Connect with us
Pakote Ahi

Polítika

ANTI Kontra Kondekorasaun ba Jenerál Reformadu Hendropriyono

Published

on

Hatutan.com, (23 Agostu 2022), Díli—Aliansa Nasional ba Tribunal Internasional (ANTI) lamenta ho polítika Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ne’ebé lori dokumentu Fraternidade Umana hodi halo promosaun iha Timor Leste (TL) tanba hamosu polémika iha sosiedade timorense ho kondekorasaun ba Jenerál Indonézia Reformadu Hendropriyono, iha okaziaun Komemorasaun Loron FALINTIL ba dala-47.

Aliadu ANTI kompostu hosi Sisto dos Santos (Asosiasaun HAK) Domingos Pinto de Araujo Moniz (Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99), Manuela Leong Pereira (Asosiasaun CHEGA ba Ita), Celestino Gusmao Pereira (Lao Hamutuk), Gabriel P de Sousa (Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan TL), José Luis de Oliveira (AJAR) no Marta da Silva (Ativista Feto ba Justisa Pasadu) hala’o konferénsia imprensa kontra polítika Estadu hodi kondekora Jenerál Indonézia Reformadu Hendropriyono, iha Díli 23 Agostu 2022. Foto/Asosiasaun HAK.

Deklarasaun konjunta hodi kontra ne’e, ANTI hato’o tanba iha okaziaun komemorasaun loron FALINTIL, Sábadu, 20 Agostu 2022 halo públiku hakfodak ho publikasaun Média Sosiál kona-bá kondekorasaun medalla hosi Prezidente Repúblika José Ramos Horta ba Jenerál Indonézia Reformadu AM Hendropriyono hamutuk ho Jenerál Komandante Forsa Armada/Defeza paiz viziñu Indonézia, Jenerál Moh. Andika Perkasa no hosi Austrália, Jenerál Angus Campbell nomós Chefe Armada Forsa Portugés, Admiral António Ribeiro.

Lee Mós: Ramos-Horta Beri Penghargaan “Medalha Mérito” kepada Panglima TNI Andika Perkasa

ANTI nota katak, ladún iha notésia ka informasaun ba públiku kona-bá razaun ka konsiderasaun hosi Prezidente Repúblika hodi kondekora ema hirak ne’e liuliu ba Jenerál Reformadu Hendropriyono.

Advertisement

ANTI la kestiona kondekorasaun ba Jenerál na’in-rua hosi Komandante atuál Forsa Defeza paiz viziñu Indonézia no Austrália, tanba ne’e nu’udár jestu ba politika boa-viziñansa hodi prevene konflitu armada ka haburas relasaun dame entre viziñu.

Maibé, kondekorasaun ba Jenerál Reformadu Hendropriyono ne’ebé la hatene razaun saida, ne’e lamentável tebes.

“Lamentável tanba, serake Prezidente Repúblika la hatene sé mak Hendropriyono, Ka serake hatene, maibé tanba hakarak hetan previléjiu internasionál ruma ba Fraternidade Umana, depois sakrifika ka ha’kanek sentimentu ema vítima violasaun direitu umanus, tantu iha Timor-Leste nomos Indonézia,” Hatutan.com sita komunikadu hosi ANTI.

Iha realidade, polítika Estadu ignora justisa (julgamentu) ba autór violasaun direitu umanus sira durante konflitu polítiku 1974 – 1999, nune’e mós la hatudu firmeza ka konsisténsia ba polítika reparasaun ba vítima violasaun direitu umanus–no perfere tau-atensaun liu ba funu-na’in sira (veteranu), enkuantu ema ne’ebé sakrifika atu salva funu-na’in sira (populasaun baibain) no ativista direitu umanus, tantu Timorense nomos Indonézia, ne’ebé durante ne’e servisu ba defende justisa vítima sira, la konsidera tiha.

Nu’udár Prezidente Estadu, tantu Timor-Leste ka Indonézia nomós paiz seluk, tuir loloos ne’e iha responsabilidade atu lidera funsionamentu Estadu ba prodús Bens Públiku no haburas valores umanidade no justisa sosiál, la’ós pur-kontráriu halo polítika ne’ebé haburas fali buat sira kontra interese públiku no Impunidade tanba de’it ambisaun pessoál?

Advertisement

“Tuir Konstituisaun RDTL, Prezidente República iha direitu preogrativu sira, maibé la signifika PR bele halo politika arbiru de’it. PR nu’udár garantór ba kumprimentu konstituisaun, nune’e iha obrigasaun atu halo tuir prinsípiu no norma sira iha konstituisaun. Iha Artigu 1 preve katak RDTL ne’e nu’udár Estadu Direitu Demokrátiku, soberanu, independente no unitáriu bazeia ba vontade populár, la’ós vontade unipessoál,” komunikadu ne’e hateten.

Nune’e, nu’udár Xefe Estadu atu uza direitu prerogativu sira ba hala’o polítika ruma ne’e, tenki haktuir vontade populár. Iha kontextu ne’e, vontade hosi vítima violasaun direitu umanus sira mak lejítimu ba PR nian polítika. 

Jenerál Reformadu AM Hendropriyono moris iha Jogja, iha 07 Maiu 1945 no lisensiadu Akademia Militár Indonézia iha tinan 1967.

Iha tinan 1972 – 1974 nu’udár Komandante Kompi Prayudha Kopassandha (Komando Pasukan Sandi Yudha) ne’ebé involve iha operasaun ba perparasaun invazaun ba Timor-Leste.

Iha momentu ne’ebá, nia ativu iha Operasaun Komodo (infiltrasaun intelijen Indonézia mai Timor-Portugés) no involve iha planu rekruta milísia no treinamentu ba milísia ne’ebé depois sai PARTISAN iha 1974-1975 iha Atambua, NTT, Indonézia, molok invazaun.

Advertisement

Iha tinan 1976, tuir Relatóriu CHEGA! depoisde invazaun Indonézia tama mai Timor-Leste, Hendropriyono involve hodi harii grupu milísia Timorense ho naran TONSUS ne’ebé depois halo operasaun preseguisaun ba rezisténsia FALINTIL.

Iha momentu Maun Boot Xanana Gusmão militár Indonézia kaptura no iha prosesu julgamentu, Jenerál Hendropriyono ne’ebé nu’udár Diretór D Badan Intelijen Strategis (BAIS ABRI, 1991-1993) intervein hodi obriga Maun Boot atu simu advogadu hosi militár Indonézia Suyono, ne’ebé sei sai nu’udár “boneka” iha prosesu justisa.

Iha tinan 1993–1994, nu’udár Diretór A BAIS ABRI no iha tinan 1993–1994 nu’udár Panglima KODAM JAYA Jakarta, ativu halo operasaun preseguisaun ba ativista Timorense sira ne’ebé luta pasifika ba ukun rasik an iha Jakarta. Estudante Timorense barak mak sofre tortura no detensaun illegál hosi ninia polítika.

Iha tinan 1999, momentu prosesu referendum, Jenerál reformadu Hendropriyono ne’ebé nu’udár Ministru Transmigrasaun momentu ne’ebá–no tanba ninian antesedente nu’udár militár, maka hetan partisipasaun mós iha planu ba halo “Operasasi Bumi Hangus”.

Operasaun ne’ebé “sunu-mutuk” no duni populasaun Timorense ba Timor-Osidentál ho intensaun atu justifika razaun Indonézia katak maioria populasaun Timorense hakarak hili Otonomia Espesiál ho Indonézia.

Advertisement

Ne’e faktus ne’ebé deskobre hosi Relatóriu CHEGA – ne’ebé PR JRH konsidera nu’udár Ensiklopedia ba Timorense.

“Serake ita amnesia haluhan hotu ho buat hirak ne’e?,” ANTI subliña iha komunikadu ne’e.

Jenerál Reformadu AM Hendropriyono la’ós deit iha “track record”  LIMAN RAN ba povu Timorense, maibé mós ba povu Indonézia.

Tuir relatóriu no peskiza barak denunsia ona katak, involvimentu Hendropriyono iha violasaun direitu umanus hirak iha Indonézia.

Iha tinan 1987–1991, nia nu’udár Komandante DANREM 043/Garuda Hitam Provinsia Lampung, Sumatra, Indonesia.

Advertisement

Momentu ne’ebá nia lidera operasaun hodi tiru-mate (masakre) ba populasaun sivíl iha Suku Warsidi, Talangsari, Lampung. Okontesimentu ne’e depois koñesidu ho “Akontesimentu Talangsari 1989”.

Iha tinan 2001–2004, nia nu’udár Xefe BIN (Badan Intelijen Indonesia) involve iha planu no ezekusaun ba aktu asasinatu ativista Direitu Umanus Indonézia, M. Munir (mate ho venenu iha viajen aviaun ba Olanda).

Munir nu’udár ativista direitu umanus, ne’ebé la’ós de’it defende direitu povu Indonézia, maibé mós povu Timorense.

Serake aktu kondekorasaun Autór Violasaun Direitu Umanus nu’udár Jestu ba haburas valór “Fraternidade Umana?”

ANTI konsidera ideia Fraternidade Umana ne’ebé PR JHR opta nu’udár ideia jenuinu hosi Amu Papa Francisco hodi promove paz no dame iha mundu, bazeia ba ita relijiaun tolu  hanesan Kristaun, Muslimanu no Judeia ninian hun mak Abrāo.

Advertisement

“Durante ne’e funu iha mundu tanba razaun relijiaun. Nu’udár fiar-na’in hosi relijaun sira, ita hotu aseita no hakarak Dame iha mundu no laiha tán funu tanba razaun ambisaun ka vingansa relijiaun. Maibé ba kestaun iha kontextu ita-nian, la’ós funu tanba relijiaun. Iha Indonézia maioria Muslumanu no ita maioria Katóliku. Problema la’ós relijiaun, maibé problema mak violasaun direitu umanus hanesan krimi kontra umanidade, tantu iha Indonézia nomós Timor-Leste, no responsabilidade Estadu rua ne’e ba aktu violasaun ne’e, hodi hakotu siklu impunidade no garantia ba paza rohan laek,” subliña.

Kondekorasaun PR JRH ba Autór Violasaun, tantu ba Jenerál Reformadu Hendropriyono nomós Eurico Guterres hanesan Ex-komandante Milísia Pró-Jakarta hosi Prezidente Repúblika Indonézia, Joko Widodo iha tinan rua liu-bá, nu’udár aktu kontra obrigasaun Estadu ba kombate hahalok kontra interese públiku no haburas fali impunidade.

Impunidade ninia efeitu mak sei haburas violasaun no violénsia ka krimi iha sosiedade atuál, hanesan abuzu podér, korrupsaun, konflitu artemarsias violentu jovens sira, no trafiku droga sira.

Kondekorasaun hosi PR Indonézia, Jokowi ba ex-komandante milísia Eurico Guterres no kondekorasaun PR Timor-Leste, JRH ba jenerál reformadu Hendropriyono, la’ós de’it ha’kanek sentimentu vitima violasaun direitu umanus iha Indonézia no Timor-Leste, nomós promove impunidade iha Estadu rua ne’ebé nu’udár inimigu ba Estadu.

Estado rua ne’e ignora atu hala’o Justisa Punitivu ba autór violasaun direitu umanus iha passadu, no perfere hala’o de’it Justisa Restorativu, maibé la haktuir prinsipiu ho loloos.

Advertisement

Katak, justisa Restorativu ne’e tenki sentraliza ba iha vitima hodi hala’o reparasaun ba sira nian kondisaun, no la’ós reabilita ka valoriza fali autór sira. Politika hanesan, mak haburas fali impunidade.

“Serake paradigma Estadu agora muda ona hodi servi no hahi fali Bandidu sira?  Serake PR JRH ho konsiénsia rasik hakarak duni promove impunidade? Serake ne’e la’ós violasaun ba Promesa nu’udár Prezidente Repúblika kumpri no halo kumpri konstituisaun ne’ebé deklara iha 20 Maiu 2022 iha Tasi Tolu?,” ANTI kestiona.  

Aliadu sira ANTI ne’e kompostu hosi Sisto dos Santos (Asosiasaun HAK) Domingos Pinto de Araujo Moniz (Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 74-99), Manuela Leong Pereira (Asosiasaun CHEGA ba Ita), Celestino  Gusmao Pereira (Lao Hamutuk), Gabriel P de Sousa (Asosiasaun Halibur Defisiensia Matan TL), José Luis de Oliveira (AJAR) no Marta da Silva (Ativista Feto ba Justisa Pasadu) ne’ebé fó-sai iha Díli, 23 Agostu 2022.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Polítika

FRETILIN Preokupa ho Kresimentu Ekonómiku TL iha 2023 La To’o 2%

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) preokupa tebes ho rezultadu relatóriu hosi Asian Development Bank (ADB) kona-bá kresimentu ekonómiku Timor-Leste (TL) nian iha tinan 2023 ne’ebé fraku loos no la to’o 2%.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Membru PN Levanta iha Plenária Kona-bá Gafañotu Atake Hare no Batar iha Raimea

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada CNRT, Saul Salvador, liuhosi sesaun plenaria PN, Tersa (23/04/2024),  aprezenta preokupasaun agrikultór sira   Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai, Munisípiu Covalima, kona-bá fenómenu peste gafañotu atake hare ho batar sira.

(more…)

Kontinua Le'e

Polítika

Bankada FRETILIN Solidariza Komunidade Ne’ebé Hetan Eviksaun

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), DíliBankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) liu hosi deklarasaun politika hato’o solidariedade bá vitima eviksaun ne’ebé okupa espasu públiku iha Ai-mutin, Merkadu Comoro, Bidau Sengol, Bidau Santa Ana no Ai-tarak laran, ne’ebé halo hosi Sekretáriu Estadu Assuntu Toponímia Organisazaun Urbana (SEATEOU).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending