Justisa & Krime
UNODC Sei Tulun CAC Hametin Sistema Judisiál iha Estadu TL
Published
4 years agoon

Hatutan.com, (09 Juñu 2022), Díli—Estrutura Másimu Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisáriu Sérgio Hornai, hamutuk ho Komisáriu Adjuntu Augusto Castro, Luis Sampaio, Alexandre Freira no Estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) simu audiénsia delegasaun United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) Francesco Checchi ho ekipa hodi ko’alia kona-bá apóiu sira UNODC nian mai CAC, iha salaun enkontru Faról, Díli, Kinta-Feira (09/06).

Estrutura Másimu Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisáriu Sérgio Hornai, hamutuk ho Komisáriu Adjuntu Augusto Castro, Luis Sampaio, Alexandre Freira no Estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) simu audiénsia delegasaun United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) Francesco Checchi ho ekipa hodi ko’alia kona-bá apóiu sira UNODC nian mai CAC, iha salaun enkontru Faról, Díli, Kinta-Feira (09/06). Foto/CAC.
Objetivu sorumutu ne’e ko’alia kona-bá Delegasaun UNODC nian bele tulun CAC hametin sistema judisiál ida di’ak iha Estadu Timor-Leste, servisu hamutuk ho CAC hodi hametin integridade institusionál Estadu no promove valór boa governasaun ida transparante, akuntabilidade, responsabilidade, profesionalizmu paralelamente ba ema hotu hodi kombate kriminalidade korrupsaun iha Timor-Leste.
Lee Mós: CAC-UNDOC Avalia Rísku Korrupsaun Iha Aprovizionamentu Setór Saúde TL
Estrutura Másimu CAC ninian Introdús prioridade sira ba delegasaun UNODC kona-bá komitmentu forte Estadu Timor-Leste liu-hosi ajénsia CAC ho kompromisiu forte hodi implementa revizaun konvensaun UNCAC no buka nafatin tulun hosi UNODC hodi apóiu asisténsia téknika ba servisu ida ne’e.
Introdús prioridade sira kona-ba vontade politika públika iha Estadu Timor-Leste hodi estabelese no reinforsa baze legál sira, inklui partisipasaun entidade Guvernante no Sosiedade Sivíl nian fortemente ba eradika krime korrupsaun.
Estrutura Másimu CAC nian Introdús mós kona-ba prioridade CAC nian hodi hatan ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) ONU nian hodi lori Timor-Leste sai Estadu ida sustentavel no prosperu. Atu to’o iha objetivu no vizaun dook ida ne’e, alein CAC hametin ninia Sistema baze legál no planu estratéjiku sira, CAC mós sei presiza nafatin no liu-tan rekursu natoon no sufisiénte hodi halo servisu ida ne’e.
Alende ne’e, Introdús kle’an liu-tan mós kona-ba Objetivu Estratéjiku haat (4) Comissão Anti Corrupção (CAC) tinan 2021-2025, espesialmente; 1) haforsa Sistema investigasaun hodi deskobre no dezmantela prátika sira korrupsaun nian, 2) Hametin integridade institusionál no servidór sira Estadu nian hodi asegura governasaun ida di’ak, 3) promove valór sira anti-korrupsaun nian hodi hasa’e koñesimentu no konsiénsia públiku ba prevene no kombate korrupsaun, no 4) Hametin jestaun institusionál no kooperasaun hodi prevene no kombate korrupsaun.
“Komisariu Sérgio no Estrutura Adjuntu na’in tolu aprezenta mós planu kurtu, médiu no longu prazu ba delegasaun UNODC nian hodi apóiu asisténsia téknika balun ba CAC. Iha planu kurtu prázu nian presiza apóiu iha dezenvolvimentu institusionál ida forte hodi integra CAC iha sosiedade nia leet. Planu médiu nian presiza tulun hodi hanakonu rekursu sira instituisaun nian juridikamente hodi posibilita vizaun boot CAC nian ba tempu naruk. Ikus liu ba planu longu prazu presiza mós atu tulun CAC hodi halo prozesaun servisu sira CAC nian hodi luta ba harii sosiedade ida ho kultura rejeisaun forte no moos hosi korrupsaun no lori povu ba moris iha futuru ida prosperiedade,” Hatutan.com sita komunikadu.
Estrutura Másimu CAC nian esplika mós ba delegasaun UNODC kona-ba esforsu sira CAC nian hodi dezenvolve formuláriu Deklarasaun Rikusoin ne’ebé hetan apóiu mós hosi UNODC inklui halo servisu hamutuk ho Tribunál Rekursu (TR) no Tecnologia Informação e Comunicação (TIC) iha Plataforma online, no servisu sira ne’e konsege atinje tuir nia objetivu no metas sira.
Esplika mós ba delegasaun UNODC kona-ba dezafiu no defikuldade balun ne’ebé CAC sei enfrenta iha servisu verifikasaun ninian ne’ebé sei mai, no presiza nafatin tulun tékniku balun hosi UNODC hodi mai apóiu ba servisu ida ne’e.
Alende ne’e, esplika mós dezafiu balun kona-ba servisu investigasaun ninian iha ne’ebé presiza iha treinamentu ba investigadór sira espesializadamente, liu-liu rekursu foun sira ne’ebé CAC dadauin rekruta hela, inklui dezafiu balun kona-ba lákuna iha enkuadramente legál sira servisu investigasaun nian hanesan lei protesaun testamuña no rejime iha rekoperasaun átivu (asset recovery).
Enkuantu, Delegasaun UNODC Azia Pasífiku nian Francesco Checchi ho nia ekipa apresia servisu hamutuk UNODC no CAC ne’ebé halo diskusaun nakloke hamutuk durante ne’e to’o ohin loron. UNODC apresia kona-ba kooperasaun revizaun implementasaun UNCAC nian, diskusaun hamutuk hodi estabelese Sistema Deklarasaun Rikusoin (Asset Declaration) ne’ebé konsege la’o ho di’ak iha Timor-Leste. Apresia mós servisu hamutuk hodi suporta atividade workshop ne’ebé realiza entre CAC no UNODC iha tinan ida ne’e nian.
Delegasaun UNODC Azia Pasifiku nian, Francesco Checchi ho nia ekipa aprezenta mai líder másimu CAC no Estrutura EAK katak, UNODC tau iha nia planu kurtu no médiu prázu sei nafatin apóiu servisu CAC nian hodi fó asisténsia téknika kona-ba área investigasaun no iha área deklarasaun rikusoin (asset declaration). UNODC iha inisiativa Sei halo diskusaun hodi apóiu CAC, prinsipalmente sei haruka peskizadór, treinadór no mentór balun mai Timor-Leste hodi apóiu iha treinamentu espesifiku sira, halo peskiza no mentorship ba servisu sira ne’ebé CAC presiza.
Ko’alia mós katak, sei tau konsultan ida ba longu prazu nian iha CAC hodi hala’o servisu espesifikamente kona-ba revizaun implementasaun UNCAC nian iha Timor-Leste.
Jornalista: Carmelita Isaac
You may like

MJ Sérgio Hornai Sei Foti Medida Hasoru Pesoál PCIC Husu Osan bá Oan-Mane Fujitivu Teves Jr

Sergio Hornai, Ministru Justisa Períodu 2024-2028

PN Seidauk Bele Hili Komisáriu CAC

CAC Konstitui Ema Na’in 333 Bá Arguidu Tanba Komete Krime Korrupsaun, 198 Haruka Ona MP

Ajente Públiku 6.319 Deklara Rikusoin bá CAC

Sérgio Hornai Kontinua Assegura Funsionamentu CAC
Justisa & Krime
PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál
Published
1 day agoon
06/02/2026
Hatutan.com, (06 Fevereiru 2026), Díli-Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Díli, ezekuta mandadu Tribunál NUC: 0487/25.DIBCR kaptura suspeitu na’in-rua husi Munisípiu Lautém ho inisial JG no husi Ainaro ho inisial UF relasaun kazu violasaun no koasaun seksuál ho raptu ne’ebé akontese iha loron 28 Dezembru 2025, iha Postu Administrativu Kristu-Rei, Hali Dólar, Hera.
Justisa & Krime
Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ
Published
2 days agoon
05/02/2026
Hatutan.com, (05 Fevereiru 2026), Díli-Kandidatu ajente Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) kuaze ema na’in-50, Kinta (05/02/2026), submete keixa ba Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) hodi kontesta prosesu rekrutamentu kedades PNTL 2025 ne’ebé dekonfia hamosu pratika familiarizmu.
Justisa & Krime
Tribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Published
4 days agoon
03/02/2026
Hatutan.com, (03 Fevereiru 2026), Díli-Tribunál Rekursu deside no ezije Estadu Timor-Leste selu kompensasaun ho pagamentu tipu rua ba antigu Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P), Gil da Costa “Puto Naldo Rei”.

Rekrutamentu Kadetes PNTL Diskriminativu, Ministériu Interiór ho Komandu PNTL Dezobediénsia Ba Desizaun Tribunál

Komisaun B Sei Buka Faktu Diskriminasaun iha Rekrutamentu Kadetas Foun PNTL

PNTL Kaptura Suspeitu JG ho UF Ba Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál

Kandidatu Ajente PNTL Na’in-50 Submete Keixa Ba PDHJ

Deskonfia, Familiarizmu iha Rekrutamentu Kadetes Foun PNTL

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Dili4 days agoOfisiál Mídia SEKOMS Impede Jornalista Hatutan.com Halo Kobertura iha RTTL,E.P
Justisa & Krime4 days agoTribunál Rekursu Deside Estadu Selu Kompensasaun bá Gil da Costa “Puto Naldo Rei”, Antigu Prezidente RTTL,E.P
Nasionál1 week agoPM Xanana Aprésia Hatutan.com Kestiona Liberdade Imprensa iha SEKOMS Nia Oin
Saúde1 week agoIha HNGV, Família Kous De’it Pasiente Moras Dengue Tuur iha Kadeira Hodi Baixa no Hetan Tratamentu
Dili5 days agoAsidente Tráfiku iha Área Eskola UNAMET, Joven Na’in-rua Lakon Vida
Saúde1 week agoPrezidente Ramos-Horta Dehan Imposivél Evita Kazu Moras Dengue iha Timor-Leste
Saúde1 week agoMS Élia dos Reis Amaral Husu Komunidade Labele Soe Lixu Arbiru
Polítika5 days agoKomisaun A Preokupa Servisu Asesór iha Ministériu Sira














