Connect with us

Justisa & Krime

CAC-JSMP Hametin Kooperasaun iha Área Tolu

Published

on

Hatutan.com (25 Maiu 2022), Díli— Comissão Anti-Corrupção (CAC) liu husi Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun, lideradu Komisáriu Adjuntu Luis de Oliveira Sampaio hamutuk ho Ekipa Tékniku sira realiza sorumutu hodi diskute kle’an no hametin kooperasaun iha área tolu ho Ekipa Pontu Fokál Justice System Monitoring Program (JSMP), iha Edifisiu JSMP Colmera, Dili, Segunda (23/05/2022).

Comissão Anti-Corrupção (CAC) liu husi Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun, lideradu Komisáriu Adjuntu Luis de Oliveira Sampaio hamutuk ho Ekipa Tékniku sira realiza sorumutu hodi diskute kle’an no hametin kooperasaun iha área tolu ho Ekipa Pontu Fokál Justice System Monitoring Program (JSMP), iha Edifisiu JSMP Colmera, Dili, Segunda (23/05/2022). Foto/CAC.

CAC ho JSMP hahú diskute implementasaun kooperasaun entre instituisaun rua nian, ne’ebé parte rua konkorda hamutuk iha MoU ne’ebé antes ne’e asina hamutuk ona.

Diskusaun ne’e, parte rua ko’alia ba malu no tau iha prioridade sira implementasaun área kooperasaun tolu uluk mak hanesan;

  1. Monitorizasaun, akompañamentu no analiza kritika ba politika no inisiativa governu relasiona ho atividade dezenvolvimentu sira ne’ebé hetan finansiamentu husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no rekursu sira Estadu nian;
  2. CAC sei disponibiliza no informa númeru kazu sira ne’ebé mai husi rezultadu investigasaun CAC nian iha akuzasaun definitiva ba JSMP atu monitoriza nia prosesu no andamentu sira no atualiza ninia prosesu sira no konkluzaun/desizaun judisiál ba CAC;
  3. Partisipa liu hosi diskusaun regulár ba matéria lejislativu no mós planu no programa dezenvolvimentu sira Estadu nian ne’ebé mak iha poténsia risku ba korrupsaun hodi tulun CAC define medida sira ba prevensaun korrupsaun.

“Ba asuntu espesifiku monitorizasaun ninian, ekipa rua diskute ona mekanizmu no estratejia monitorizasaun implementasaun Programa Cesta-Bázika ne’ebé Guvernu planeia sei implementa iha tempu besik,” Hatutan.com sita komunikadu.

Iha asuntu ne’e, CAC no JSMP kompromitidu ba malu ona ho komitmentu forte hodi halo kontrolu hamutuk ba prevene poténsia sira krime korrupsaun nian ne’ebé posivel akontese iha implementasaun programa ida ne’e, bainhira programa ne’e implementa.

Advertisement

Iha área kooperasaun fornesimentu dadus no informasaun ninian, CAC komprimitidu sei partilla informasaun hamutuk ho JSMP kona-ba númeru kazu investigasaun ne’ebé CAC investiga no remesa ba Ministériu Públiku no Tribunál ba tinan ida ne’e ba oin regularmente. Enkuantu, JSMP sei halo monitorizasaun regular mós ba kazu sira ne’ebé tama ona ba prosesu sira akuzasaun no desizaun sira iha Tribunál no sei partilla hamutuk fila-fali ho CAC.

Ba área kooperasaun seluk, JSMP mós hatudu sira nia vontade di’ak no komitmentu forte hodi koopera hamutuk ho CAC iha área kooperasaun nian ba dezenvolvimentu pareser legál sira ne’ebé define iha MoU ne’e hodi luta hamutuk ba prevene krime korrupsaun iha rai doben Timor-Leste, liu-liu konkorda malu sei diskute pareser sira ba Parlamentu Nasionál ninian.

CAC no JSMP asina ona MoU iha área kooperasaun hamutuk sanulu (10) iha loron 9 fulan Dezembru tinan 2021 liu-ba ho objetivu hodi junta forsa no esforsu koletivu ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Iha klauzula área kooperasaun nian, CAC no JSMP define atividade sira ne’ebé sei hala’o hamutuk durante periodu akordu kooperasaun ne’e mak hanesan: 

  1. Servisu hamutuk iha área formasaun kona-ba materia relevante sira ba medida prevensaun korrupsaun nian ba instituisaun relevante no grupu komunitáriu interesadu sira;
  2. Servisu hamutuk iha área sensibilizasaun no konsiensializasaun públika iha área prevensaun korrupsaun nian tuir provizaun sira prevensaun nian ne’ebé prevee iha Lei Medidas Prevensaun Kombate Korrupsaun (MPCC);
  3. JSMP sei halo monitorizasaun no peskiza ba kazu korrupsaun iha Tribunál no fahe rezultadu peskiza no monitorizasaun sira ho CAC;
  4. CAC sei disponibiliza no informa númeru kazu sira ne’ebé mai husi rezultadu investigasaun CAC nian iha akuzasaun definitiva ba JSMP atu monitoriza nia prosesu no andamentu sira no atualiza ninia prosesu sira no konkluzaun/desizaun judisiál ba CAC;
  5. Halo peskiza no survey (levantamentu) konjunta entre CAC no JSMP kona-ba asuntu sira risku korrupsaun nian bainhira nesesáriu no iha rekursu ne’ebé disponivel ba atividade refere;
  6. Servisu hamutuk iha fornesimentu informasaun no partilla dadus estatistika relevante ba kazu korrupsaun ne’ebé asesivel ba públika;
  7. Partisipa liuhusi diskusaun regulár ba matéria lejislativu no mós planu no programa dezenvolvimentu sira Estadu nian ne’ebé mak iha poténsia risku ba korrupsaun hodi tulun CAC define medida sira ba prevensaun korrupsaun;
  8. Kontribui ba monitorizasaun, akompañamentu no analiza kritika ba politika no inisiativa governu relasiona ho atividade dezenvolvimentu sira ne’ebé hetan finansiamentu husi Orsamentu Jerál Estadu (OGE) no rekursu sira Estadu nian;
  9. Servisu hamutuk iha área publisidade ka diseminasaun informasaun kona-ba servisu JSMP no CAC nian iha ámbitu prevensaun ba korrupsaun liuhusi televizaun, jornál sira no plataforma midia sosiál sira seluk;
  10. Servisu hamutuk hodi produs matéria kampaña no edukasaun publiku kona-ba oinsa atu prevene no kombate korrupsaun.

Jornalista: Carmelita Isaac

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Justisa & Krime

Tribunál Aplika Medida Haat Ba Arguidu Na’in-90 iha Kazu Scam Call Centre Ulmera ho Comoro

Published

on

By

Hatutan.com, (16 Jullu 2026), Díli– Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID), aplika medida haat ba arguidu na’in-90 ne’ebé envolve iha atividade ilísitu scam call centre no jogu online iha Kampu Baru, Comoro ho Ulmera, Liquiça.

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Ohin, Suspeitu Na’in-90 Kazu Scam Call Centre Ulmera no Comoro Submete Ba Interogasaun Dahuluk iha Tribunál

Published

on

By

Hatutan.com, (16 Jullu 2026) Díli-Porta-vós Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Superintendente-Xefe Polísia, João Belo dos Reis, informa, Kinta ohin, (16/07/2026), sei submete suspeitu na’in-90  ba julgamentu interogasaun dahuluk iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID).

(more…)

Continue Reading

Justisa & Krime

Advogadu Kontesta Detensaun “Ilegál” PCIC Hasoru Xinés Na’in-tolu Ne’ebé Hela iha Eis-Minitru Rui Gomes Nia Rezidénsia

Published

on

By

Hatutan.com, (15 Julu 2026), Díli – Advogadu privadu  José Pedro Camões, submete rekursu Habeas Corpus bá Tribunál Rekursu (TR)  hodi kontesta detensaun  ne’ebé nia parte konsidera “illegal” husi Polísia  Sientífiku Investigasaun Kriminál (PCIC- sigla-portugés) bá Xinés na’in-tolu (3) ne’ebé toba ka hela  iha rejidénsia  privadu eis-Ministru Finansa Rui Gomes nian  iha Fomento II, Díli.

(more…)

Continue Reading

Trending