Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

PPN Laiha Kompeténsia Hakotu Mandatu Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (17 Abríl 2023), Díli-Parlamentu Nasional (PN) liu-husi karta ofísiu nú 426/2023/V/PPN ne’ebé asina hosi Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hakotu kna’ar Komisáriu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sérgio Hornai ba mandatu datoluk.

Lee Mós : PN Hakotu Mandatu Komisáriu Sérgio Hornai,  Atividade Importante CAC Paradu

Edifísiu CAC iha Farol, Díli. Foto/Dok.CAC

Desizaun Parlamentu Nasionál ne’e hodi anula desizaun anteriór liu-hosi karta nú ofisiu 457/2023/V/PPN, 20 janeiru 2023, ne’ebé hanaruk mandatu Komisáriu CAC nian atu kontinua hala’o misaun CAC nian hodi hein eleisaun ba Komisáriu foun.

Bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál liuhosi Deputada Carmelita Caetano Moniz, konsidera, PPN Aniceto Guterres ninia desizaun ne’e “ilegál” tanba tuir nia, PPN  laiha kompeténsia mesak atu hakotu mandatu Komisáriu CAC ida nian.

Advertisement

“Primeiru, ha’u hakarak hatete katak, PPN laiha kompeténsia bá ida ne’e. Tanba la’ós PPN mesak de’it mak nomeia diretamente bá komisáriu CAC, lae. Ida-ne’e, desizaun hosi deputadus hothotu ne’ebé prienxe kourum ¾. Ne’e mak nomeia komisáriu CAC ida,” deputada Carmelita Caetano Moniz hateten  bá jornalista sira iha  PN, Segunda (17/04/2023).

Membru Komisaun A ne’e dehan, uainhira liga fila-fali bá prinsipiu kontinuidade bá instituisaun ninian, ‘loloos’ labele husik instituisaun ida vazia ka mamuk. Labele husik vacom of power. Ida ne’e labele.

Nu’udár opozisaun, Carmelita dehan, buat ida ne’ebé sira bele halo mak, fó sira-ninia ideia. Nia fó tiha ona ideia ne’e iha plenária, mezmu iha komisaun, sira fó ona ideia ne’e katak, parlamentu bele halo no aprova rezolusaun ida, hodi fó kontituidade bá lai komisáriu CAC ho nia adjuntu sira ne’ebé ke agora iha, to’o nomeasaun bá Komisáriu CAC foun mosu.Maibé, tenke liuhosi aprovasaun iha plenária, liuhosi rezolusaun parlamentu nasionál nian, nu’udár desizaun polítika másimu liu iha rai ida ne’e, bazeadu ho Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste, ne’ebé mak atribui kompeténsia ida ne’e bá parlamentu nasionál.

“Ida ne’e mak úniku  parlamentu bele halo. PPN laiha kompeténsia, nein nada, lei la atribui. Nein kompeténsia bá parlamentu nasionál, atu hamate ka atu extende nia mesak de’it bá mandatu komisáriu CAC,” Deputada Carmelita fó hanoin.

Hatán bá ida ne’e, bankada FRETILIN liuhosi Deputadu Joaquim dos Santos defende katak, desizaun ne’ebé PPN Aniceto Guterres halo ne’e, tuir duni lei ne’ebé mak hatuur tiha ona iha lei CAC nian.

Advertisement

“La ilegál ida, tanba iha lei ne’e, komisáriu CAC nia mandatu hotu, sessa automátiku. Prosesu ne’e hanesan ne’e, dentru do prazu 30 dias, molok komisáriu CAC nia mandatu hotu, tenke iha ona kandidatu foun eleitu tiha ona. Tuir lei ne’e, artigu lahatene, ha’u haluha tiha ona,” Prezidente Komisaun A ne’e esplika.

Iha loron 30 nia laran, molok komisáriu CAC ne’ebé ezistente ne’e nia mandatu hotu, parlamentu tenke hili ona, komisáriu CAC foun. Maibé, iha kazu ida ne’e, prazu liu tiha ona loron 30, seidauk iha komisáriu CAC foun. Tanba ne’e, Deputadu Joaquim dos Santos, hateten tuir lei ‘hakarak ka lakohi’ komisáriu atuál ka sesante ne’e, tenke para ona hosi ninia mandatu.

Nia hatutan, la’ós ne’e de’it, lei mós fó kompeténsia bá iha prezidente parlamentu, bele husu sé komisáriu CAC seidauk kumpri prazu loron 30, tanba seidauk iha komisáriu CAC foun, maka, PPN Aniceto bele husu bá komisáriu CAC, atu aguenta tán lai, fulan-ida ka, fulan-rua, konforme nia husu, para prosesa tiha lai, eleisaun bá komisáriu CAC foun.

“Mais, liu tiha fulan tolu, komisáriu CAC foun laiha ona, prezidente parlamenu, labele husu dala-rua tán, tenke kumpri lei de’it. Ida ne’e mak nia halo. Ne’ebé, la kontra lei ida,” Deputadu Joaquim esplika.

Tuir Deputadu Joaquim, opozisaun sira bele fó opiniaun saida de’it, maibé, buat e’ebé PPN Aniceto halo ne’e, la’o tuir de’it lei ne’ebé mak iha. Katak, molok loron 30, tenke iha Komisáriu CAC foun. Maibé, uainhira liu ida ne’e, komisáriu CAC ezistentem tenke konklui ninia mandatu.

Advertisement

Ho komisáriu foun CAC ne’ebé oras ne’e seidauk iha ne’e, administrativamente, CAC bele funsiona. Só ke, desizoen ruma kona-bá osan, ne’e seidauk bele halo.

Iha “Lei Kourum” artigu 7, númeru 1, ezíje prezensa deputadu sira nian ho ¾, iha efetividade bá funsaun nian. Ne’e signifika, atu marka prezensa hodi foti desizaun ne’e, presiza deputadu 49.

Maibé, durante PPN Aniceto ajenda bá dala-neen ona, atu eleisaun bá komisáriu foun CAC nian, la konsege 49, tanba bankada sira hosi CNRT lakohi partisipa. Maske ida ne’e, direitu deputadu sira CNRT nian, maibé, prejudika bá kourum deliberasaun, tanba ne’e maka prosesu paradu.

Tuir lei CAC nian ida atuál ne’ebé válidu ne’e, kourum ne’e presiza prezensa hosi deputadu 49. Uainhira la to’o 49, maka labele deside. Maibé, sé liu deputadu 49, bele deside, pás 49, bele deside kourum deliberativu nian.

“Sé Governu halo mudansa bá kandidatu, bele iha mudansa bá desizaun. Sé nafatin ho kandidatu ida-ne’e, grupu ida la konkorda, sé la marka prezensa, kourum laiha nafatin. Tanba lei ne’e fó kompeténsia bá Governu de’it mak atu aprezenta kandidatu bá komisáriu CAC. Sé fosse, fó mós mai iha deputadu sira karik, dala-ruma, ita aprova tiha ona,”  Joaquim dos Santos hateten.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Membru PN Levanta iha Plenária Kona-bá Gafañotu Atake Hare no Batar iha Raimea

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada CNRT, Saul Salvador, liuhosi sesaun plenaria PN, Tersa (23/04/2024),  aprezenta preokupasaun agrikultór sira   Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, kona-bá fenómenu peste gafañotu atake hare ho batar sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada FRETILIN Solidariza Komunidade Ne’ebé Hetan Eviksaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending