Hatutan.com, (19 Setembru 2025), Díli– Bankada Parlamentár CNRT, PD ho KHUNTO, Sesta (19/09/2025), submete projetu lei halakon totál pensaun vitalisia ho efeitu retoativu.
Lee Mós: Bankada Parlamentár Lima Konkorda Halakon Pensaun Vitalísia

Esbosu projetu lei halakon totan pensaun vitalisia ho efeitu retoativu ne’ebé submete husi Bankada CNRT, PD ho KHUNTO ba meza PN. Foto/repro
Efeitu retroativu iha ámbitu eliminasaun pensaun vitalísia ba eis-titulár sira, refere ba implementasaun regulamentu foun ne’ebé fó impaktu bá direitu no regalia ne’ebé eis-titulár sira hetan antes. Karik proposta Bankada CNRT, PD ho KHUNTO nian ne’ebé aprova iha PN no promulga husi Prezidente Repúblika, maka eliminasaun pensaun vitalísia ho implementasaun retroativu, eis-titulár órgaun estadu sira ne’ebé antes ne’e simu ona pensaun bele hetan impaktu (la simu tan ona) inklui entrega hotu patrimoniu Estadu nian ne’ebé durante ne’e sira utiliza.
Pontu importante balu kona-ba efeitu retroativu
Aplikasaun ba regulamentu foun pensaun vitalisia ho efeitu retroativu permite atu regulamentu foun sira aplika ho retroativu, nune’e direitu sira ne’ebé fó uluk bele hetan revogasaun ka mudansa no nia impaktu ba eis-titulár órgaun Estadu sira ne’ebé antes ne’e simu ona pensaun vitalísia bele hetan impaktu diretamente hosi implementasaun efeitu retroativu ne’e.
Orsamentu ka patrimoniu Estadu nian ne ebé durante ne’e aloka ba eis-titulár sira órgan estadu nian sira bele aloka filafali ba nesesidade sira ne ebé urjente liu, hanesan edukasaun no saúde, ne ebé sei fó benefísiu liu ba públiku nia moris di ak.

“Konsisténsia ho deklarasaun Bankada Governu nian, kona-bá projetu atu halakon totál pensaun vitalisia, projetu lei ne’e ami submete tiha ona bá meza Parlamentu Nasionál no favór meza baixa mós hamutuk para ita haree,” membru Parlamentu Nasionál husi Bankada CNRT Patrocinio Fernandes, deklara iha nia intervensaun plenária PN.
Iha fatin hanesan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál Alexandrino Afonso Nunes ne’ebé lidera´meza PN hateten, “Iha meza iha projetu lei rua, konvida prezidente komisaun A mai iha oin hodi baixa hela, prosesu tuir mai sei la’o tuir kalendáriu ne’ebé maka iha,”.
Projetu lei ne’ebé Bankada CNRT, PD no KHUNTO, submete bá meza PN hateten katak, inisiativa lejislativa ne’e ho objetivu atu garante sustentabilidade finansa públika no prinsípiu konstitusionál bá igualdade liuhusi halakon benefísiu vida tomak no priviléjiu desproporsionál ne’ebé fó bá eis-titulár kargu públiku no órgaun soberania sira.
Ho evolusaun demokrátiku no hametin instituisaun estadu nian, komprende katak sidadaun sira ne’ebé kaer kargu públiku tenke sujeita ba regra sira seguransa sosiál nian ne’ebé hanesan ho traballadór sira seluk.
“Tanba ne’e, proposta ida-ne’e buka atu asegura ekuidade, justisa sosiál, no responsabilidade fiskál liuhosi revoga provizaun legál sira ne’ebé kria pensaun vitalísia no benefísiu permanente sira seluk, ho efeitu retroativu bá Primeira Lejislatura,” sita iha koenteudu projetu lei halakon total pensaun vitalisia ho karater retroativu ne’ebé Bankada CNRT, PD no KHUNTO submete bá meza PN.
Konsidera prinsípiu konstitusionál igualdade nian no nesesidade atu garante uzu responsável ba rekursu públiku sira, sai hanesan imperativu atu halakon benefísiu vida tomak ne’ebé antes ne’e fó ba Deputadu no Eis-Xefe Órgaun Soberanu sira, ho efeitu retroativu ba Primeira Lejislatura.
Iha loron 17 fulan-Setembru 2025, Bankada FRETILIN mós submete esbosu lei pensaun vitalisia bá meza Parlamentu Nasionál hodi bele halo diskusaun iha plenária tuir ajenda ne’ebé maka determina ona.
Aprová ho Unanimidade Pedidu Urjénisa bá Projetu Lei Rejime Juridiku Seguransa Sosiál, Titulares Orgaun Soberania
Parlamentu Nasionál liuhosi plenária extraórdinariu, Sesta (19/09/2025), aprová ho unanimidade pedidu urjénsia bá projetu lei nú.10/VI (3a) Rejime Juridiku, Seguransa Sosiál, Titulares, Orgaun Soberania ho votu á-favór 59 kontra zero no abstensaun zero.
“Rezultadu votasaun bá projetu lei nú.10/VI (3a) Rejime Jurídiku, Seguransa Sosiál, Titulares, Orgaun Soberania ho votu á-favór 59, kontra zero no abstensaun zero, pedidu urjénsia pasa ho unanimidade,” hateten Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál Alexandrino Afonso Nunes iha plenária PN.
Deputada Bankada FRETILIN Nurima Ribeiro Alkatiri iha deklarasaun bankada nian rekoñese katak projetu lei ne’e halo urjénsia hodi hatán bá ezijénsia situasaun ne’ebé hasoru, nune’e iha falta ruma nakloke bá kontribuisaun hotu-hotu nian atu iha lei ida-ne’ebé di’ak liu no reprezenta parte hotu-hotu nian hanoin, liuliu ezijénsia sosiédade nian ho interese estadu no povu nu’udár sentru bá PN nian dezisaun.
“Asuntu ida-ne’e presiza imediata, sé ita kontinua ho ritmu baibain, ita sei lakon tempu no povu sei terus liután, ita iha PN tenke hatudu katak ita rona povu no halo reasaun lalais projetu lei ne’e aprezenta tanba iha nesesidade urjente iha sosiédade,” Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri hateten.
Xefe Bankada PLP Maria Angelina Sarmento hateten, Bankada FRETILIN ho PLP aprezenta ona, pedidu urjénsia tuir artigu 97, nune’e husu atu iha pedidu urjénsia ne’e bele hetan votasaun konsensual atu bele halo andamentu bá diskusaun lei pensaun vitalisia nian.
Iha fatin hanesan Deputada Bankada KHUNTO Olinda Guterres hateten, ko’alia kona-bá pedidu urjénsia lalika kait bá kait mai, joven sira kuandu mai halo demostrasaun iha ne’e ema ida la kanta, agora aprová, projetu ne’e kategoria bá pedidu urjénsia ka lae.
“Muda bá loron 25 Setembru ne’e, ha’u hakarak ohin ne’e halo hotu kedan dala ida para pensaun ka saida ne’e hotu karik hotu tesik ne’ebá, ne’e para lalika halo ulun moras tán, povu terus oinsá, ita mós tenke terus hanesan povu,” Deputada Olinda Guterres tenik.
Xefe Bankada PD, Deputadu Manuel Noronha Henrique sekunda mós Bankada CNRT, katak avansa bá vota karatér urjénsia, depois bá futuru maka haree nian prosesu sira.
Jornalista : Zita Menezes