Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Estadu La Konsege Arkiva Fotografia Istórika Primeira Assembleia Konstituinte

Published

on

Hatutan.com, (25 Maiu 2022), Díli— Iha Domingu 22 Maiu 2022, Parlamentu Nasionál (PN) selebra aniversáriu aprovasaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL) nian ba dala-XX, tanba iha 22 Maiu 2002, PN realiza sesaun solene kona-bá Assembleia Konstituinte.

Fotografia sira kona-bá primeira Assembleia Konstituinte ne’ebé fotógrafu Timoroan Lírio da Fonseca konsege arkiva no halo espozisaun iha resintu Parlamentu Nasionál, 22 Maiu 2022. Foto/Hatutan.com.

Iha selebrasaun aniversáriu ne’e, órgaun soberania Parlamentu Nasionál organiza eventu espozisaun fotografia durante fulan ida resin iha resintu PN.

Fotografia sira ne’ebé hatudu iha eventu ne’e, relasiona ho estabelesimentu Assembleia Konstituinte no nia membru sira hahú halo diskusaun, elaborasaun no aprovasaun ba TL nia lei inan sira iha Konstituisaun RDTL.

Infezlimente sai dezafiu boot ba Parlamentu Nasionál liuhosi komisaun organizadora ba eventu espozisaun fotografia nian, tanba fotografia sira laiha.

Advertisement

Fotógrafu timoroan, Lírio da Fonseca ne’ebé submete ona mós dokumentu lubun ida ba eventu espozisaun ne’e hato’o katak, tempu ona ba PN atu buka halibur no arkiva fotografia istórika sira kona-bá ezisténsia Primeira Asembleia Konstituinte nian iha tinan 2002.

“Hanesan sujestaun de’it ba Estadu ida-ne’e atu bele halo diresaun ida iha Ministériu ida nia okos, nune’e bele rekolla fali foto sira, ka dokumentu sira iha tempu uluk ne’ebé mak labele akontese ona hodi bele sai hanesan arkivu ida,” Lírio da Fonseca hateten ba Hatutan.com iha PN, Segunda (24/05/2022).

Lírio da Fonseca fó sujestaun ne’e tanba nia mak konsege rai foto importante sira liuliu estabelesimentu ka aprovasaun Lei sira iha Konstituisaun RDTL iha primeira Asembleia Konstituante, no konsege oferese ba PN hodi halo espozasaun tanba PN rasik la konsege halo arkiva.

Hahú kedan iha tinan 2000, Lírio hala’o ona kna’ar hanesan fotógrafu espesialidade iha foto notísia ka foto jornalizmu nian.

Tanba ne’e, atividade sira ne’ebé mak Parlamentu Nasionál halo sei iha tempu UNTAET, sempre komunika ho jornalista no fotógrafu sira hodi ba halo kobertura.

Advertisement

Fotografia sira kona-bá primeira Assembleia Konstituinte ne’ebé fotógrafu Timoroan Lírio da  Fonseca konsege arkiva no halo espozisaun iha resintu Parlamentu Nasionál, 22 Maiu 2022. Foto/Hatutan.com.

“Entaun, prosesu sira ne’e ha’u sempre akompaña no hosi inaugurasaun Uma Parlamentu nian ne’e, plenária, enkontru komisaun nian to’o asina ita nia Konstituisaun rasik. Iha ne’ebá, ida ne’e importante ida atu ita bele tuir, tanba la akontese tán kuandu konstituisaun ne’e atu asina tán dala-ida ne’e la’e. Entaun, iha ne’ebá momentu ne’e, ha’u servisu hanesan fotográfer, ha’u sempre halo kobertura nune’e mak ha’u bele hetan foto sira ne’e,” Lírio konta-tuir.

Foto sira ne’ebé nia hasai susar oitoan iha prosesu sira arkivasaun ninian, tanba mairoia foto, hasai uza manuál ka rollu. Maibé, durante tinan 20, hahú hosi 2000 to’o 2022, nia sei asegura didi’ak to’o oferese ba PN iha 22 Maiu foin lalais ne’e hodi utiliza ba halo espozasaun iha resintu PN.

“Fotografia sira ne’ebé ha’u kaptura sai hanesan riku-soin ida ba ninia profisaun. Tanba ida-ne’e, hanesan arkivu ida importante mós ba ha’u ne’ebé sei la akontese tán. Entaun, ne’e mak hodi ami rai didi’ak,” Lírio hateten.

Bainhira PN planeia atu selebra tinan 20 ba asinatura Konstituisaun ninian, iha tinan rua liubá, sira buka ona dokumentu hirak ne’e, hosi fotógrafu sira no konsege kontaktu ema balun, maibé la konsege hetan.

“Entaun, sira kontaktu fali mai ha’u, ha’u mós koko buka fali ha’u nia foto sira ne’e no ha’u nia foto sira ne’e iha clisse ne’e, iha tinan hirak liubá, ha’u ba Indonézia, ha’u halo tiha ona buat ne’e, ba filling. Scan tiha ona  ba halo ona filling, Sorte, iha momentu sira husu, foto sira ne’e, ha’u halo tiha ona ba filling. Sé agora mak dehan sira husu ne’e, ita buka de’it atu scan fali mós susar la halimar. Entaun, ida ne’e mak ha’u aprezenta ba sira,” nia konta tán.

Prosesu kona-bá submisaun fotografia hirak ne’e ba Parlamentu Nasionál, liuhosi proposta no iha mós kontratu ida entre parte rua, hafoin bele utiliza foto ne’e ba espozisaun.

Advertisement

Totál fotografia ne’ebé PN sosa hosi Lírio hamutuk atus-ida resin. Maibé, iha foto balun mak nia oferese gratuita de’it.

Fotógrafu Timoroan ne’e hateten, iha tempu UNTAET nian ofisiál média sira ne’e maiória ema estranjeiru (mala’e) de’it no sira utiliza kamera ne’ebé úniku, iha ne’ebé timoroan sira difísil atu hetan. Sá tán mákina sira ne’e, sei uza rollu, entaun presiza asegura didi’ak nia kualidade.

Maibé, to’o agora dokumentu sira ne’e PN rasik laiha, tanba dala-ruma iha prosesu sira halo handover ne’e la konsege entrega ba instituisaun ne’ebé relevante. Tanba ne’e mak, bainhira presiza fali foto sira ne’e hetan difikuldade.

“Entaun, ida-ne’e mak sai difikuldade. Ne’ebé, sujere ba governu tenke iha hanoin ida hari’i tiha instituisaun ida ka instituisaun ne’ebé mak iha ona, atu bele tutela hela bá, nune’e bele rekolla hotu dokumentu sira ne’e sai hanesan ita nia dokumentu ba nasaun nian. Tanba só ho dokumentu de’it mak ita bele justifika ba ema katak buat ne’e akontese duni. Sé la’e, ita hanoin dehan laiha,” Lírio fó-hanoin.

Alende foto sira kona-bá ezisténsia Primeira Assembleia Konstituante nian, Fotógrafu Timoroan ne’e mós sei iha hela dokumentu importante seluk mak hanesan, serimónia Restaurasaun Independénsia iha loron 20 fulan-Maiu 2002.

Advertisement

Dokumentasaun kona-bá eleisaun dahuluk ba Assembleia Konstituante, trajedia loron 04 fulan-Dezembru, no seremónia vizita hosi Xefe Estadu sira hosi liur nian mai TL, inklui foto kona-bá asinatura Tratadu Tasi Timor entre TL ho Austrália iha Palásiu Governu, Díli.

“Ha’u dehan susar la halimar ema hetan dokumentu, tanba tempu ne’ebá ho tempu agora, la hanesan. Kamera ne’e úniku, uluk sé mak iha kamera só nia de’it mak bele hasai foto, só ema iha profisaun duni mak dala-ruma iha kamera. Ne’ebé kna’ar hanesan ami nian iha momentu ne’ebá, iha oportunidade liu-liu atu bele hasai foto sira ne’e no garsas a adeus, ami sei rai ninia arkivu,” nia hatutan.

Nia parte prontu koopera ho órgaun sira instituisaun Estadu ne’ebé de’it, bainhira presiza atu halo arkiva ida nu’udár memória institusionál.

“Ida ne’e hanesan momentu istóriku ida. Mais ha’u la hatene, karik ita nia governu iha dokumentu ne’e. Maibe ida ne’e hanesan momentu importante hotu,” nia dehan.

Deputadu Partidu Demokrátiku (PD), Mariano “Assanami” Sabino Lopes.

Iha fatin hanesan, Deputadu Partidu Demokrátiku (PD), Mariano “Assanami” Sabino Lopes dehan, tuir loloos iha inísiu prosesu sira kona-bá transferénsia hosi sistema ONU nian mai TL ne’e tenke arkivadu hotu kedan.

Bainhira mosu debate ruma entre deputadu sira iha PN konteúdu kona-bá kada artigu sira ninia esplikasaun  no esénsia sira, loloos tenke arkivádu hotu.

Advertisement

Tanba iha faze interpretasaun ba lei, dala-ruma deputadu sira presiza haree fila-fali ba artigu ne’ebé hakerek ne’e ninia espíritu ne’e saida.

“Artigu ne’e hanesan ne’e mais ninia razaun, ninia espíritu ne’e, iha momentu ne’e oinsá. Tanba uluk ne’e iha diskusaun ida ne’ebé mak datallu tebtebes ba ida-ne’e. Até arkivu ida ne’ebé letratu de’it mós, sá tán arkivu materiál sira ne’ebé mak importante tebes ba istória nasaun nian,” Assanami hateten.

Tuir Assanami, Assembleia Konstituante nu’udár fundamentu ida ba hari’i Estadu de direitu demokrátiku, liuhosi nia maka hari’i ai-rin Estadu.

Tanba ne’e maka devia arkiva halo didi’ak, kona-bá buat hotu-hotu ne’ebé mak akontese iha tempu UNAMET, UNTAET mai to’o TL nia Governasaun.

Governu presiza rekolla fila-fali dokumentu sira ne’e, arkiva halo di’ak tanba prosesu sira ne’e marka istória ba hari’i ezisténsia Estadu no nasaun ida nian.

Advertisement

Aban bainrua joven sira bele halo fali peskiza atu haree kle’an kona-bá oinsá dezafiu oioin ne’ebé mak hari’i Estadu de direitu demokrátiku ne’e.

“Agora ho dijitalizasaun, di’ak liu buka fali atu halo dijitalizasaun. Ita de’it muzeu nasionál de’it mós, sasán barak ne’ebé mak devia iha ne’e laiha. Buat barak ne’ebé mak demonstrasaun sira, atividade klandestina, atividade rezisténsia nian, uluk tempu ita entrevista iha CCTV, TVRI, iha Indosiar, debate sira. Ne’e de’it mós loloos ita buka atu sosa no rai, tanba ne’e Estadu ninian,” Assanami sujere.

Membru Assembleia konstituante ne’e fó hanoin ba governu katak, tenke iha ona sistema arkivádu ne’ebé mak di’ak no ema lubuk ida mak uluk funsionáriu, hasai retratu, sei mantein nafatin iha PN. Dala-ruma hosi sistema manuál ba fali dijitál ne’ebé mak agora daudaun iha mak laiha.

“Mais sé bele husu buka tuir fila-fali até retratu balun de’it mós sira husu fali deputadu Assembleia Konstituante sira mak entrega fali. Ne’ebé, ha’u hanoin husu atu Prezidente Parlamentu orienta funsionáriu sira hotu-hotu tenke buka espíritu, dokumentus, retratu, espíritu ba artigu sira ne’e, tenke rai fila-fali,” deputadu PN ne’e hateten tán.

Tempu ona atu Parlamentu Nasionál iha ninia uma, ninia fatin. Serimónia posse sira ba Prezidente Repúblika, atividade Estadu nian lubun ida, tenke arkiva iha Parlamentu nia fatin. Maske nune’e, la presiza hari’i uma ida di’ak liu, tanba povu sei moris iha situasaun ki’ak no mukit.

Advertisement

“Maibé, Estadu ne’e hamri’ik ho ninia istória ho ninia lala’ok, ho nia dezafiu rasik. Tanba ne’e, ne’e mós importante ba nasaun. Ne’ebé, presiza nafatin atu tau-matan ba sasán sira ne’ebé mak antigamente iha, la’ós de’it tempu ukun-aan, maibé hosi UNAMET, ne’e mós ita tenke arkiva hotu, tanba ne’e prosesu ba ita nia nasaun hamri’ik hosi ne’ebá,” Mariano Assanami Sabino hateten.

Sekretáriu Jerál Parlamentu Nasionál, Adelino Afonso de Jesus.

Sekretáriu Jerál Parlamentu Nasionál, Adelino Afonso de Jesus rekoñese katak, durante espozisaun fotografia iha ámbitu selebrasaun tinan 20 ezisténsia Konstituisaun RDTL ninian, tanba iha tempu ne’ebá PN seidauk iha média rasik hodi halo dokumentasaun.

Tanba ida ne’e maka fotografia sira ne’ebé tau iha espozisaun ne’e PN hetan hosi jornalista timoroan sira balun, ne’ebé mak uluk hasai fotografia halo mós dokumentasaun iha PN.

Fotografia sira ne’e, direitu de autór mak jornalista ka fotográfu sira duni, tanba sira mak hasai. Parlamentu Nasionál halo de’it kópia ne’ebé natoon hodi tau iha fatin espozisaun.

“Ami fó hanesan kustu ruma, la’ós kompra e venda. Maibe, ami fó kustu ruma ba sira atu bele reprodús fotografia sira ne’e. Fotografia sira ne’e, ita sura de’it ho volta kedan ne’e, nada-menus ke iha 20 ka 30 fotografias. Depois ami só hasai de’it foto ne’ebé mak ligadu ba iha Assembleia Konstituente ninian, ida ne’ebé mak aprova no elabora konstituisaun,” Sekretáriu Jerál PN, Adelino Afonso de Jesus.

Ho limitasaun fotografia ne’ebé iha sai duni dezafiu ida ba PN atu halo espozisaun, tanba sira konsege hetan de’it fotografia ne’ebé oitoan hosi jornalista ne’ebé mak uluk halo kobertura, iha altura diskusaun to’o aprova ba Konstituisaun.

Advertisement

Hatán kona-bá fotografia sira ne’ebé altura halo diskusaun to’o aprova ba konstituisaun ne’e kompleta ona ka seidauk, Sekretáriu Jerál PN ne’e dehan fotografia sira ba Assembleia Konstituante ninian, pratikamente iha hotu ona.

Maibé, PN sei kontinua esforsu hodi buka no rekolla tán, keta sei iha ema seluk mós hasai hotu fotografia sira ne’e iha tempu primeira Assembleia Konstituante.   

Fotografia sira kona-bá primeira Assembleia Konstituinte ne’ebé fotógrafu Timoroan Lírio da Costa Fonseca konsege arkiva no halo espozisaun iha resintu Parlamentu Nasionál, 22 Maiu 2022. Foto/Hatutan.com.

Objetivu hosi espozisaun sira kona-bá fotografia sira iha tempu Assembleia Konstituante ne’e atu fó hanoin ba públiku katak, iha tinan 20 liubá ema sira ne’ebé mak agora daudaun sira nia fotografia tau iha ne’e, sira mak diskute, elabora no hakerek, depois mós prodús Konstituisaun.

“Signifika konstituisaun ne’e, la’ós dokumentu ida ne’ebé mak tutuur hamosu de’it, maibé ninia autór sira mak ema sira ne’ebé agora daudaun tau iha espozisaun fotografia ne’e,” Adelino Afonso esplika.

Tuir planu, kada tinan PN sei kontinua realiza espozisaun fotografia hodi selebra bebeik eventu istóriku ne’e ba jerasaun foun sira bele hatene no konta-tuir nafatin.

Rekomendasaun ba governu atu halo arkivasaun ba dokumentu istóriku sira ne’e, Sekretáriu Jerál ne’e dehan, Parlamentu Nasionál ho Governu nu’udár órgaun soberania Estadu nian ida ne’ebé hala’o kna’ar keta-ketak. Tanba ne’e maka parte PN sei buka halo arkiva rasik ninia fotografia istóriku sira.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Paspor Timor Leste Terkuat ke-Empat di ASEAN

Published

on

Hatutan.com, (28 Maret 2024), Dili Indeks kekuatan paspor 2024 yang dirilis Henley Passport Index memposisikan paspor Timor Leste atau Republik Demokratik Timor Leste (RDTL) lebih kuat ke-empat di ASEAN dan bertengger di posisi ke-56 perigkat dunia, unggul 10 peringkat dari Indonesia.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Halo Hela Avaliasaun bá Membru Governu Sira

Published

on

Hatutan.com, (28 Marsu 2024), DíliPrimeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, halo hela avaliasaun bá membru Governu hotu hodi haree dezempeñu servisu membru Governu ida-idak nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Aprova Estensaun Projetu Estrada Baucau-Viqueque ho Nia Adisionál

Published

on

Hatutan.com, (27 Marsu 2024), Díli—IX Governu Konstitusionál liuhosi reuniaun Konsellu Ministru iha Palásiu Governu, Kuarta (27/03/2024), aprova adendas kontratu projetu  tolu  ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending