Connect with us

Figura

Erói Sira Sempre ‘Kamarada’

Published

on

Hatutan.com, (28 Setembru 2021) Dili—Dezde hahú luta libertasaun, líder no funu na’in-sira hatoman an ona atu hasé, bolu-malu no tula títulu ba malu kamarada.

Lia-fuan ne’e, hanesan forma tratamentu amistoza ida no baibain uza atu fó sentidu ba lia-fuan ‘kompañeiru’, ‘kolega’ ka ‘aliadu’ ho nia termu español camarada, signifika literalmente ‘kompañeiru’, ho lian latim ‘camara’.
Kamarada, signifika maun-alin iha partidu ida, maun-alin iha luta hamutuk ba objetivu ida. Lia-fuan kamarada, baibain uza hodi bolu maun-alin ho partidu hanesan, liuliu sira ne’ebé iha partidu komunista no mós sira ne’ebé anti komunizmu.

Etimolojikamente, kamarada mai hosi lian Olandéz, kameraad, hosi lian Francês camarade, hosi lian Español camarada ou lian Italianu camerata ne’ebé signifika ‘maluk iha kuartu ida’, hosi lian Latin camara, camera signifika ‘kuartu’ ou ‘sala’ bele mós kaduak iha kuartu no kamera.

Iha tempu ohin loron, liafuan ne’e iha ninia konotasaun polítika ne’ebé forte, lia-fuan ne’e uza hosi sira ne’ebé komunga ideolojia hanesan, membru asosiasaun ou militante partidu ida.
Utilizasaun lia-fuan ne’e, mai nanis no uluk kedan hosi Revolusaun Francês, iha liurai Louis XVI ninia tempu.
Afinál, erói sira Timor nian mós komunga hamutuk filozofia hosi lia fuan ne’e, ne’ebé hakesi sira emosionalmente iha kualkér situasaun, sira ida de’it, alias kamarada.

Iha loron 26 setembru, as’uain, José António Joăo Gomes da Costa ‘Ma’hunu Bulerek Karathayano’ hakotu-iis, Tenente Jenerál Lere Anan Timur ne’ebé atualmente hanesan Xefe Estadu Maiór FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hanesan mós jerasaun Comite Central FRETILIN (CCF) 1981, fó-sasin katak, dala-ruma entre sira hanoin bele la hanesan, maibé sira mesak kamarada de’it.

Advertisement

“Dala-ruma hanoin mak la hamutuk karik, maibé sira nu’udár kamarada, sira hamutuk,” Lere Anan Timur, hateten iha Kuartél Jenerál Fatuhada, Segunda (27/09).

Iha esperiénsia ne’ebé bele justifika erói sira ne’e ninia kamaradazen maka, Lere Anan Timur, konta katak, iha momentu espesiál ida, bainhira hala’o hela reuniaun iha Kruzeiru, Komandante em Xefe FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmão ho emosaun atu tuku nia funu maluk saudozu José António da Costa ‘Ma’hunu Bulerek Karathayano’, tanba mosu ‘diferente ideia’.

Situasuan ne’e baralla tiha ambiente reuniaun no la konsege to’o nia rohan, entaun, Laleia oan-sira hamutuk hakbesik hodi hateten ba Kay Rala Xanana Gusmão ho koitadu, dehan Laleia oan na’in hira de’it, tuir loloos situasaun ne’e labele akontese no atu halo nusa mós tenke hamutuk.

Situasaun ida-ne’e hanesan situasaun ne’ebé Lere Anan Timur hakarak atu bele sai hanesan referénsia ba líder sira seluk.

Tanba, istória ne’e maski simples no nakonu ho emosaun, maibé serve duni ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik an, ne’ebé presija duni Timoroan hotu-hotu tenke hamutuk hodi hateke ba oin.

Advertisement

“Hanesan Ma’hunu nu’udár kamarada ida ne’ebé erói tebtebes, matenek no hadomi ninia-rain, ninia povu. Tenke sai ezemplu ba timoroan hotu-hotu,” Lere subliña.
Ba Ma’hunu ninia personalidade, importante tebes katak, timoroan hotu tenke dignifika, fó onra nafatin ba ninia figura.
Ho ida-ne’e maka Estadu Timor-Leste (TL), valoriza ona Saudozu José António Joăo Gomes da Costa ‘Ma’hunu Bulerek Karathayano’ nia isin-mate, hodi haloot iha Jardín erói Metinaro, tanba fó kontribuisaun másima ba luta libertasaun nasionál.

“Estadu Timor-Leste, hamutuk ho familia rasik, no família boot, hari’i no hametin iha tempu luta-nian. Haloot eroi nasionál ida, kamarada no kompañeiru, Saudozu José António Joăo Gomes da Costa, ho naran Asuwain, ‘Ma’hunu Bulere Karathayano’, koñesidu iha tempu uluk nu’udár Manekas, no iha tempu luta ba ukun rasik-an,” Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú-Olo, hato’o liuhosi diskursu ne’ebé lee hosi Xefe Casa Civíl, Francisco Maria de Vasconselhos, durante serimónia funerál, Tersa (28/09).

Ma’hunu Bulere Karathayano haloot iha Jardím dos Herois Metinaro bazeia ba Dekretu Prezidente Repúblika (PR), númeru 80/2021, 27 Setembru. (ger)

Advertisement
Continue Reading
Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Figura

Embaixadór António Kalohan Sei Fó Kontinuidade Servisu Kooperasaun Bilaterál Timor-Leste no Suisa

Published

on

By

Hatutan.com, (12 Fevereiru 2025), Díli- Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu dezignadu ba Suisa, António da Conceição “Kalohan” kompromete fó kontinuidade ba servisu sira kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Suisa hodi hametin lasu amizade entre país rua iha futuru.

(more…)

Continue Reading

Figura

António “Kalohan”, Embaixadór Timor-Leste ba Suisa

Published

on

By

Hatutan.com, (11 Fevereiru 2025), Díli- Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku (PD), António da Conceição “Kalohan”,  Kuarta (12/02/2025), hale’u tuku 10:00 dadeer (Oras Timor-Leste) simu posse hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta nu’udár  Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiadu dezignadu ba Suisa ne’ebé rezidente iha Jenebra.

(more…)

Continue Reading

Figura

Fraternidade Umana Sai Nafatin Imperativu Morál ba Povu iha Nasaun Hotu

Published

on

By

Hatutan.com, (04 Fevereiru 2025), Díli- Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hateten fraternidade umana tenke sai nafatin hanesan imperativu morál ba povu iha nasaun hotu-hotu no Timor-Leste iha kompromisu ba valór demokrátiku sira no koezisténsia pasifika iha sosiedade.

(more…)

Continue Reading

Trending