Connect with us
Pakote Ahi

Justisa & Krime

Tribunál Rekursu Hein Pedidu Ezekusaun Kona-bá Arrendamentu Rai ba Ensulmeci

Published

on

Hatutan.com (09 Juñu 2022), Dili—Ministériu Justisa (MJ) husu ba Sosiedade Agrikula Patria e Trabalho (SAPT) atu hatama pedidu ezekusaun ba Tribunál Rekursu (TR) relasiona ho rai ne’ebé antes ne’e SAPT fó aluga ba kompañia internasionál Ensulmeci hodi halo konstrusaun ba edifísiu Díli Financial Business Center (DFBC).

Liu hosi desizaun rekursu ne’ebé TR fó-sai iha 14 fulan Dezembru tinan 2009 ho númeru prosesu sivíl 07/02 kona-bá akordu arrendamentu entre SAPT no Ensulmeci ne’ebé a favór ba parte SAPT, nune’e Ensulmeci tenki selu arrenda ba SAPT, maibé parte SAPT la hato’o hikas pedidu ezekusaun ba TR hodi hatun despaixu kona-bá ezekusaun hodi define loloos halo ezekusaun ba rai ka uma.

Lee Mós:TR Deside Rai Ne’ebé ENSUL MECI Arrenda Husi Governu Pertense Rai Privadu

Advertisement

“Iha altura ne’ebá Ensulmeci ho SAPT keixa-malu ho kazu sivíl ne’ebé ikus mai desizaun a favór ba SAPT maibé depois de desizaun, sira la halo pedidu ezekusaun ba TR. Tanba ne’e, husu ba parte ne’ebé manan halo pedidu ezekusaun ida ba TR, nune’e TR bele deside atu ezekuta rai ka uma nune’e bele  haloos kazu ne’e no Governu mós bele haree konteúdu hosi ezekusaun ne’e hodi foti mós Governu nia pozisaun,” Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento hateten ba Hatutan.com, Kuarta (09/06/2022).  

Ministru hatutan, iha kódigu  prosesu sivíl hateten liu ona tinan ida mak laiha pedidu ezekusaun maka dezisaun ne’e sei la vale ona.

Ministru ne’e preokupa razaun parte SAPT la lori Governu ba Tribunál bainhira asina kontratu investimentu ho Ensulmeci iha tinan 2009, karik iha ona desizaun no órden hosi TR kona-bá órden ezekusaun ba rai ka uma.

MJ mai atu kontinua de’it akordu ne’ebé antes ne’e Governu ho Ensulmeci selebra ona, maibé karik SAPT sente katak ne’e nia direitu ho Governu, maka bele halo asaun ba Tribunál ka halo asaun ikus liu ba kazu sivíl hotu-hotu maka pedidu ezekusaun ba TR, maibé presiza konsulta didi’ak ho advogadu kona-bá desizaun anteriór.

Antes ne’e, Governu liu hosi MJ ko’alia ona ho Ensulmeci hodi formaliza akordu kontratu arrendamentu rai ba konstrusaun Dili Financial Business Center (DFBC), hodi garante investimentu iha Timor-Lest tuir lei bens e móveis.

Advertisement

Bazeia ba Lei nº 13/2017 5 juñu rejime espesiál ba definisaun Titularidade bein imovel artigu 2 alinea h) hateten “DNTPSC” Direção Nacional de Terras, Propriedades no Serviço Cadastral ka kualkér entidade seluk Estadu nian ne’ebé haktuir lei, hala’o atribuisaun ne’e ba:

a) “Grupu vulneravel”, maka ema lubun ida ne’ebé, tanba kestaun sira relasiona ho sira-nia etnia, relijiaun, proveniénsia, kondisaun sosiál, jéneru, orientasaun seksuál, idade, inkapasidade fízika ka mentál, iha hela pozisaun ne’ebé fasil liu atu hetan violasaun ba sira-nia direitu hanesan sidadaun;

b) “Hak guna-bangunan”, maka direitu atu harii ka mantein konstrusaun ida, ho temporáriu, iha rai ema seluk nian, ne’ebé rekoñese hosi lei ne’ebé aplikavel durante administrasaun indonézia;

c)“Hak guna-usaha”, maka direitu ba hetan aproveitamentu ekonómiku hosi rai domíniu Estadu nian, iha períudu tempu balu nia laran, ne’ebé rekoñese hosi lei ne’ebé aplikavel durante administrasaun indonézia;

d) “Hak milik”, maka direitu hodi goza ho kompletu no eskluzivu direitu sira ba uzu, gozu

Advertisement

Artigu 9.º Bein imovel hosi domíniu privadu Estadu nian.

Bein imovel Estadu nian maka:

a) Bein hirak-imovel ne’ebé sai tiha nu’udar propriedade ka uza tiha hosi administrasaun públika portugueza nian to’o loron 7 Dezembru tinan 1975;

b) Bein imovel hirak-ne’ebé sai tiha propriedade ka uza tiha hosi administrasaun públika indonezia to’o loron 19 Outubru 1999;

c) Bein imovel hirak-ne’ebé iha pose atuál Estadu nian no uza ba atividade relasiona ho administrasaun públika ka ba atividade interese públiku nian;

Advertisement

d) Bein imovel hirak-ne’ebé kona direitu uluk primáriu ka direitu uluk sekundáriu, ne’ebé pertense ba sidadaun estrangeiru sira, ne’ebé tuir termu lei ida-ne’e sei tama ba Estadu;

e) Bein imovel hirak-ne’ebé kona direitu sira uluk sekundáriu nian ne’ebé tama ba Estadu tuir termu sira n.º 6.

Lee Mós: Governu-ENSUL MECI Sei Formaliza Akordu Arrendamentu Rai ba Konstrusaun DFBC

Jornalista: Carmelita Isaac

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Eviksaun, PDHJ Konsidera Aprosimasaun SEATOU Sees Hosi Prinsípiu Direitus Umanus

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), lamenta no konsidera aprosimasaun ne’ebé Governu halo liu hosi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias  hasoru komunidade iha Díli, sees hosi prinsípiu direitus umanus ninian.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

Prizioneiru Na’in-Lima Okupa Kuartu Ida, HAK Husu Governu Estabelese-tán Prizaun Foun

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Asosiasaun HAK sujere atu Governu estabelese tán prizaun foun tanba liu hosi monitorisazaun ne’ebé mak sira halo iha prizaun Díli, Gleno no Suai hatudu katak kondisaun infra-estrutura barak mak aat no la sufisiénte bá dadur sira ne’ebé ema na’in-lima okupa lisku kuartu ida ho medida ne’ebé kiik.

(more…)

Kontinua Le'e

Justisa & Krime

MJ Sérgio Hornai Sei Foti Medida Hasoru Pesoál PCIC Husu Osan bá Oan-Mane Fujitivu Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2024), Díli-Ministru Justisa (MJ), Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, sei foti medida forte to’o bele halo demisaun bá pesoál membru Policia Ciêntíficia e de Investigação Criminal (PCIC) ida ne’ebé deskonfia husu osan bá fujitivu Arnolfo Teves Jr nia oan-mane, foin lalais ne’e.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending