Polítika
Taur Kompleta Ona Síklu Remodelasaun Governativa
Published
4 years agoon

Hatutan.com, (31 Marsu 2022), Díli—Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak kompleta ona síklu remodelasaun governativa iha VIII Governu Konstitusionál.

Serimónia pose ba membru Governu na’in-rua iha Palasiu Prezidente Nicolau Lobato Díli, Kinta (31/03/2022). Foto/Média PR.
Tanba ne’e, serimónia pose ba membru Governu foun na’in rua, sai onra boot tanba inisia funsaun sira nu’udár Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedade (SETP), ne’ebé hahú ohin integra iha Governu ne’e.
Notisia iha Relasaun:Remodelasaun, Eldino Rodrigues Troka Mario Ximenes no Maria Correia Troka Maria Fonseca
“Ho serimónia ida-ne’e kompleta ona siklu remodelasaun governativa nian ne’ebé hahú ona iha loron 22 fulan-marsu tinan 2022 no ho objetivu atu foti proveitu hosi konjuntura ne’ebé pozitivu liu iha nível internu no esternu, atu haree ba normalidade Foun pós-Covid-19 nian, ne’ebé ita-hotu dezeja atu bele hasa’e rekuperasaun ekonómika no sosiál, iha setór hotu-hotu dezenvolvimentu nasionál nian,” Taur Matan Ruak hateten iha serimonia pose ne’ebe hala’o iha Palasiu Prezidente Nicolau Lobato, Kinta (31/03/2022).
Remodelasaun ne’ebé koinside ho períodu importante Eleisaun Prezidensiál tinan 2022-2027 nian, ne’ebé sei marka mós inísiu ba siklu foun ba TL nia joven demokrasia.
Períodu eleisaun nian ne’ebé hahú ho di’ak, ho respeitu malu no toleránsia boot tebes entre kandidatu prezidente na’in sanulu-resin-neen no extende ba ekipa susesu, ba militante no simpatizante sira, hodi bele konklui primeira volta iha loron 19 fulan-marsu tinan 2022 nian ho dame no seguransa ne’ebé metin iha Timor-Leste laran tomak.
Dame ida ne’ebé la perturba husi diskórdia, maske rejista kazu balun ne’ebé autoridade militár no polísia sira iha terrenu responde kedan, iha sira-nia misaun ne’ebé atu kumpre lei, hodi garante seguransa públika ba ema no beins.
Seguransa komún ida ne’ebé bele alkansa ho apoiu ativu no partisipasaun hosi sidadaun ida-idak, iha kumprimentu ba sira-nia devér ne’ebé ho matenek iha komportamentu sosiál no responsabilidade sívika, bainhira ezerse direitu sufrájiu no liberdade sira asosiasaun ka kampaña nian.
Parabéns ba Timoroan hotu ba rezultadu hotu ne’ebé alkansa ona ne’ebé, dala ida tan hodi hatudu maturidade polítika boot ne’ebé país ne’e atinje ona, sai hanesan ezemplu ba prátika eleitorál sira ne’ebé di’ak ba país sira seluk ne’ebé partilla, hanesan valór no prinsípiu sira ne’ebé prezente iha Estadu Direitu Demokrátiku ida.
Sidadaun hotu hein katak pás no seguransa bele metin nafatin iha segunda volta kampaña eleitorál nian ne’ebé sei hahú iha loron 01 fulan-abril tinan 2022, ho atividade sira kampaña nian ne’ebé responsável no konsiente hosi militante no simpatizante hotu-hotu ne’ebé sei defende ideia sira no fó-sai proposta sira ne’ebé define ona husi kandidatu rua ne’ebé votu barak liu, ne’ebé kompete ba eleisaun ba Prezidente Repúblika foun nian.
Timoroan sira, daudaun ne’e, iha biban atu hanoin didi’ak kona-ba atu hili Prezidente Repúblika nian ba tinan 2022-2027.
“Ami apela ba sidadaun sira hotu atubele partisipa liután, hodi hasa’e númeru eleitór sira nian ne’ebé prezente iha postu sira votasaun nian, ho objetivu atu hamenus nivel abstensaun ne’ebé rejista ona iha volta dahuluk no atu promove espíritu pertense nian ne’ebé boot, katak ita hotu hakarak hola parte iha ita-nia Demokrasia boot ne’e,” Taur apela.
Iha kontestu ba renovasaun siklu demokrátiku ida-ne’e mak Governu halo reajustamentu ba lista governativa nian, hodi promove renovasaun enerjia no fó oportunidade ba valór foun sira ne’ebé atu mosu, iha luta ne’ebé fanun ita ba moris-di’ak povu nian no dezenvolvimentu país nian.
Taur Matan Ruak agradese tebes ba kooperasaun institusionál ne’ebé di’ak no apoiu ne’ebé Prezidente Repúblika konsede, ne’ebé permite realiza faze daruak ba prosesu remodelasaun ida-ne’e nian, iha momentu ne’ebé desizivu tebes ba país.
Agradese mós ba serbisu sira ne’ebé presta ona iha tinan tolu ikus ne’e, ho empeñu, dedikasaun, espíritu sakrifísiu no lealdade nian, hosi membru na’in-rua Governu nian ne’ebé mak ohin termina sira-nian funsaun, ne’ebé mak Governu transmite louvór públiku rekoñesimentu nian ba papél importante ne’ebé dezempeña ona iha realizasaun ba polítika sira ne’ebé define ona hosi Programa Governu Konstitusionál VIII.
Funsaun sira ne’ebé presta ona iha faze ida ne’ebé difisil tebes, iha ne’ebé nasaun tenke hasoru krize no ultrapasa efeitu negativu sira ne’ebé kauza hosi Pandemia Covid-19 no kalamidade hosi dezastre naturál sira ne’ebé halo sai grave liután ne’ebé tinan-tinan destróe País ne’e.
Xefe Governu hein katak membru Governu na’in rua ne’ebé troka ona sei fila fali ba sosiedade sivíl nia leet, iha ne’ebé sertamente sei mantein lasu ativu no partisipativu sira iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, hodi dezeja melhor susesu pesoál, familiár no profisionál sira ba faze foun sira iha moris.
Iha momentu ne’ebé Governu halo balansu ba rezultadu sira ne’ebé alkansa ona no prepara revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nian, ho introdusaun ba instrumentu foun planeamentu multimanuál sira no ordenamentu territoriál nian, Governu aproveita oportunidade ne’ebé maka serimónia ne’e permite, atu renova determinasaun no empeñu ba sosiedade ida ne’ebé justa no inkluziva liu.
Empeñu ida ne’ebé hetan reforsu hosi konfiansa ne’ebé fó hamutuk ho Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades (SETP) foun ne’ebé daudaun ne’e asume dezafiu foun ho responsabilidade no dinamizmu, ho objetivu atu garante igualdade ba oportunidade ba sidadaun sira hotu, seguransa jurídika negósiu nian no investimentu no kompromisu hodi transforma Timor-Leste ba País ida ne’ebé Riku, Forte no Seguru ba beibeik!
Membru Governu na’in-rua ne’ebé hetan nomeasaun no simu pose hosi Prezidente Repúblika maka, Sekretáriu Estadu ba Terras no Propriedade, Eldino Rodrigues dos Santos no Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria do Rosario Fátima Correia.
Notisia iha Relasaun:Remodelasaun Atu Halo Buat Barak no Di’ak Liu Tán
Jornalista: Vito Salvadór
You may like

TMR Enkoraja Traballadór Timoroan bá Japaun Servisu ho Dixíplina

Taur Prontu Koopera ho Primeiru-Ministru Indijitadu

Lider Nasionál Sira Hato’o Parabéns bá Labarik Hotu iha Timor-Leste

GPM Klarifika Reasaun Pro-Kontra Dezeñu Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato

Taur Matan Ruak Parabeniza Povu Tomak Espesiál CNRT

TMR ho PLP Promete Harii Uma 2000 iha Hera no Muda UNTL bá Aileu
Polítika
Komisaun E Identifika Projetu Uma Dignu 25 iha Manatuto La’o Atrazu
Published
24 hours agoon
10/02/2026
Hatutan.com, (10 Fevereiru 2026), Díli-Komisaun E Parlamentu Nasionál ba asuntu Infraestrutura, semana kotuk, halo fiskalizasaun iha Munisípiu Manatuto hodi haree ezekusaun obra ka projetu sira uma dignu ba povu ne’ebé gasta orsamentu estadu husi programa Governu da-sia nian la’o atrazu.
Polítika
Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL
Published
5 days agoon
06/02/2026
Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli- Komisaun B Parlamentu Nasionál ba asuntu Negosiu Estránjeiru, Seguransa no Defeza, sei buka tuir faktu sira ne’ebé deskonfia iha pratika diskriminasaun ne’ebé mosu iha prosesu rekrutamentu ba kadetas foun Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Hatutan.com, (02 Fevereiru 2026), Díli– Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál ba asuntu Konstituisaun no Justisa, Deputadu Natalino dos Santos, husu Governu atu tau atensaun ba asesór internasionál sira ne’ebé hala’o servisu iha liña ministeriál sira tanba lei barak mak asesór sira trava hela.

Governu Suspende Tempráriu Rekrutamentu Ajente PNTL 2025

Komisaun E Identifika Projetu Uma Dignu 25 iha Manatuto La’o Atrazu

Suspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat

FM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL

Armazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili1 week agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime1 week agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Dili1 week agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Nasionál1 week agoImpede Jornalista Hatutan.com, AJAR Konsidera SEKOMS ho Nia Subordináriu Prátika Rejime Ditadura Soeharto
Polítika1 week agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira
Nasionál6 days agoHahalok Ofisiál Mídia SEKOMS Bele Fó Impaktu Ba Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste
Nasionál1 week agoKandidatu PNTL Na’in-10.597 Aprovadu Ba Faze Teste Médiku
Nasionál7 days agoImpede Jornalista Hatutan.com, Conselho de Imprensa Konsidera Ofisiál Mídia SEKOMS Komete Violasaun Grave Ba Konstutisaun RDTL














