius hotuatu tulun nafatin BNCTL hodi forte, nune’e bele ezerse nia papél iha ekonomia TL,” nia tenik.

BNCTL ne’e harii hahú ho Instituto de Microfinanças de Timor-Leste (IMFTL) [Institutu Mikrofinansas Timor-Leste nian (IMFTL)] no sai ona nu’udar banku da-huluk Timor nian bainhira, iha loron 11 fulan-jullu, tinan 2011, nia hetan lisensa bankáriu sein restrisaun ho kapitál ida hamutuk osan tokon $10.

Advertisement

Relatóriu finanseiru hosi Governu nian hatudu katak iha de’it  tinan 2014 (loron 31 fulan-Dezembru), ne’ebé iha hela auditoria nia laran, hatudu katak ativu BNCTL nian sira sa’e ona to’o osan tokon $90, ne’ebé hatudu katak iha aumentu 88% kona-ba valór sira hosi tinan 2013 nian. Karteira empresta-banku nian sira ba setór públiku sa’e to’o osan tokon $26, hodi sa’e 24% no depózitu públiku nian sira sa’e to’o tokon $64, katak hetan aumentu ida ho 105%.

Kliente hirak ne’ebé hetan empresta-banku hamutuk ema na’in 17.076 no kliente hirak rai osan iha BNCTL sa’e to’o 160.446 (dadus 2014). Aumentu depózitu no kliente hirak rai osan ne’e konsidera hanesan tendénsia pozitivu ida, iha ekonomia ne’ebé buras hela iha Timor-Leste.

Iha fulan hirak ikus ne’e, BNCTL hatún taxa jurus nian, kona-ba empréstimu nian hosi 18% ba 8 to’o 14%. Kréditu uma-hela-fatin nian iha 2015 sei hetan taxa jurus nian entre 5% to’o 6%. Tanba iha 2014 ativu bankáriu sira ne’e sa’e, maka reforsu likidés nia bele ona aumenta valór kréditu nian sira hamutuk ho empresta-banku nian sira ba prazu naruk. Iha tinan 2015 no tinan hirak tuir mai BNCTL iha ona planu atu redús tan taxa jurus ba empresta-banku nian sira no mós atu kobre kustu operasionál sira no hodi kumpre norma hirak hotu hosi Banku Sentrál nian.

Hahú tinan 2014 to’o 2017 fó prioridade ba empresta-banku ba empreza, projetu, investimentu, fundu ba servisu no ba empreza ki’ik no média empreza mikro finansas nian sira. Banco Nacional de Desenvolvimento de Timor-Leste [Banku Nasionál Dezenvolvimentu Timor-Leste nian] ne’ebé iha ona proposta nia laran sei kaer knaar atu kompleta BNCTL, tanba nia sei konsentra iha empreza médiu no boot sira hosi setór hirak hili tiha ona, ne’ebé maka sira nia nesesidade oras ne’e la kontempla iha instituisaun finanseiru hirak ezistente. Governu hahi’i BNCTL ba ninia rezultadu iha tinan 2014. (car)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ekonomia

Projetu Obras Públika 62 Laiha Formalizasaun Kontratu

Published

on

Hatutan.com, (25 Abríl 2024), Díli— Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, foin lalais ne’e, deside no identífika ona   projetu obras públika hamutuk 62 ne’ebé  la’o hela ka on going iha terrenu maibé  la iha formalizasaun kontratu.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Oé-Cuse Oan iha PN Husu Aero Dili Tulun Povu Oé-Cuse ho Presu Tikete $25

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli- Membru Parlamentu Nasional hosi  Bankada CNRT, Firmino Taequi,  nu’udár Oé-Cusse oan husu Governu atu halo kontratu ho aviaun Aero Dili ne’ebé sei halo operasaun aéreu Díli-Oe-Cusse no Oé-Cusse-Díli ho presu tikete  $25.00.

(more…)

Kontinua Le'e

Ekonomia

Ekipa Konjunta Seidauk Rekolla Ice Cream “Foer” iha Loja Sira Tanba Relatóriu Tarde no Falta Rekursu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli— To’o oras ne’e ekipa konjunta seidauk bele tun ba terrenu hodi rekolla ice cream ho marka CYC ne’ebé konsidera foer no sirkula iha loja sira iha Dili laran inklui munisipiu, tanba prodús relatóriu kleur no mós falta transporte ho rekursu umanu.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending