Hatutan.com, (29 Outubru 2024), Díli– Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá estrutura foun Bee Timor-Leste, Empréza Públika (BTL, E.P) atu servisu ho laran no labele iha fali konflitu interesse bá malu.
Lee Mós: Konsellu Ministru Nomeia Prezidente Foun EDTL, E.P ho BTL, E.P Períodu 2024-2028

PM Xanana partisipa iha serimonina pose estrutura foun konsellu administrasaun BTL,E.P, Tersa (29/10/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hato’o mensajen ne’e iha nia diskursu seremónia tomada posse bá Prezidente Konsellu Administrasaun no Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL,E.P, Gustavo da Cruz, ho Konsellu Administrasaun no Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL,E.P, José Filipe Ximenes Smith iha Salaun CNE, Colmera-Díli, Tersa (29/10/2024).
Xanana mós parabéniza estrutura sesante BTL,E.P ne’ebé presta ona sira-nia serbisu, mezmu iha mós difikuldade barak, no iha mós irregularidade barak.
Tuir Xanana, empréza públika, ne’e la’ós tenke bá BTL, E.P de’it. Empréza públika kria atu desentraliza dadauk ona servisu importante sira atu bele iha autonómia, planeamentu, implementasaun no jestaun.
“Saida mak akontese, kompriende katak, ha’u hetan tiha ona autonómia, ha’u bele halo buat hothotu, la tuir ona regra. Ne’e avizu ida, aproveita prezidente Komisaun Funsaun Públika (CFP, sigla portugés) iha ne’e, bá hothotu atu kompriende dehan, empréza públika la’ós emprezári iha públiku. Ohin, bainhira halo juramentu, dehan, labele iha konflitu de interesses, tenke iha onestidades, tenke iha buat sira ne’e hotu. Ne’e-duni, husu bá imi na’in-rua no sira seluk ne’ebé sei sai komisaun ezekutiva, atu servisu ho laran,” Xanana Gusmão hateten.
Xanana sita prezidente Repúblika Indonézia, Prabowo Subianto nia liafuan balu ne’ebé temi iha diskursu simu posse nu’udár Prezidente Repúblika Indonézia nian, katak, sé iha polítika kona-bá Anti-Korrupsaun, Koluzaun no Nepotizmu (KKN), maka husu atu líder sira hothotu, funsionáriu sira hothotu atu bele iha hanoin katak, la’ós hetan servisu atu hetan hanesan previléjiu, tanba simu osan kada fulan. Maibé, oinsá mak atu tulun fila-fali maluk sira seluk.
Estadu sei frázil tanba uluk Tribunál hatama Kuartu-Governu Konstitusionál nia ema balu bá ona kadeia, $7 mill, $8 mill. La’os na’ok. Fó bá povu hadi’a sira nia aan rasik. Agora, milloens de dolláres lakon-lakon, Juíz sira kontente loos. Osan povu nian, povu mak sosa. Povu mak sosa osan ne’e, ho ran, ho ruin,” Xanana afirma.
Xanana dehan, foin lalais, komemora Aniversáriu Konsulta Populár, dala-XXV (25), 30 Agostu 1999 to’o 2024, Timoroan la duni inimigu ho kilat, povu maka duni inimigu ne’e ho prégu, apezar de, mate tán, atu bá de’it tuu (vota) mós mate. Susar, tenke halai. Tanba ida ne’e, hothotu tenke tau iha ulun, katak hetan ukun-aan, tanba povu maka terus, para halo funu ne’e. Povu mak halo funu ne’e.
Kona-bá susesu sira balu ne’ebé mak estrutura sesante hatudu tiha ona hanesan kanaliza dadauk ona bee-moos bá to’o iha postu administrativu sira ne’e, Xanana dehan, tanba povu merese duni. Dala-ruma la’o to’o foho sira ne’ebá, sira dehan, ukun-aan ne’eukun na’in sira hetan tiha ona, povu seidauk.
Xanana Gusmão mós hato’o nia agradesementu no hakuak boot bá estrutura sesante, bá sira nian partisipasaun, no husu atu ajuda nafatin BTL, E.P. Bá sira ne’ebé mak foun, foin simu posse, husu atu servisu ho di’ak, servisu ho konsiénsia, ho onestidade, responsábilidade.
Prezidente Sesante BTL, E.P, Paulo Carlos da Costa Peloi, agradese bá ema hothotu ninia apoiu durante nia mandatu lidera BTL, E.P tinan-tolu, fulan sanulu nia laran.
Bá IX ho VIII Governu Konstitusionál ne’ebé mak fó ona konfiansa bá sira na’in-tolu, iha ne’ebé la’ós de’’it lidera reforma instituisaun BTL, E.P, maibé mós ho konfiansa lidera empréza públika ne’e hosi kedas inísiu to’o ohin loron.
“Aproveita tempu ida ne’e, ha’u hakarak parabeniza señor prezidente foun ho vogais, bá pozisaun foun, ne’ebé mai ho oportunidade foun. Mas, mai mós ho dezafiu foun. Ha’u nia parabéns bá imi hotu. Ita hatene dezafius boot, maibé, ha’u fiar katak, ho ita-boot sira nia lideransa, ita sei lori BTL bá oin, sei di’ak liután,” Carlos Peloi hateten iha diskursu.
Prezidente BTL, E.P sesante ne’e mós partilla kona-bá progresu sira balu ne’ebé mak sira halo ona iha mandatu tinan tolu resin. Hosi kedas inisiu kriasaun Bee Timor-Leste ninian, VIII Governu fó serbisu tolu bá sira tenke halo. Primeiru mak oinsá BTL jere sistema bee no saneamentu ne’ebé eziste, hodi bele funsiona oras 24, iha loron hitu kada semana.
Atu atinje servisu ida ne’e, BTL dadauk ne’e iha ona ninia sanak (ramu) iha munisipiu 12 no ninia prezensa iha ona postu administrativu 24. Sira jere sistema bee mata-bomba ne’e kuaje 70 resin iha territóriu tomak, no bee ne’ebé rekolla hosi rai-leten kuaje 20 resin. Alende ne’e, BTL mós apoiu komunidade iha área rurál, hadi’a sira-nian bomba ne’ebé mak aat.
“Entaun, servisu ida ne’e ami halo to’o ohin loron, ita seidauk atinje buat ida 24 oras púr-dia, maibé, pelu-menus, iha fatin balu, ha’u bele dehan, médiu ne’e, 6 oras to’o 12 kada loron. Maibé, iha fatin iha 24 oras. Ne’e liga liubá CPI primeiru ninian, operasaun, manutensaun bá sistema bee, para bele funsiona 24 oras,” informa nia.
Servisu segundu nian maka, oinsá mak BTL lori bee bá komunidade sira ne’ebé mak asesu ona bee, maibé la sufisiente, nomós bá sira ne’ebé la asesu liu. Atu realiza ida ne’e, buat ne’ebé mak BTL halo kedas iha inísiu mak, sira foku liubá oinsá liberta uluk lai postu administrativu nomós munisipiu sira.
BTL mós konsege halo planu mestre bá Munisípiu Aileu, Ainaro, Covalima, Bobonaro, Gleno no Liquíça. Konsege finaliza mós dezeñu detalladu bá postu administrativu 40, hosi postu 52 ne’ebé mak la’os parte hosi kapitál munisípiu sira.
Kompromísiu sira hosi Estrutura Foun
Prezidente Konsellu Administrasaun no Prezidente Komisaun Ezekutiva, Gustavo da Cruz, ne’ebé simu posse, sente ónra boot ida bá nia atu lidera empréza ida ne’e, ho konfiansa polítika tomak XI Governu Konstitusionál nian. Ida ne’e la’os oportunidade ida, maibé, responsábilidade polítika bá povu no nasaun ida ne’e.
Gustavo da Cruz rekoñese katak, la fásil atu atinje mehi liberta povu hosi mukit bá bee no saneamentu, tuir metas, planu, estratéjia dezenvolvimentu nasionál no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 2011 to’o 2030.
“Ha’u sei asume responsábilidade ida ne’e, tuir kompromosísiu de ónra ne’ebé ohin ha’u temi, perante Ukun-na’in sira nia oin. Buat balu ita hahú halo ona. Maibé, seidauk bele responde hotu ezijénsia povu no nasaun nian,” Gustavo hateten.
Antigu funsionáriu BTL, E.P ne’e dehan, iha mandatu dahuluk estabelesimentu BTL, EP, dezafiu barak mak sira enfrenta. Maibé, la-hamihis sira-nian espíritu dezenvolvimentu iha setór ida ne’e. Progresu balu ne’ebé ohin prezidente sesante temi, maibé, iha mós frakeza balu presiza atu hadi’a.
“Reforma instituisaun ida ne’e, la fásil atu muda buat hotu. Maibé, ita bele nota mudansa balu ne’ebé iha. Iha periudu iha ha’u nia mandatu ida ne’e, sura ho apoiu polítika IX Governu Konstitusionál nian, ami sei ajusta ángulu sira planu negósiu BTL nian,” nia promete.
Prezidente Konsellu Administrasaun no Prezidente Komisaun Ezekutiva BTL, EP ne’e, kompromete atu hametin instituisaun tuir polítika IX Governu nian, re-organiza di’ak liután prosesu sira ne’ebé iha ona, tantu iha rekursu umanu, operasaun manutensaun, atendimentu públiku, simplifika prosedimentu pagamentu bá kliénte sira, proposta atu hasa’e tarifa, aumenta tárjetu reseitas kliénte iha Dili no kapitál munisipiu sira, no postu administrativu sira. Re-ajusta planu orsamentu, regulármente, estende sistema monitorizasaun kualidade bee iha kapitál munisípiu 12.
Ho vizaun bá polítika sira ne’ebé iha ona, mak hanesan polítika ne’ebé sira halo hela esbosu mak hanesan, polítika kona-bá operasionál manuál, polítika kompetetividade, polítika konflitu interesse nian, polítika jestaun dezempeñu, polítika promosaun funsionál, estandarte operasional bá prosedura jestaun rekursu umanu, no polítika dezenvolvimentu karreira ka kapasitasaun.
BTL,E.P sei hasa’e kobertura bee iha área ne’ebé seidauk bele asesu bee ho di’ak, sei esforsu, hodi implementa investimentu minór sira. Koalia kona-bá rekursus bee, udan-been anuál ne’ebé ki’ik pelumenus 1300 mill metrus, konsekuentemente iha ezijénsia kompetisaun bá utilizasaun rekursus bee, ne’ebé limitadu entre konsumu umanu, no bee bá agrikultura subsisténsia.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres