Hatutan.com, (09 Juñu 2022), Díli—Estrutura Másimu Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisáriu Sérgio Hornai, hamutuk ho Komisáriu Adjuntu Augusto Castro, Luis Sampaio, Alexandre Freira no Estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) simu audiénsia delegasaun United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) Francesco Checchi ho ekipa hodi ko’alia kona-bá apóiu sira UNODC nian mai CAC, iha salaun enkontru Faról, Díli, Kinta-Feira (09/06).

Estrutura Másimu Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisáriu Sérgio Hornai, hamutuk ho Komisáriu Adjuntu Augusto Castro, Luis Sampaio, Alexandre Freira no Estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) simu audiénsia delegasaun United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) Francesco Checchi ho ekipa hodi ko’alia kona-bá apóiu sira UNODC nian mai CAC, iha salaun enkontru Faról, Díli, Kinta-Feira (09/06). Foto/CAC.
Objetivu sorumutu ne’e ko’alia kona-bá Delegasaun UNODC nian bele tulun CAC hametin sistema judisiál ida di’ak iha Estadu Timor-Leste, servisu hamutuk ho CAC hodi hametin integridade institusionál Estadu no promove valór boa governasaun ida transparante, akuntabilidade, responsabilidade, profesionalizmu paralelamente ba ema hotu hodi kombate kriminalidade korrupsaun iha Timor-Leste.
Lee Mós: CAC-UNDOC Avalia Rísku Korrupsaun Iha Aprovizionamentu Setór Saúde TL
Estrutura Másimu CAC ninian Introdús prioridade sira ba delegasaun UNODC kona-bá komitmentu forte Estadu Timor-Leste liu-hosi ajénsia CAC ho kompromisiu forte hodi implementa revizaun konvensaun UNCAC no buka nafatin tulun hosi UNODC hodi apóiu asisténsia téknika ba servisu ida ne’e.
Introdús prioridade sira kona-ba vontade politika públika iha Estadu Timor-Leste hodi estabelese no reinforsa baze legál sira, inklui partisipasaun entidade Guvernante no Sosiedade Sivíl nian fortemente ba eradika krime korrupsaun.
Estrutura Másimu CAC nian Introdús mós kona-ba prioridade CAC nian hodi hatan ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) ONU nian hodi lori Timor-Leste sai Estadu ida sustentavel no prosperu. Atu to’o iha objetivu no vizaun dook ida ne’e, alein CAC hametin ninia Sistema baze legál no planu estratéjiku sira, CAC mós sei presiza nafatin no liu-tan rekursu natoon no sufisiénte hodi halo servisu ida ne’e.
Alende ne’e, Introdús kle’an liu-tan mós kona-ba Objetivu Estratéjiku haat (4) Comissão Anti Corrupção (CAC) tinan 2021-2025, espesialmente; 1) haforsa Sistema investigasaun hodi deskobre no dezmantela prátika sira korrupsaun nian, 2) Hametin integridade institusionál no servidór sira Estadu nian hodi asegura governasaun ida di’ak, 3) promove valór sira anti-korrupsaun nian hodi hasa’e koñesimentu no konsiénsia públiku ba prevene no kombate korrupsaun, no 4) Hametin jestaun institusionál no kooperasaun hodi prevene no kombate korrupsaun.
“Komisariu Sérgio no Estrutura Adjuntu na’in tolu aprezenta mós planu kurtu, médiu no longu prazu ba delegasaun UNODC nian hodi apóiu asisténsia téknika balun ba CAC. Iha planu kurtu prázu nian presiza apóiu iha dezenvolvimentu institusionál ida forte hodi integra CAC iha sosiedade nia leet. Planu médiu nian presiza tulun hodi hanakonu rekursu sira instituisaun nian juridikamente hodi posibilita vizaun boot CAC nian ba tempu naruk. Ikus liu ba planu longu prazu presiza mós atu tulun CAC hodi halo prozesaun servisu sira CAC nian hodi luta ba harii sosiedade ida ho kultura rejeisaun forte no moos hosi korrupsaun no lori povu ba moris iha futuru ida prosperiedade,” Hatutan.com sita komunikadu.
Estrutura Másimu CAC nian esplika mós ba delegasaun UNODC kona-ba esforsu sira CAC nian hodi dezenvolve formuláriu Deklarasaun Rikusoin ne’ebé hetan apóiu mós hosi UNODC inklui halo servisu hamutuk ho Tribunál Rekursu (TR) no Tecnologia Informação e Comunicação (TIC) iha Plataforma online, no servisu sira ne’e konsege atinje tuir nia objetivu no metas sira.
Esplika mós ba delegasaun UNODC kona-ba dezafiu no defikuldade balun ne’ebé CAC sei enfrenta iha servisu verifikasaun ninian ne’ebé sei mai, no presiza nafatin tulun tékniku balun hosi UNODC hodi mai apóiu ba servisu ida ne’e.
Alende ne’e, esplika mós dezafiu balun kona-ba servisu investigasaun ninian iha ne’ebé presiza iha treinamentu ba investigadór sira espesializadamente, liu-liu rekursu foun sira ne’ebé CAC dadauin rekruta hela, inklui dezafiu balun kona-ba lákuna iha enkuadramente legál sira servisu investigasaun nian hanesan lei protesaun testamuña no rejime iha rekoperasaun átivu (asset recovery).
Enkuantu, Delegasaun UNODC Azia Pasífiku nian Francesco Checchi ho nia ekipa apresia servisu hamutuk UNODC no CAC ne’ebé halo diskusaun nakloke hamutuk durante ne’e to’o ohin loron. UNODC apresia kona-ba kooperasaun revizaun implementasaun UNCAC nian, diskusaun hamutuk hodi estabelese Sistema Deklarasaun Rikusoin (Asset Declaration) ne’ebé konsege la’o ho di’ak iha Timor-Leste. Apresia mós servisu hamutuk hodi suporta atividade workshop ne’ebé realiza entre CAC no UNODC iha tinan ida ne’e nian.
Delegasaun UNODC Azia Pasifiku nian, Francesco Checchi ho nia ekipa aprezenta mai líder másimu CAC no Estrutura EAK katak, UNODC tau iha nia planu kurtu no médiu prázu sei nafatin apóiu servisu CAC nian hodi fó asisténsia téknika kona-ba área investigasaun no iha área deklarasaun rikusoin (asset declaration). UNODC iha inisiativa Sei halo diskusaun hodi apóiu CAC, prinsipalmente sei haruka peskizadór, treinadór no mentór balun mai Timor-Leste hodi apóiu iha treinamentu espesifiku sira, halo peskiza no mentorship ba servisu sira ne’ebé CAC presiza.
Ko’alia mós katak, sei tau konsultan ida ba longu prazu nian iha CAC hodi hala’o servisu espesifikamente kona-ba revizaun implementasaun UNCAC nian iha Timor-Leste.
Jornalista: Carmelita Isaac