Connect with us

Nasionál

Papél Feto Timoroan Importante Atu Hasoru Dezafiu iha Proseseu Dezenvolvimentu

Published

on

Hatutan.com, (08 Marsu 2022), DíliPrimeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hato’o mensajen rekoñesimentu ba feto Timoroan sira, tanba iha tersa 08 Marsu, mundu tomak selebra Loron Internasionál Feto.

Primeiru Ministru Taur Matan Ruak. Foto/Média GPM.

Selebrasaun ba tinan ida ne’e, konsagra ona ho tema “Igualdade jéneru loron-ohin ba loron-aban ida ne’ebé sustentável,” iha ne’ebé rekoñese papél importante Feto nian hodi hasoru dezafiu boot sira iha prosesu dezenvolvimentu nasionál nian.

PM Taur konsidera dezafiu sira hanesan mudansa klimátika ne’ebé sai gráve bele hamosu dezastre naturál no kalamidade iha país  ne’e.

Dezafiu sira mundu nian ida ne’ebé interligadu no interdependente liután, sujeitu ba krize hanesan Pandemia COVID-19 nian, ne’ebé prevensaun, mitigasaun no ninia kombate, depende liu ba kooperasaun individuál no koletiva no implementa ona iha país no nível internasionál.

Advertisement

“Dezafiu sira ba moris-di’ak, ekonómiku no sosiál iha kapasidade atu kria oportunidade foun sira ne’ebé disponível ba ema hotu-hotu iha prosesu konstrusaun ba futuru ida ne’ebé teknolojikamente modernu no sustentável liu,” Hatutan.com sita mensajen Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nian, ba komemorasaun loron Feto Internasionál ho “Igualdade jéneru loron-ohin ba loron-aban ida ne’ebé sustentável”, Tersa (08/03/2022).  

Dezafiu sira ne’ebé sai hanesan obstákulu loloos hodi fó risku ba implementasaun di’ak hosi polítika sira ne’ebé sensível ba kestaun jéneru no mitigasaun vulnerabilidade nian, hanesan halakon ki’ak, kombate subnutrisaun no asesu ba serbisu báziku importante sira hanesan saúde, edukasaun, hela-fatin ka seguransa sosiál, no selu-seluk tan.

Iha dezafiu sira ne’e hotu, konta ho Feto sira hanesan ajente transformasaun no mudansa iha família, eskola, iha servisu-fatin, empreza no komunidade.

Feto hotu-hotu, liuliu feto sira hanesan dirijente ho reprezentatividade iha lideransa, aleinde kontribui ho kapasidade no koñesimentu sientífiku, étiku no morál sira ne’ebé aumenta beibeik ba Igualdade Jéneru nian, sai mós nu’udár protagonista no na’in ba polítika públika kona-bá lejitimidade demokrátika, governasaun di’ak no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável liu.

“Ba Feto nasionál no estranjeira hotu ne’ebé ohin selebra loron internasionál feto nian, loron festivu ba Empoderamentu Femininu, ha’u hato’o ha’u-nia parabéns no votu saúde di’ak no susesu iha família, akadémiku, profisionál no sosiál. Na’i Maromak haraik bensaun ba imi ho Ksolok liután,” Xefe Governu parabeniza.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

FONGTIL Preokupa ‘Korruptór’ Kalumban Mali, Fujitivu Husi Indonézia Hetan Protesaun iha Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (09 Marsu 2026), Díli– Forum Organizasaun Noun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL)  preokupa situasaun ‘kurruptór’ Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde tinan 2016 ne’ebé hetan protesaun iha Timor-Leste.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Ramos-Horta Alerta Prepara Kondisaun Hasoru Krize Ekonómia Globál

Published

on

By

Hatutan.com, (05 Marsu 2026), Díli–  Funu iha Médiu Oriente entre Amerika hamutuk ho Izraél hasoru Iraun sei afeta ekonomia global, tanba ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, alerta ona bá Govenrnu  prepara osan husi  fundu soberanu   hodi asegura importasaun ai-han no proteje povu, liu-liu sira ne’ebé kiak liu bainihra mosu  krize ho folin mdrkadu global ne’ebé aas no karun.

(more…)

Continue Reading

Nasionál

Funu iha Médiu Oriente Nia Impaktu Bele Alastra Mai Timor-Leste

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Marsu 2026), Díli-Ministru Petroleu no  Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro, hateten funu iha Médiu Oriente to’o fulan oin nia  impaktu bele alastra mai Timor-Leste hodi fó influensia ba presu konbustivel,  mós impaktu maka’as ba iha ekonomia mundiál.

(more…)

Continue Reading

Trending