Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Igreja Husu ParPol ho Sidadaun Hotu Sai Badaen Bá Pás, Fraternidade Umana no Demokrasia

Published

on

Hatutan.com, (12 Abríl 2023), Díli- Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Sua Eminénsia  Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, husu bá partidu polítiku (ParPol) no sidadaun hotu sai  badaen na’in bá pás, fraternidade umana no demokrásia tuir prinsípiu sira ne’ebé hatuur iha lei-inan.

Lee Mós : Falta Étika Polítika Hamosu Kultura Polítika La Saudavel

Sua Eminénsia  Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hato’o lia hirak  ne’e bainhira sai oradór xave iha semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”.

Advertisement

Semináriu ne’ebé organiza hosi Komisaun Nasionál bá Eleisaun (CNE) ne’ebé hala’o iha Salaun Lalini Lariguto, CNE, Díli, Kuarta (12/04/2023), Sua Eminénsia  Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, hato’o nia perspetiva liga ho sub tema “Papel Igreja Katólika iha konsolidasaun dame, demokrásia no Fraternidade Umana.”

Semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”, Kuarta (12/4/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha nia palestra, Sua Eminénsia  Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB hateten,  dame mak liafuan murak no prezente kmanek ne’ebé Kristu glorifikadu haraik bá nia emar sira. Kristu bolu ema hotu atu sai konstrutores ka badaen na’in dame nian, no konsidera malu nu’udár maun-alin ka feton-na’an ne’ebé hamahon an iha knuuk ida la soi atu foti liman no kroat hodi kria inamizade no funu hasoru malu.

Arsebispu afirma Santu Padre Papa Francisco fó hanoin katak iha realidade,  funu hotu-hotu sei revela deit buat aat ne’ebé bele destroi fraternidade  ne’ebé hakerek nanis ona iha família umana. Dame tuir kompriensaun Bíbliku iha terminolojia tolu mak Shalom iha lian Ebraiku, Eirene iha Gregu no ida ikus liu iha lian Latina Pax.

Iha Shalom ne’ebé ho sentidu katak bensaun, protesaun, saude, prosperidade, bem star, integral no relasaun armonioza entre ema ho Maromak no iha Eirene sognifika laiha funu no ida ikus liu Pkatrefere ba paktu entre imperador ho nia povu atu moris iha dame nia laran.  Tamba ne’e hanesan Timoroan hotu tenke luta hasoru agressividade ne’ebé halo ema haluhan atu tau hadomi malu no respeita malu.

“Buat ne’ebé sai dezafiu bá harii dame mak uainhira ema halo tuir deit nia instinto animalesko (bertindak secara tidak rasional) ne’ebé agresivu no violentu,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva hateten.

Arsebispu ne’e hatutan edukasaun mak bele transforma ema nia agresividade bá moris ida ne’ebé pasífika no harmonia entre família umana no natureza no edukasaun mak sei determina orientasaun pasífika hosi komunidade sira no kreximentu harmoniosa ema nian.

Advertisement

Dame, nia hatutan, iha sentidu ida ne’e katak prosesu ne’ebé kontinua halo iha akontesimentu istóriku sira, ema buka atu diserne no orienta nia an bá harii no hametin dame tuir dimensaun rua dame nian ida mak pessoál no ida seluk mak dimensaun  sosiál.

“Badaen nain dame nian mak sira ne’ebé moris ona iha dame dimensaun  pesoál nian ho nune’e konduz sira hodi fó influência polítika positiva no pasifika bá sosiedade,” Arsebispu afirma.

Semináriu nasionál ho tema “A Fraternidade Humana Como Factor Essencial para a Consolidação da Paz e da Estabilidade Democrática”, Kuarta (12/04/2023). Foto/Elio dos Santos da Costa

Papél igreja Katólika nian bá edifikasaun Dame, Fraternidade Umana no Demokrásia, igreja iha Timor ho espíritu sinodalidade nian lao hamutuk ho igreja universál nia esforsu konstante atu harii no hametin Dame ida ne’ebé solidu.

Atu hametin dame no demokrásia iha Timor-Leste Igreja Katólika halo tiha ona afirmasaun tuir identidade povu no rai Timor nian, Bispu sira, Amu Lulik sira, misionáriu relijiozu no relijioza sira hamutuk ho sarani di’ak sira kontinua kontribui nafatin bá sosiedade ida ne’ebé pasífika, no fraternu iha kontextu país demokratiku Timor-Leste nian.

Rekoñese katak empenu bá konsolidasaun Dame, Fraternidade no Demokrásia presija hatur iha espíritu diálogu, selebrasaun mútua, unidade no solidariedade entre igreja no Estadu.

Reprezentante Santa-sé iha Timor-Leste, Mgr. Marco Sprizi hateten, polítika hanesan arte de enkontru no sertamente enkontru ne’ebé sei envolve ema hotu hodi simu mós ema seluk nia opiniaun no sai hanesan diálogu respeitador.

Advertisement

Polítika mós tenke sai hanesan enkontru fraternu entre ema hotu ne’ebé partisipa iha polítika. Tanba ne’e, Mgr. Marco Sprizi  hateten, Polítika ida di’ak mak polítika ida ne’ebé servisu ba dame, forma politika diak mak polítika karitativa, atu Timor-Leste kontinua sai hanesan farol da Pás, unidade, rekonsiliasaun, demokrásia no fraternidade umana.

Nia afirma partidu polítiku sira tenke hanoin katak enkontru polítiku hanesan enkontru fraternu, signifika se deit mak ema ida hasoru iha kada enkontru ka diálogu mesak maun-alin no bainhira ema haree politika hanesan arte de enkontru ida sei muda ema nia prespetiva no konseitasaun  no iha respeita kondisional ne’ebé halo ema iha fraternidade ne’ebé klean.

“Bá imi polítiku na’in sira, partidu polítiku hotu imi empeña servisu ida bá bem komún povu nian, hanesan responsável politiku no reprezenta instituisaun polítiku hotu, imi hetan bolu atu fo ezemplu importante no efikaz kona-bá Dame. Partuidu polítiku sira tenke kompremetidu atu luta, eduka, no kontribui ba pás, Fraternidade Umana no demokrasia bá bem komún  povu Timor-Leste nian,” Mgr.  Marco Sprizi hateten.

Representante Santa-sé ne’e hatutan, polítika ida di’ak mak hatene servisu bá dame, respeita no promove direitu umanus fundamentál, atu bele hela iha vinklu verdadeiru iha fraternidade no konfiansa iha gratidaun entre jerasaun ohin lorin no jerasaun futuru mai.

Dame, Fraternidade Umana no demokrásia sai hanesan buat ida bem komún ne’ebé ezije kolaborasaun no partisipasaun ema hotu nian ba moris diak, no estabilidade iha povu Timor-Leste no atu dignifika povu ne’e diak liutan presija iha edukasaun da Pás ne’ebé tenke mai husi polítiku nain sira, liu-liu iha maturidade hodi hadia povu nia moris ho programa ne’ebé edukativa, nesesáriu no relevante.

Advertisement

Jornalista : Vito Salvadór

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Index Liberdade Imprensa iha TL husi Top 10 Tun bá 20, AJTL Konsidera Liberdade Imprensa iha TL Ameasadu

Published

on

Hatutan.com, (04 Maiu 2024), Díli–Buat ne’ebé sai orgullu nasionál Timor-Leste nian iha 2023 mak bainhira RSF (Reporter Without Border) ofisialmente anunsia katak Timor-Leste tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10. Ida-ne’e sai orgullu nasionál ida bá povu Timor tomak, liuliu komunidade mídia no jornalista Timoroan tanba Timor-Leste nu’udár país foun ida, maibé kolokadu nu’udár país ne’ebé tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10 hamutuk ho nasaun boot  180 sira iha mundu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Konsidera Viola Akordu Kontratuál, ENERPROCO Lori TIMOR GAP bá Tribunál Internasionál Arbitrajen

Published

on

Hatutan.com, (04 Maiu 2024), Díli—ENERPROCO LLC (pratikamente ENERPROG GROUP), hato’o pedidu arbitrajen (RFA)  hasoru TIMOR GAP iha Tribunál Internasionál Arbitrajen ICC Singapura bá rezolusaun disputa kontratu kontra TIMOR GAP, Empreza Públiku (E.P).  

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Prezidente Repúblika La Konkorda SEKOMS Intervein Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, la konkorda ho intervensaun ne’ebé Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes halo áa redasaun RTTL.E.P tamba viola liberdade imprensa.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending