Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

Taur Kompleta Ona Síklu Remodelasaun Governativa

Published

on

Hatutan.com, (31 Marsu 2022), Díli—Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak kompleta ona síklu remodelasaun governativa iha VIII Governu Konstitusionál.

Serimónia pose ba membru Governu na’in-rua iha Palasiu Prezidente Nicolau Lobato Díli, Kinta (31/03/2022). Foto/Média PR.

Tanba ne’e, serimónia pose ba membru Governu foun na’in rua, sai onra boot tanba inisia funsaun sira nu’udár Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedade (SETP), ne’ebé hahú ohin integra iha Governu ne’e.

Notisia iha Relasaun:Remodelasaun, Eldino Rodrigues Troka Mario Ximenes no Maria Correia Troka Maria Fonseca

“Ho serimónia ida-ne’e kompleta ona siklu remodelasaun governativa nian ne’ebé hahú ona iha loron 22 fulan-marsu tinan 2022 no ho objetivu atu foti proveitu hosi konjuntura ne’ebé pozitivu liu iha nível internu no esternu, atu haree ba normalidade Foun pós-Covid-19 nian, ne’ebé ita-hotu dezeja atu bele hasa’e rekuperasaun ekonómika no sosiál, iha setór hotu-hotu dezenvolvimentu nasionál nian,” Taur Matan Ruak hateten iha serimonia pose ne’ebe hala’o iha Palasiu Prezidente Nicolau Lobato, Kinta (31/03/2022). 

Advertisement

Remodelasaun ne’ebé koinside ho períodu importante Eleisaun Prezidensiál tinan 2022-2027 nian, ne’ebé sei marka mós inísiu ba siklu foun ba TL nia joven demokrasia.

Períodu eleisaun nian ne’ebé hahú ho di’ak, ho respeitu malu no toleránsia boot tebes entre kandidatu prezidente na’in sanulu-resin-neen no extende ba ekipa susesu, ba militante no simpatizante sira, hodi bele konklui primeira volta iha loron 19 fulan-marsu tinan 2022 nian ho dame no seguransa ne’ebé metin iha Timor-Leste laran tomak.

Dame ida ne’ebé la perturba husi diskórdia, maske rejista kazu balun ne’ebé autoridade militár no polísia sira iha terrenu responde kedan, iha sira-nia misaun ne’ebé atu kumpre lei, hodi garante seguransa públika ba ema no beins.

Seguransa komún ida ne’ebé bele alkansa ho apoiu ativu no partisipasaun hosi sidadaun ida-idak, iha kumprimentu ba sira-nia devér ne’ebé ho matenek iha komportamentu sosiál no responsabilidade sívika,  bainhira ezerse direitu sufrájiu no  liberdade sira asosiasaun ka kampaña nian.

Parabéns ba Timoroan hotu ba rezultadu hotu ne’ebé alkansa ona ne’ebé, dala ida tan hodi  hatudu maturidade polítika boot ne’ebé país ne’e atinje ona, sai hanesan ezemplu ba prátika eleitorál sira ne’ebé di’ak ba país sira seluk ne’ebé partilla, hanesan valór no prinsípiu sira ne’ebé prezente iha Estadu Direitu Demokrátiku ida.

Advertisement

Sidadaun hotu hein katak pás no seguransa bele metin nafatin iha segunda volta kampaña eleitorál nian ne’ebé sei hahú iha loron 01 fulan-abril tinan 2022, ho atividade sira kampaña nian ne’ebé responsável no konsiente hosi militante no simpatizante hotu-hotu ne’ebé sei defende ideia sira no  fó-sai proposta sira ne’ebé define ona husi kandidatu rua ne’ebé votu barak liu, ne’ebé kompete ba eleisaun ba Prezidente Repúblika foun nian.

Timoroan sira, daudaun ne’e, iha biban atu hanoin didi’ak kona-ba atu hili Prezidente Repúblika nian ba tinan 2022-2027.

“Ami apela ba sidadaun sira hotu atubele partisipa liután, hodi hasa’e númeru eleitór sira nian ne’ebé prezente iha postu sira votasaun nian, ho objetivu atu hamenus nivel abstensaun ne’ebé rejista ona iha volta dahuluk no atu promove espíritu pertense nian ne’ebé boot, katak ita hotu hakarak hola parte iha ita-nia Demokrasia boot ne’e,” Taur apela.

Iha kontestu ba renovasaun siklu demokrátiku ida-ne’e mak Governu halo reajustamentu ba lista governativa nian, hodi promove renovasaun enerjia no fó oportunidade ba valór foun sira ne’ebé atu mosu, iha luta ne’ebé fanun ita ba moris-di’ak povu nian no dezenvolvimentu país nian.

Taur Matan Ruak agradese tebes ba kooperasaun institusionál ne’ebé di’ak no apoiu ne’ebé Prezidente Repúblika konsede, ne’ebé permite realiza faze daruak ba prosesu remodelasaun ida-ne’e nian, iha momentu ne’ebé desizivu tebes ba país.

Advertisement

Agradese mós ba serbisu sira ne’ebé presta ona iha tinan tolu ikus ne’e, ho empeñu, dedikasaun, espíritu sakrifísiu no lealdade nian, hosi membru na’in-rua Governu nian ne’ebé mak ohin termina sira-nian funsaun, ne’ebé mak Governu transmite louvór públiku rekoñesimentu nian ba papél importante ne’ebé dezempeña ona iha realizasaun ba polítika sira ne’ebé define ona hosi Programa Governu Konstitusionál VIII.

Funsaun sira ne’ebé presta ona iha faze ida ne’ebé difisil tebes, iha ne’ebé nasaun tenke hasoru krize no ultrapasa efeitu negativu sira ne’ebé kauza hosi Pandemia Covid-19 no kalamidade hosi dezastre naturál sira ne’ebé halo sai grave liután ne’ebé tinan-tinan destróe País ne’e.

Xefe Governu hein katak membru Governu na’in rua ne’ebé troka ona sei fila fali ba sosiedade sivíl nia leet, iha ne’ebé sertamente sei mantein lasu ativu no partisipativu sira iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, hodi dezeja melhor susesu pesoál, familiár no profisionál sira ba faze foun sira iha moris.

Iha momentu ne’ebé Governu halo balansu ba rezultadu sira ne’ebé alkansa ona no prepara revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nian, ho introdusaun ba instrumentu foun planeamentu multimanuál sira no ordenamentu territoriál nian, Governu aproveita oportunidade ne’ebé maka serimónia ne’e permite, atu renova determinasaun no empeñu ba sosiedade ida ne’ebé justa no inkluziva liu.

Empeñu ida ne’ebé hetan reforsu hosi konfiansa ne’ebé fó hamutuk ho Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades (SETP) foun ne’ebé daudaun ne’e asume dezafiu foun ho responsabilidade no dinamizmu, ho objetivu atu garante igualdade ba oportunidade ba sidadaun sira hotu, seguransa jurídika negósiu nian no investimentu no kompromisu hodi transforma Timor-Leste ba País ida ne’ebé Riku, Forte no Seguru ba beibeik!

Advertisement

Membru Governu na’in-rua ne’ebé hetan nomeasaun no simu pose hosi Prezidente Repúblika maka,  Sekretáriu Estadu ba Terras no Propriedade, Eldino Rodrigues dos Santos no Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria do Rosario Fátima Correia.

Notisia iha Relasaun:Remodelasaun Atu Halo Buat Barak no Di’ak Liu Tán

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

PN-MNEK Diskute Lei Protokolu Estadu

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi Komisaun B ne’ebé trata asuntu Negósiu Estrajeiru Defeza no Seguransa halo audiénsia ho Ministeriru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), hodi halo diskusaun bá Projetu Lei Númeuru 7/VI (1°) Protokulu Estadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Xefe Estadu Kontente Tribunál Rekursu Absolve “Kalohan” Hosi Pena Efetivu Tinan Lima

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kontente no parabeniza Tribunál Rekursu (TR) ne’ebé liberta António da Conceição “Kalohan” hosi pena prizaun efetivu tinan lima ne’ebé fó hosi Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID).

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Ramos-Horta Kondena Membru PCIC Husu Osan, Laiha Baze Legál bá Fuzitivu Teves Hetan Azilu Polítiku iha TL

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta kondena aktu membru Polísia Cientifica Investigação Criminal (PCIC) ne’ebé husu osan bá fuzitivu Arnolf Teves Jr nia oan mane tanba ida-ne’e hamonu dignidade instituisaun no perigozu.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending