Connect with us
Pakote Ahi

Ermera

MEJD “Abandona” EBC Filiál Lafaek Mutin Asulau-Sare

Published

on

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2022), Díli—To’o oras-ne’e, Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) kontinua abandona eskola Ensinu Báziku Centrál (EBC) Filiál Lafaek Mutin iha aldeia Rai-mate, suku Asulau Sare, Postu Administrativu Hatulia, Munisípiu Ermera.

Koordenadór EBC Lafaek Mutin, aldeia Rai-mate, Noé Madeira Soares de Carvalho. Foto/Hatutan.com.

Komunidade ho voluntariamente estabelese eskola filiál ne’e iha 2001, no MEJD rasik konsege halo rejistu inísiu ho estudante 90-resin.

Iha momentu ne’ebá professór-sira uza de’it sede suku hodi hanorin, nune’e foin muda mai iha eskola atuál ne’e tanba komunidade rasik mak harii ho kontribuisaun solidariedade, tanba alunus komesa aumenta ba 300 no fatin la to’o.

Organizasaun Mundiál ba Migrante sira (IOM), mak oferese kadeira no taka kalén ba eskola ne’e hanesan apoiu ba dala-uluk, maibé tanba kada tinan númeru estudante aumenta, nune’e Organizasaun Mundiál ba Refujiadu (UNHCR) ajuda tán hodi kontrui tán sala de aula tolu, hodi kompleta sala de aula hosi Primeiru to’o Sestu Anu.

Advertisement

Estudante ne’ebé konklui ona estudu, kontinua iha eskola sira iha Ermera-Gleno no balun ba Díli, maibé tanba labarik barak ho idade kiik, hela ho ema la aguenta, nune’e sira halai fila-fali.

Ho situasaun ne’e, parte estrutura eskola nian halo estudu ida hodi identifika katak, númeru estudante abandona eskola ne’e barak liu, entaun kada tinan finalista Sestu anu atu kontinua eskola ne’e barak, maibé dalaruma iha sanulu de’it no restu fila mai halimar de’it iha suku.

Ho situasaun ne’e maka, parte estrutura eskola nian konvida Xefe suku ho komunidade atu husu hanoin oinsá akumula labarik sira ne’e hotu nune’e hamenus númeru labarik la eskola, ikusmai  deside harii eskola Terseiru Síkulu ida hadi redúz númeru labarik abandona eskola.

Desizaun ba dahuluk, kada komunidade iha suku kontribui $5, funsionáriu no profesór sira $20, no konsege hetan $15.000 ikusmai halo jestaun no konstrui edifísiu eskola ida ho medida 9×21 ba sala de aula tolu, sekretariadu ida ba professór sira.

Novidade ne’e, kontribui duni hodi halo redusaun ba númeru labarik abandona eskola, no iha tinan haat ikus dadus hatudu alfabetizasaun iha fatin ne’e sa’e.

Advertisement

Estudante Kontribui $5 Kada Fulan

Estudante EBC Lafaek Mutin, aldeia Rai-mate. Foto/Hatutan.com.

Difikuldade seluk ne’ebé eskola ne’e enfrenta maka menus professor, nune’e estrutura eskola koordena ho inan-aman sira hodi buka ema hosi Asulau-Sare ne’ebé lisensiadu no hetan duni na’in-sanulu ne’ebé hakarak hanorin ho voluntáriu.

Tanba ne’e, inan-aman sira konkorda atu kada estudante kontribui $5 kada fulan hodi fó subsídiu ba profesór voluntáriu na’in-sanulu, kada fulan $50, atu bele fasilita hola sabaun no nesesidade seluk ne’ebé presiza.

“Ami hahú sétimu anu ho 46 alunu no oras-ne’e ami iha estudante terseiru sikulu hamutuk 123,” Koordenadór eskola, Noé Madeira Soares de Carvalho hateten ba Hatutan.com iha EBC Lafaek Mutin, aldeia Rai-mate.

Buat ne’ebé sai preokupasaun ba parte eskola maka, profesór voluntáriu sira ne’ebé to’o oras ne’e sei simu de’it $50 kada fulan.

Preokupasaun ne’e mosu tanba parte eskola rasik mak antes ne’e promete ba profesór voluntáriu sira katak, remunerasaun ba sira ne’e provizóriu de’it no hein hela MEJD atu tun ba baze hodi haree nesesidade eskola nian liga ho situasaun sira ne’ebé eskola enfrenta. 

Advertisement

Proposta ba MEJD

Estudante EBC Lafaek Mutin, aldeia Rai-mate. Foto/Hatutan.com.

Koordenadór ne’e husu ba MEJD atu mai halo verifikasaun no rekolla dadus sira ne’e halo di’ak tanba ema iha ne’e iha duni no servisu la’o duni, no professór voluntáriu sira mak hanorin duni matéria hootu-hotu ne’ebé MEJD rasik iha.

Rezultadu hosi asaun voluntarizmu ne’ebé profesór sira halo ne’e maka, kada tinan eskola Lafaek-Mutin sempre pasa 100% no iha tinan rua ba kotuk eskola ne’e hetan mellór klasifikasaun nível munisípiu.

“Ami servisu hamutuk ho Diresaun Ensinu Báziku no Inspetór sira. Ami halo relatóriu dala hira ona ba iha ne’eba  no inspetór rasik mai haree to’o anin loke tiha eskola ne’e, ha’u ba to’o iha MEJD maibé la halo kazu no hateten hela de’it no ha’u mak hamutuk ho komunidade sosa kalén taka fila-fali de’it,” Noé Madeira  hateten tán.

Eskola ne’e sempre hasoru difikuldade barak tebes, maibé sempre husu ajuda de’it ba komunidade tanba ne’e parte eskola hakarak rekomenda atu MEJD tau matan ona ba eskola ida-ne’e ne’ebé la’o ona tinan haat.

MEJD tenke tau atensaun sériu ba profesór voluntáriu sira tanba tuir lei, baze edukasaun ne’e la’ós komunidade mak atu hadi’a beibeik, bele kontribui fatuk no rai-henek la’ós husu bebeik osan ba komunidade hodi hadi’a eskola.

Advertisement

Husu ba MEJD liuliu ba iha Diresaun Ensinu Báziku hosi munisípiu to’o nasionál atu haree situasaun eskola Lafaek-Mutin tanba bainhira iha futuru mak komunidade husik tiha liman, konserteza eskola ne’e bele taka.

Mota Haketak Aldeia Ida

Estudante balun hosi aldeia Sare, sempre hakur mota lorloron. Foto/Hatutan.com.

Estudante lubuk ida mós hela iha mota sorin, entre aldeia Rai-mate ho Sare ne’ebé alunu sira bainhira  mai eskola iha tempu udan sempre enfrenta difikuldade boot.

Bainhira udan boot, dala ruma estudante sira la bele liu no impaktu negativu maka sira la asesu ba matéria iha periudu mota boot maske depois de ida ne’e sira mai foti hikas matéria maibé sempre iha difikuldade.

Tanba ne’e husu mós ba parte kompetente atu tau-matan ba mota ne’e, tamba la lori de’it obstaklu ba alunu sira maibé mós ba agrikultór sira, ne’ebé mota sobu mós sira nia natar.

Totál professór iha Eskola Lafaek-Mutin hamutuk na’in 17, permanente na’in-tolu, kontratadu na’in-haat no voluntáriu na’in-10.

Advertisement

Kadeira ho meza iha 100-resin no oras-ne’e barak mak kondisaun aat ona, presiza kuadru rua tán, kozina, refetóriu no armazén hodi rai merenda eskolár tanba eskola aluga de’it profesór ida nia uma hodi rai sasan merenda eskolár.

Profesór voluntáriu Ejize Direitu

Profesór Voluntáriu, Tiago de Jesus dos Santos hanorin hela disiplina Matemátika ba estudante EBC Lafaek Mutin. Foto/Hatutan.com.

Profesór Voluntáriu, Tiago de Jesus dos Santos hanorin disiplina Matemátika iha eskola ne’e desde 2017 no to’o agora sei nafatin hanesan voluntáriu.

Nia simu remunerasaun hosi eskola liuhosi kontribuisaun estudante sira nian kada fulan $5,  tanba iha kompromisu entre inan aman ho eskola.

Hanesan professór voluntáriu la lakon espiritu atu hanorin tanba ne’e mesak nia alin no oan sira, nune’e mantein hanorin.

“Husu ba MEJD atu haree ami nia problema iha eskola ne’e, liuliu liga ho ami sira ne’ebé hanorin voluntáriu liu ona fulan neen no tama ona  ba tinan hitu,” nia husu.

Advertisement

Nia mós preokupa ho kondisaun distánsia estudante sira hosi aldeia Sare ne’ebé mai eskola ho distánsia ne’ebé dook no sira sei hakur mota atu bele apreende no hatene, maski sempre hasoru difikuldade iha tempu uda tanba mota boot.

Professor voluntáriu, Januário Guterres, hanorin hela disiplina Istória ba estudante EBC Lafaek Mutin. Foto/Hatutan.com.

Nune’e mós professor voluntáriu, Januário Guterres, ne’ebé hanorin disiplina Istória no Jeografia, durante ne’e sempre hanorin sala de aula tolu, hahú hosi Sétimu to’o Nono Anu no semana ida hanorin dala rua iha kada aula maski iha eskola hasoru difikuldade liuliu ho matéria didátiku balun tanba falta livru entaun tenke uza estratejia rasik.

“Hanesan ema umanu iha nesesidade tanba família. Sorte númeru estudante ne’ebé aumenta kada tinan maka hetan netik vensimentu $80 kada fulan no tuir estatutu ami nia voluntáriu liu ona tinan lima no saláriu ne’ebé ami simu mós la tuir ona saláriu mínimu traballadór nian,” nia hateten.

Preokupasaun Inan-aman

Jaco Meneses Carmona hanesan inan-aman lamenta ho kondisaun eskola ne’ebé iha tanba komunidade mak kontribui harii eskola rua kompleta ho sekretariadu no biblioteka maibé to’o oras ne’e tinan lima ona Governu seidauk tau-matan no abandona hela hanesan oan kiak.

Nia husu Governu atu tuun mai to’o iha terrenu hodi haree direta kondisaun moris inan-aman sira nian, ne’ebé moris ho agrikultura oinsa kontribui harii eskola ida no kada fulan tenke kontribui mós $5 atu selu professor kontratadu sira.

Advertisement

“Halo esforsu hodi rekomenda ba eskola atu rekruta profesór voluntáriu sira no MEJD nia pozisaun iha ne’ebé to’o agora eskola ne’e komunidade mak hadi’a, komunidade mak selu profesór voluntáriu sira,” nia kestiona.

Bainhira mak MEJD atu hola atensaun ba eskola ida ne’e, hanesan inan-aman preokupa tebes tanba eskola iha nível nasionál ne’e eskola gratuita, tanba saida mak iha EBC Lafaek Mutin sei selu nafatin.

Xefe Aldeia Rai-mate, Serafin dos Santos hanesan inan-aman. Foto/Hatutan.com.

Nune’e mós Xefe Aldeia Rai-mate, Serafin dos Santos hanesan inan-aman hateten, eskola ne’e harii tanba mai hosi asaun voluntarizmu inan-aman sira nian no inan-aman sira kontinua kontribui finanseiru hodi hamoris eskola no selu profesór voluntáriu-sira.

“Hanesan inan-aman ami fó kontribuisaun maibé ami lamenta mak rejistrasaun iha eskola ne’e $16. La’ós ami lakohi kontribui, maibé ami hakarak husu de’it ba Governu ida ne’e, katak, ami atu kontribui to’o bainhira enkuantu eskola ne’e harii no la’o tinan haat ona husi ami la’o nune’e nafatin,” nia preokupa.

Edukasaun Ermera Rekoñese Abandona EBC Lafaek-Mutin

Eis Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Ermera, Carlos Salsinha. Foto dok privadu Carlos Salsinha.

Eis Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Ermera, Carlos Salsinha rekoñese katak, EBC Lafaek Mutin iha Aldeia Raimate Suku Asulau-Sare estabelese hosi komunidade rasik desde tinan hitu ba kotuk.

Carlos Salsinha hateten, professór voluntáriu sira ne’e, tuir sirkulár ka diploma ministeriál hosi MEDJ  iha 2014 katak, eskola hotu-hotu iha territóriu nasionál inklui munisípiu Ermera laiha ona profesór voluntáriu no karik ida-ne’e iha, tenke iha atensaun mós hosi MEJD.

Advertisement

“Eskola hotu-hotu atu harii, na’in mak MEJD, nune’e ita rekoñese katak eskola Lafaek-mutin ita seidauk tau atensaun liga ho infraestrutura no rekursu umanu tanba komunidade mak halo de’it. Kona-bá profesór voluntáriu sira, ita la garantia karik iha vaga ruma iha ministériu, sira hanesan timor-oan ne’ebé kualifikadu iha direitu tomak atu ba aplika maibé la garantia atu profesór voluntáriu hirak ne’e naran tama hotu iha lista kontratadu,” nia informa ba Hatutan.com via telefónika hodi rekoñese situasaun eskola ne’e.

Niia parte mós la hatene karik durante ne’e MEJD rekolla ona dadus lista profesór voluntáriu sira ne’e ka lae, ida-ne’e mak to’o agora parte Servisu Edukasaun Munisipál seidauk hatene no ida ne’e mak difikuldade ne’ebé eskola hotu-hotu iha Timor laran tomak enfrenta inklui eskola Lafaek-mutin.

Ko’alia kona-bá kondisaun infraestrutura eskola sira iha Ermera kuaze aat hotu tanba uma sira ne’e konstrui iha momentu projetu pakote referendu no kondisaun la merese ona atu estudante no manorin na’in sira utiliza ba prosesu aprendizazen.

Nia dehan, durante ne’e parte Eskola Lafek Mutin halo duni relatóriu liu hosi Ensinu Báziku Sentral ne’ebé iha no enkamiña ba Servisu edukasaun munisipál ho baze dadus ne’ebé iha haruka tután ba nasionál.

Relatóriu ne’ebé edukasaun munisipál simu ne’e kada trimestrál no mós kada tinan no edukasaun munisipál sempre kanaliza  nune’e nasionál mós iha baze de dadus hodi halo sira nia planu.

Advertisement

Atuál Diretór Serbisu Edukasaun Munisípiu Ermera Eduardo Martins. Foto espesiál.

Alende ne’e, atuál Diretór Serbisu Edukasaun Munisípiu Ermera Eduardo Martins hateten, Bazeia ba lei, profesór voluntáriu sira ne’ebé iha tenke prienxe rekijitus MEJD no mínimu tenke diploma III.

Maibé, haree ba situasaun jeográfika no kondisaun ne’ebé komunidade no alunu sira presija situasaun saida de’it entaun akomoda atu bele fó solusaun ba inan-aman nia hakarak no estudante nia problema.

Edukasaun Munisipiu nia haree, ne’e karik profesór ida ezerse nia funsaun hanesan voluntáriu liu ona tinan lima, MEJD sei rekolla dadus hodi rekoñese sira nia sakrifisiu atu bele akomoda.

“Kona-bá relatóriu hau seidauk hatene tanba ha’u ema foun no foin simu knaar ne’e iha semana rua nia laran. Maibé iha tinan foun ha’u sei akomoda relatóriu sira ne’e. Ha’u sei halo esforsu hotu ho posibilidade ne’ebé iha atu tún ba haree rasik kondisaun ne’ebé iha, tanba liu husi vizita ne’e mak ha’u bele haree direta situasaun no kondisaun eskola nian,” Eduardo Martins hateten ba Hatutan.com via telefónika.

Eduardo Martins sei esforsu ba profesór voluntáriu sira mak sei haree uluk sira nia dadus, tun ba komunidade husu sira kona-ba voluntáriu ne’ebé profesór sira iha, karik liu ona tinan lima, maka Servisu Edukasaun Munisípal sei esforsu atu enkamiña sira nia dadus ba MEJD liuliu Diresaun Ensinu Báziku.

Tuir lei estabelesimentu integradu Ensinu Báziku ne’ebé fó-sai hosi MEJD iha fulan Agostu 2008, katak Ensinu Báziku hotu-hotu obrigatóriu livre hosi  propinas eskola nian.

Advertisement

Maibé, keta haluhan katak, haree ba nesesidade no kondisaun real ne’ebé komunidade hasoru, atu oan sira labele abandona de’it eskola bele halo akordu ho inan-aman sira bazeia ba akta reuniaun hodi husu kontribuisaun legál liu hosi konkordánsia mútua entre inan-aman no eskola ida ne’e MEJD konsidera.

Dadus Ensinu Báziku Sentrál no Filiál iha munisipiu Ermera hamutuk 257 no kondisaun infraestrutura aat tanba uza de’it eskola sira ne’ebé konstrui iha tempu okupasaun Indonésia iha 1996-1998.

Desde 2021 iha eskola hamutuk 19 mak halo konstrusaun no rehabilitasaun inklui ho adisionál ba eskola téknik vokasionál haat no Sekundáriu Jerál ida ho totál 24.

Eskola Lafaek mutin Asulau Sare sei hein Diresaun Infraestrutura MEJD nia levantamentu ba dadus no to’o oras ne’e edukasaun munisipál seidauk haree ida ne’e, tanba ne’e sei esforsu atu iha tinan ne’e iha munisipiu Ermera bele hetan konstrusaun foun ba eskola 40 ka 50 tán inklui eskola Filiál Lafaek Mutin.

Totál orsamentu 2022 ba edukasaun munisipiu Ermera hamutuk millaun $1.18 ne’ebé fahe ba saláriu vensimentu, ba funsionáriu kontratadu no kazuál hamutuk inklui konvustível.

Advertisement

MEJD La iha Informasaun

Diretór Nasionál ba Rekursu Umanu, MEJD, Justino Varela. Foto/Hatutan.com.

MEJD liuhosi Diresaun Nasionál Rekursu Umanu to’o oras-ne’e, seidauk simu informasaun ruma hosi Serbisu Edukasaun munisípiu Ermera, kona-bá kondisaun profesór sira ne’ebé hanorin ho voluntáriu iha eskola Lafaek Mutin, iha Suku Asulau Sare, Postu Administrativu Hatulia.

“Seidauk iha informasaun ruma mais detallu kona-bá asuntu ida ne’e. Á não ser kuandu iha ona informasaun mai ha’u, ha’u lakohi atu halo pendente,” Diretór Nasionál ba Rekursu Umanu, Justino Varela  hateten ba Hatutan.com iha nia Servisu fatin.

Tuir dadus ne’ebé rejistadu iha Direção Nacionál Dezenvolvimento Parque Escolár, iha profesór kontratadu hamutuk 10.523. Profesór sira ne’ebé kontratadu hosi MEJD hamutuk 4.882 iha TL.

Nune’e mós Diretór Nacionál Dezenvolvimento Parque Escolár (DNDPE), Hélio Lopes, rekoñese katak, kondisaun infra-estrutura edukativa sira iha kondisaun eskola sira hotu barak mak aat, inklui eskola Lafeak Mutin.

Diretór Nacionál Dezenvolvimento Parque Escolár (DNDPE), Hélio Lopes. Foto/Hatutan.com.

Tuir dadus ne’ebé Direcção Nacionál Dezenvolvimento Parque iha, hatudu katak, eskola barak mak nia sala ba hanorin nian, barak mak kondisaun gráve.

“Tanba ida ne’e mak, MEJD liuhosi orsamentu 2021, agora daudaun ita ezekuta hela hodi responde ba ita nia kondisaun infra-estrutura eskola sira ne’e, sala de aulas no fasilidade sira seluk ne’ebé mak ita presija atu hadi’a, konstrui no rehabilita. Tanba ne’e mak agora daudauk, iha projetu balun mak la’o hela,” nia hateten.

Advertisement

Iha tinan 2022, Governu liuhosi MEJD, aloka orsamentu hamutuk milliaun $20 iha transferénsia públika, hodi konstrui eskola hamutuk 202.

Hosi totál eskola sira ne’e, iha eskola hamutuk 22 mak ho nia medida konstrusaun ne’ebé boot. Tanba ne’e maka MEJD, liuhosi Direcção Nacionál Dezenvolvimento Parque Escolár, deside realiza uluk ona kontratu ho kompañia sira.

Tinan 2022 MEJD kuaze iha millaun $2.3 ba iha kapitál dezenvolvimentu atu bele reaprópria fila-fali de’it projetu sira ne’ebé mak la’o, agora daudaun Ministeriu konsidera atu halo pagamentu ba projetu sira ne’ebé mak iha hela andamentu.

Iha 2021, MEJD mós aloka orsamentu ho totál hamutuk milliaun $2 hodi hola mobiliáriu sira eskola nian, hanesan sosa kadeira ho meza, hamutuk jogu rihun 20 hodi distribui ba eskola hotu iha territóriu Timor-Leste.

Jornalista: Vito Salvadór/Rogério Pires

Advertisement

Ermera

“Tara Bandu” bá Redusaun Lia Mate-Lia Moris Iha Ermera Sei Implementa ho Rigór

Published

on

Hatutan.com, (30 Dezembru 2023), Ermera—Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Ermera, Eusebio Salsinha akomapaña husi autoridade Igreja, Governu, Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL), veteranus no Autoridade lokál, lansa regulamentu tara bandu redusaun lia mate-lia moris hodi lori esperansa no futuru ne’ebé próspero bá povu Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Servisu Sex Komersiál, Governu Sei Kontrola De’it Autór Sira

Published

on

Hatutan.com, (04 Dezembru 2023), Ermera— Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) esforsu hela atu halo de’it kontrolu bá autór sira ne’ebé involve iha Servisu Sex Komersiál iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Ermera

Autoridade Lokál Ermera Ezije PN-Governu Regula Lia-Mate no Lia-Moris

Published

on

Hatutan.com, (04 Novembru 2023), Ermera—Autoridade lokál no mós estudante sira hosi munisípiu Ermera husu no ezije bá Parlamentu Nasionál (PN) ho Governu atu interven lalais hodi halo Regulamentu no Dekretu Governu nian ou prodús Lei ruma atu bele regula lia-mate no lia-moris tanba fó impaktu negativu boot liuliu trava dezenvolvimentu área hotu-hotu iha munisípiu ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending