Nasionál
Igreja Husu ParPol ho Sidadaun Hotu Sai Badaen Bá Pás, Fraternidade Umana no Demokrasia
Published
3 years agoon

Hatutan.com, (12 Abríl 2023), Díli- Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Sua Eminénsia Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, husu bá partidu polítiku (ParPol) no sidadaun hotu sai badaen na’in bá pás, fraternidade umana no demokrásia tuir prinsípiu sira ne’ebé hatuur iha lei-inan.
Lee Mós : Falta Étika Polítika Hamosu Kultura Polítika La Saudavel
Sua Eminénsia Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hato’o lia hirak ne’e bainhira sai oradór xave iha semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”.
Semináriu ne’ebé organiza hosi Komisaun Nasionál bá Eleisaun (CNE) ne’ebé hala’o iha Salaun Lalini Lariguto, CNE, Díli, Kuarta (12/04/2023), Sua Eminénsia Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hato’o nia perspetiva liga ho sub tema “Papel Igreja Katólika iha konsolidasaun dame, demokrásia no Fraternidade Umana.”

Semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”, Kuarta (12/4/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa
Iha nia palestra, Sua Eminénsia Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hateten, dame mak liafuan murak no prezente kmanek ne’ebé Kristu glorifikadu haraik bá nia emar sira. Kristu bolu ema hotu atu sai konstrutores ka badaen na’in dame nian, no konsidera malu nu’udár maun-alin ka feton-na’an ne’ebé hamahon an iha knuuk ida la soi atu foti liman no kroat hodi kria inamizade no funu hasoru malu.
Arsebispu afirma Santu Padre Papa Francisco fó hanoin katak iha realidade, funu hotu-hotu sei revela deit buat aat ne’ebé bele destroi fraternidade ne’ebé hakerek nanis ona iha família umana. Dame tuir kompriensaun Bíbliku iha terminolojia tolu mak Shalom iha lian Ebraiku, Eirene iha Gregu no ida ikus liu iha lian Latina Pax.
Iha Shalom ne’ebé ho sentidu katak bensaun, protesaun, saude, prosperidade, bem star, integral no relasaun armonioza entre ema ho Maromak no iha Eirene sognifika laiha funu no ida ikus liu Pkatrefere ba paktu entre imperador ho nia povu atu moris iha dame nia laran. Tamba ne’e hanesan Timoroan hotu tenke luta hasoru agressividade ne’ebé halo ema haluhan atu tau hadomi malu no respeita malu.
“Buat ne’ebé sai dezafiu bá harii dame mak uainhira ema halo tuir deit nia instinto animalesko (bertindak secara tidak rasional) ne’ebé agresivu no violentu,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva hateten.
Arsebispu ne’e hatutan edukasaun mak bele transforma ema nia agresividade bá moris ida ne’ebé pasífika no harmonia entre família umana no natureza no edukasaun mak sei determina orientasaun pasífika hosi komunidade sira no kreximentu harmoniosa ema nian.
Dame, nia hatutan, iha sentidu ida ne’e katak prosesu ne’ebé kontinua halo iha akontesimentu istóriku sira, ema buka atu diserne no orienta nia an bá harii no hametin dame tuir dimensaun rua dame nian ida mak pessoál no ida seluk mak dimensaun sosiál.
“Badaen nain dame nian mak sira ne’ebé moris ona iha dame dimensaun pesoál nian ho nune’e konduz sira hodi fó influência polítika positiva no pasifika bá sosiedade,” Arsebispu afirma.

Semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”, Kuarta (12/04/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa
Papél igreja Katólika nian bá edifikasaun Dame, Fraternidade Umana no Demokrásia, igreja iha Timor ho espíritu sinodalidade nian lao hamutuk ho igreja universál nia esforsu konstante atu harii no hametin Dame ida ne’ebé solidu.
Atu hametin dame no demokrásia iha Timor-Leste Igreja Katólika halo tiha ona afirmasaun tuir identidade povu no rai Timor nian, Bispu sira, Amu Lulik sira, misionáriu relijiozu no relijioza sira hamutuk ho sarani di’ak sira kontinua kontribui nafatin bá sosiedade ida ne’ebé pasífika, no fraternu iha kontextu país demokratiku Timor-Leste nian.
Rekoñese katak empenu bá konsolidasaun Dame, Fraternidade no Demokrásia presija hatur iha espíritu diálogu, selebrasaun mútua, unidade no solidariedade entre igreja no Estadu.
Reprezentante Santa-sé iha Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizi hateten, polítika hanesan arte de enkontru no sertamente enkontru ne’ebé sei envolve ema hotu hodi simu mós ema seluk nia opiniaun no sai hanesan diálogu respeitador.
Polítika mós tenke sai hanesan enkontru fraternu entre ema hotu ne’ebé partisipa iha polítika. Tanba ne’e, Mgr. Marco Sprizi hateten, Polítika ida di’ak mak polítika ida ne’ebé servisu ba dame, forma politika diak mak polítika karitativa, atu Timor-Leste kontinua sai hanesan farol da Pás, unidade, rekonsiliasaun, demokrásia no fraternidade umana.
Nia afirma partidu polítiku sira tenke hanoin katak enkontru polítiku hanesan enkontru fraternu, signifika se deit mak ema ida hasoru iha kada enkontru ka diálogu mesak maun-alin no bainhira ema haree politika hanesan arte de enkontru ida sei muda ema nia prespetiva no konseitasaun no iha respeita kondisional ne’ebé halo ema iha fraternidade ne’ebé klean.
“Bá imi polítiku na’in sira, partidu polítiku hotu imi empeña servisu ida bá bem komún povu nian, hanesan responsável politiku no reprezenta instituisaun polítiku hotu, imi hetan bolu atu fo ezemplu importante no efikaz kona-bá Dame. Partuidu polítiku sira tenke kompremetidu atu luta, eduka, no kontribui ba pás, Fraternidade Umana no demokrasia bá bem komún povu Timor-Leste nian,” Mgr. Marco Sprizi hateten.
Representante Santa-sé ne’e hatutan, polítika ida di’ak mak hatene servisu bá dame, respeita no promove direitu umanus fundamentál, atu bele hela iha vinklu verdadeiru iha fraternidade no konfiansa iha gratidaun entre jerasaun ohin lorin no jerasaun futuru mai.
Dame, Fraternidade Umana no demokrásia sai hanesan buat ida bem komún ne’ebé ezije kolaborasaun no partisipasaun ema hotu nian ba moris diak, no estabilidade iha povu Timor-Leste no atu dignifika povu ne’e diak liutan presija iha edukasaun da Pás ne’ebé tenke mai husi polítiku nain sira, liu-liu iha maturidade hodi hadia povu nia moris ho programa ne’ebé edukativa, nesesáriu no relevante.
Jornalista : Vito Salvadór
You may like

Kuarezma 2024, Ema Labele Sai Atan bá Nia Salan

Hamutuk Agradese bá Maromak no Harohan Husu Pás

Dom Leandro Maria Alves, Soin Duni bá Kna’ar Episkopál Ninian

Omília Dom Leandro Maria Alves iha Misa Agradesimentu

SOLENIDADE CORPO DE DEUS

Dom Virgílio Husu Sarani Hotu Reza Atu Eleisaun Sai Duni Festa Demokrasia
Nasionál
Índise Korrupsaun Timor-Leste iha Klasifikasaun 73, FONGTIL Konsidera Prevensaun Korrupsaun Seidauk La’o Di’ak
Published
4 days agoon
12/02/2026
Hatutan.com, (12 Fevereiru 2026), Díli– Índise persesaun korrupsaun globál ne’ebé Timor-Leste iha klasifikasaun 73 husi nasaun 180, hatudu katak medida prevensaun no kombate korrupsaun seidauk la’o di’ak iha nivel polítika nasionál.
Nasionál
Governu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
5 days agoon
12/02/2026
Hatutan.com, (12 Feveiru 2026), Díli– Governu rekoñese irregularidade iha prosesu rekrutamentu kadete Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Ho nune’e, Governu se kria komisaun internasionál ne’ebé envovle mós Polísia Portugal ho Austrália atu kurije irregularidade sira-ne’e.
Nasionál
Índise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180
Published
5 days agoon
11/02/2026
Hatutan.com, (11 Fevereiru 2026), Díli- Relatóriu survey husi Transparénsia Internasionál kona-bá Índise Persesaun Korrupsaun tinan 2025 iha setór públiku, hatudu Timor-Leste tama iha klarifikasaun 73 husi nasaun 180.

PNTL Detein Suspeita HRA Sona Nia Laen

PNTL Sei Atua Minoridade Utiliza Motór Elétriku

Prezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL

Estradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR

Polísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Justisa & Krime1 week agoPDHJ Husu Anula no Suspende Rekrutamentu Kadetas PNTL Foun
Defeza & Seguransa7 days agoFM Konsidera MI Inkapasidade no Fase-Liman iha Polémika Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoKandidatu Ajente PNTL Sei Koordena ho Universitáriu Sira Organiza Manifestasaun
Nasionál7 days agoArmazén Sentrál INFPM Rejista Total Reajente Atinje 88%
Desportu1 week agoEzekutivu FFTL 2026-2030 Kompromete Konsentra Servisu iha Atividade Juvinil no Dezenvolvimentu Infraestrutura
Nasionál5 days agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Nasionál1 week agoPDHJ: Ofisiál Mídia SEKOMS Impede Hatutan.com Halo Kobertura iha Espasu Públiku RTTL,E.P Ne’e Krime
Justisa & Krime6 days agoSuspeitu Kazu Violasaun no Koasaun Seksuál iha Hera Aumenta Ba Na’in-Haat














