Opiniaun
Setór Públiku iha Timor-Leste: Expansaun, Kustu, no Rezultadu sira
Published
1 month agoon

Introdusaun,
Setor Públiku iha Timor-Leste expanda maka’as iha tinan iha dekade ikus nia laran. Tenedensia expansaun refere impoen kustu aas ba Orsamentu Jerál du Estadu (OJE) no ba ekonomia TimorLeste nian. Indikador ida bele uza mak haree ba kreximentu iha nivel salariál no vensimentu iha OJE. Maski aumentu maka’as haree ba nia kustu, impaktu hosi expansaun hosi setor Públiku ba dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nu’udar kestaun ida ne’ebé ema barak preokupa.
Trend Jerál Kreximentu Setor Públiku

Setor Públiku hola papel xavi iha dezenvolvimentu país ida nian. Iha país hotu, independentimentu hosi nivel dezenvolvimentu, atividade setor Públiku sai xavi ba dezenvolvimentu liu provizaun servisu Públiku sira, lei no regulamentu sira. Setor Públiku mos hanesan ajenti ekonimku ida ne’ebe mos halo investimentu iha merkadu, no konsumidor. Iha kontextu Timor-Leste nian ho nivel dezenvolvimentu atual, iha ne’ebé setor privadu formál ki’ik tebes, atividade setor Públiku mak sai katalizador ba dezenvolvimentu ekonomiku. Indikador prinxipal rua ne’ebe hatudu kona ba expansaun iha setor Públiku iha Timor-Leste mak proporsionalidade empregu iha setor Públiku kompara ho estrutura empregu Timor-Leste nian tomak; no ninia kustu ba ba nivel personalia. Haree ba nivel despeza tomak, setor Públiku iha Timor-Leste relativamente boot tebes kompara ho tendensia jerál iha rejiaun Sudeste Aziatiku; no Azia Pasifiku. Por ezemplu, em termus de proporsionalidade despeza Públiku ho Produtu Interna Bruto, despeza Públiku iha Timor-Leste atinzi to’o 80 porsentu. Ida ne’e konsidera boot iha nivel mundiál. Haree kle’an liu, kategoria despeza ida ne’ebe importante mak despeza ba salariu no vensimentu. Bazeia ba kategorizasaun orsamentu anterior, kategoria salariál no vensimentu hamutuk mais de $200 milloens; reprezenta 10 to’0 15 porsentu hosi despeza nian tomak. Frakeza hosi kategoria ida ne’e katak ida ne’e la inklui despeza sira iha nivel asesoria no mos kontratadu sira.

Tabela 1: Komparasaun Timor-Leste ho País Viziñu sira haree ba Proporsionalidade Despeza Salariu no Vensimentu am termus de PIB no total despeza. Foti hosi World Bank’s Economic Report, December, 2022.
Ho kategoria despeza foun atual, despeza Governu nian ba salariu no vensimentu, inklui salariu ba asesor sira, no sira ne’ebé hetan kontratu termu sertu, besik $480 milloens iha 2023; reprezenta 22 porentu hosi total orsamentu 2023 nian; no maiz ou menus 30 porsentu hosi PIB naun petroliferu nian. Despeza ida ne’e inklui ona despeza ba salariu no vensimentu, benefisiu sira, no mos pagamentu ba seguransa sosial. Ida ne’e numeru ne’ebé boot tebes kompara ho país sira iha rejiaun Sudeste Aziatiku no mos entre illa Pasifiku sira. Ida ne’e seidauk inklui ho ema sira ne’ebe servisu iha empreza estatal.
Bazeia ba proporsionalidade empregu setor Públiku iha estrutura empregu Timor-Leste nian, Timor-Leste nia setor Públiku relativamente boot. Sukat hosi indikador refere, proporsionalidade ema ne’ebe servisu iha setor Públiku besik 60 porsentu hosi total empregu salariál kompara ho 34.8 porsentu iha Indonezia, 28 porsentu iha Tailandia, ou 25 porsentu iha Vietnam. Ida ne’e mos seidauk inklui salariu ba ema sira ne’ebe servisu iha Empreza Estatal sira. Indikador ida ne’e mos atu hatudu katak empregu formal hosi setor privadu nian ki’ik tebes iha estrutura empregu Timor-Leste nian.

Tabela 2: Komparasaun Timor-Leste ho País Viziñu sira em termus de proporsionalidade ema ne’ebe servisu iha Governu ho Servisu salariál (Paid Workers) iha estrutura merkadu traballu; Bazeia ba dadus hosi Worldwide Bureaucracy Indicators (2022)
Dadus sira ne’e hotu atu hatudu katak kompara ho país seluk iha rejiaun Sudeste Aziatiku no mos iha illa Pasifiku sira, Timor-Leste nia persentajem ema ne’ebe servisu iha setor Públiku relativamente boot; nune’e impoen kustu aas ba orsamentu jerál du governu no mos ba ekonomia.
Impaktu no Rezultadu
Maski ho kustu ne’ebe aas no mos proporsionalidade setor Públiku ne’ebe relativamente boot, ida ne’e la garante katak lori rezultadu ne’ebe di’ak liu haree ba dezenvolvimentu sosial no ekonomiku. Dadus empiriku iha nivel mundial hatudu katak proporsionalidade setor Públiku ne’ebe boot la nesesariamente bele traduz ba nivel dezenvolvimentu ekonomiku ne’ebe di’ak liu; haree ba taxa kreximentu ekonomiku nian, nivel pobreza, . Iha indikador kreximentu ekonomiku nian, dadus estatistika hatudu katak Timor-Leste nia taxa kreximentu ekonomiku la’os aas liu; ou atu hatudu katak proporsionalidade setor Públiku ne’ebe aas iha ekonomia la’os dalan uniku atu atinzi kreximentu ekonomiku nivel aas. Indikador seluk ne’ebe bele uza lori haree mos mak ambiente negosiu ka – Doing Business Report. Dadus ikus liu hosi Banku Mundial kona ba ambiente Negosiu 2020 nian hatudu katak Timor-Leste iha pozisaun 190 hosi ekonomia 197 ne’ebe mak Banku Mundial halo estudu ba. Kompara ho país sira iha rejiaun, Timor-Leste nia score ki’ik liu maski kompara ho país sira hanesan Fiji, Salomon Island, Lao, no Vanuatu em termus de ambiente negosiu ka – Business Environment. Dadus seluk ne’ebe mak hatudu kobre kestaun luan liu liga ho governasaun nian mak Worldwide Governance Indicators (WGI). Indikador ida ne’e uza indikador nen atu haree ba kualidade governasaun nian: akuntabilidade, estabilidade politika no laiha violensia no terorizmu, efikazia governasaun, kualidade regulatoriu sira, haforsa lei no kotrola korupsaun. Haree ba indikador nen iha leten, Timor-Leste nia valor iha indikador sira hanesan kualidade regulatoriu sira, efetividade governasaun no haforsa liu ki’ik liu kompara ho nivel rejiaun Azia Pasifiku no mos País sira ho nivel rendimentu hanesan – Lower Middle Income Countries; maski diak liu em termus de kontrola korupsaun, estabilidade politika, no akuntabilidade.
Liga ho kualidade moris ema nian, Timor-Leste sei nafatin enfrenta dezafiu lubuk ida ne’ebe iha ligasaun direita ho kualidade servisu Públiku sira ba sidadaun. Por ezemplu fasilidade ne’ebe sidadaun sira hetan atu hetan dokumentus importante sira hanesan pasporte, karta kondusaun, billete identidade, sei sai hanesan dezafiu boot ne’ebe sidadaun sira enfrenta kada loron. Nune’e mos asesu Públiku ba servisu essensiais sira hanesan bee mos, servisu fornesementu ba eletrisidade, seguransa sidadaun sira nian, no seluk tan.

Nota Ikus
Indikador sira iha leten mos atu hatudu katak aumenta expansaun setor Públiku haree ba numeru instituisaun, numeru ema, no mos kustu la’os garanti bele lori rezultadu ne’ebe di’ak liu. Ho ida ne’e, presiza atu esplora liu tan instrumentu sira seluk lori atinzi objetivu dezenvolvimentu sosial no ekonomiku.
Hosi: Guteriano Neves


Hakarak Le'e Notisias Seluk?

Dadus husi Internetworldstat hatudu provas ba ita hotu katak total utilizador redes sociais iha Timor-Leste até jullu 2022 atinji populasaun hamutuk 440 mil ho taxa penetrasaun 32,3%.

Hosi : Nelion Ornai Monteiro

Ema mate mistériu ho tali iha Polísia nia mahan. Pintor/Nelion Ornai Monteiro
Tuir informasaun iha mídia Hatutan.com, “Sidadaun ho naran José Bernardo de Jesus Soares, tinan-21, hela iha Audian, Kampu Futeból nia sorin, ne’ebé lakon vida iha sela detensaun iha loron 01 fulan-Setembru 2022 tanba sai suspeitu bá kazu baku-malu ne’ebé rezulta vítima hetan ofensa integridade grave no baixa iha Sala Kuidadu Intensivu (ICU)-Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) .”
“Suspeitu ka vítima mate iha sela detensaun Polísia Nasionál Timor – Leste Munisípiu Díli, tuku 19:00 Otl, ho tali iha kakorok.”
Liuhosi informasaun ne’ebé espalla iha parágrafu da-uluk, hakerek na’in sente katak kazu ne’e la’ós kazu baibain tanba relasiona ho direitu moris umanu nian. Tan ne’e, hakerek na’in hakarak hato’o ideia liuhosi obra ne’e, maibé foku bá insidente mate iha sela detensaun de’it no haree hosi aspetu mak hanesan tuir mai ne’e;
Aspetu Lójika Umanu

José Bernardo nia mate sai duvida boot tanba la tuir lójika umanu nian. Tuir lójika umanu, povu sira halo krime tama iha sela detensaun moris. José Bernardo mós hanesan povu ida. Nu’udár povu entaun José Bernardo halo krime tama iha sela detensaun, tenke moris. Ida-ne’e mak sai hanesan lójika umanu nian ne’ebé kuda ona iha povu sira kakutak hanesan mós iha Lei Inan artigu 29/1 (La Bele Viola Ema Nia Vida) no artigu 147/2 (Prevensaun Kriminál Tenke hala’o ho Respeitu bá Direitu Umanu).
Maibé realidade hatudu oin-seluk, katak José Bernardo lakon diretu moris iha sela detensaun. Entaun mosu pergunta, José Bernardo ema ka la’ós? Se la’ós ema tenke mate tanba sela detensaun la’ós fatin bá animal. Maibé, sé José Bernardo la’ós animal tanbasá mak tenke mate iha sela detensaun? Liuhosi duvida hodi hamosu pergunta katak saida mak ema?
Aspetu Filozofia Umanu
José Bernardo no membru PNTL nu’udár ema hotu. Nu’udár ema, sira iha valor ida no hanesan de’it, mak valor intrinsic. Valor ida-ne’e iha ona sira aan rasik mak direitu moris. Signifika katak José Bernardo no membru PNTL sira iha hotu direitu moris. Bainhira iha direitu moris, maka sei hetan direitu sira seluk, maibé laiha ona direitu moris ne’e maka direitu sira seluk mós laiha. Se direitu moris ne’e importante tanbasá José Bernardo tenke lakon direitu moris?
Ida halo diferensa entre José Bernardo no membru PNTL mak valor extrinsic. Valor ne’e haree liu bá pozisaun, mak hanesan José Bernardo sidadaun baibain (la iha pozisaun) no membru PNTL sira hanesan aparellu Estadu nian atu serve Estadu no serve povu. Maibé, valor ne’e la boot liu valor intrinsic, tan ne’e, labele uza valor extrinsic hodi hanehan valor intrinsic tanba valor extrinsic ne’e sempre halo dinámika. Hanesan ezemplu, agora ha’u polísia no tinan to’o ha’u sei fila bá vida sivíl. Ida-ne’e mak hanesan dinámika valor extrinsic nian.

Aspetu Teolojia
Aspetu teolojia nian maka iha matenek na’in ida naran Bonaventura. Nia hateten katak ema hanesan imago dai ho lia-tetun katak ilas ka figura Na’i Maromak Nian. entaun José Bernardo ho membru PNTL sira mós reprezenta figura Na’i Maromak Nian. Nu’udár reprezentasaun figura Maromak Nian, José Bernardo laiha direitu atu halakon direitu moris membru PNTL sira-nian. Nune’e mós membru PNTL laiha direitu atu halakon direitu moris José Bernardo nian. tanba ita hotu nu’udár Maromak Nia kriatura.
Étika Moral
Hare hosi aspetu hirak ne’ebé deskobre ona iha leten, laiha maneira saida de’it hodi halakon direitu moris ema-nian, maibé iha maneira hodi defende no salva direitu ema-nian mak iha. So iha maneira ne’e de’it tanba hare hosi aspetu filozofia katak iha valor ida boot no importante iha isin-lolon ema-nian mak valor intrinsic. Valor ida-ne’e haree fali hosi aspetu teolojia katak, Imago Dei ka reprezentasaun Ilas Na’i Maromak Nian. Maibé, realidade sei iha ema balun mak mate la tuir terminadu Na’i Maromak Nian, mak hanesan matebian José Bernardo.
Tuir aspetu étika moral nian, ema hotu hatene katak étika haree liubá atitude ka hahalok no ida sai sasukat bá atitude mak moral. Ho objetivu katak loos no sala ka di’ak no aat.

Tuir kronolojia, matebian José Bernardo mate ho tali iha kakorok iha ambiente Komandu Polísia Munisípiu Díli nian, signifika katak Polísia sira nia atitude no hahalok ladún di’ak. Tuir loloos membru Polísia sira tenke hatene katak matebian iha situasaun vulnerabilidade laran. Tan ne’e mak tenke kontrola másimu hosi membru Polísia sira. Maibé, realidade José Bernardo hakotu ona iis iha sela detensaun laran haree hosi étika katak polísia sala tanba tuir moral universalidade nian ne’ebé haktuir ona iha Lei-Inan artigu 29/1 kona-bá Labele Viola Ema Nia Vida.
Hakerek na’in, Alumni Universidade Sanata Darma, Fakuldade Teolojia no Filozofia

Opiniaun
Étika Jornalizmu entre Publikasaun Produtu Jornalístiku Rasiál, Propaganda no Bias Polítika
Published
2 months agoon
17/04/2023
(Análize ida kona-ba reportajen eleitorál mídia iha kontestu kobertura eleisaun)
Husi Alberico da Costa Junior
Artigu ne’e la reprezenta vizaun Instituisaun ne’ebé hakerek-na’in haknaar-an
Iha partidu polítiku ida ka iha governu ida nia liman, mídia la’ós deit sai nu’udar fonte informasaun, maibé mós sai instrumentu propaganda atu hetan podér no asegura podér ne’ebé sira iha. Mídia konsidera nu’udar instrumentu propaganda ne’ebé efetivu liu ba partidu polítiku sira atu halo interasaun no halo komunikasaun polítika ho sidadaun sira no sira nia apoiante ho maneira saida deit. Liuliu iha tempu ne’ebé nasaun ida halo preparasaun atu tama bá iha ámbitu festa demokrasia ka eleisaun kada tinan lima. Iha kontestu kobertura no publikasaun, públiku dala balu kestiona independénsia mídia no jornalista nian bainhira hala’o sira ninia papél informativu, liuliu oinsa atu fornese notísia ka programa sira ne’ebé loos no kredivel tuir prinsípiu jornalizmu universál no Kódigu Étika Deontolójika nomós boa prátika (good practices). Iha mundu jornalizmu modernu, misaun jornalizmu dadauk ne’e mak tane-aas interese ema barak (umanidade) nian duke interese pesoál, grupu ka partidu polítiku. Ho ida-ne’e, jornalista profisionál sira fiar katak misaun loloos jornalista no mídia nian mak atu defende no hato’o lia-loos, tanba ne’e bainhira hala’o ninia serbisu jornalista no mídia tenke tuir prinsípiu sira ne’ebé Bill Kovach, Tom Ressientil no matenek na’in jornalizmu sira seluk hato’o, hanesan independénsia, imparsialidade no objetividade.

Liga ho kontestu kobertura no publikasaun temi iha leten, dala balu mós ema kestiona prezénsa mídia partidu ne’ebé dadauk ne’e iha tamba foti espasu públiku nian hodi halo atividade informativu ba interese polítiku. Pur ezemplu, RTM (Radio Televizaun Maubere) no Mídia Centre Partidu CNRT, ema barak mak preukupa ho sira ninia publikasaun sira ne’ebé nia konteúdu la kontribui paz no estabilidade país nian. Prinsipalmente, estatutu kanál mídia rua ne’e klaru tamba pertense ba partidu no ninia konteúdu publikasaun klaru ho orientasaun polítika redasaun ne’ebé klaramente sujeta ba estrutura partidu nian. Aleinde ida-ne’e, sira nia papél mak halo propaganda polítika ba interese polítika partidaria no publikasaun ne’ebé sira halo ne’e nia konteúdu la’ós produtu jornalístiku, maibé propaganda polítika. Maske, RTM nia notísia sira ne’ebé publika ho formatu notísia, maibé nafatin konsidera nu’udar propaganda tamba la hakunu rekizitu notísia no prinsípiu jornalizmu universál ne’ebé iha. Entaun, RTM, Mídia Center CNRT nian no partidu seluk nian karik iha la konsidera nu’udar mídia profisionál tamba la hakruk ba prinsípiu jornalizmu sira no Kódigu Étika Jornalístika ne’ebé eziste.
Iha kontestu ida-ne’e, estatutu RTM no Mídia Center CNRT nian klaru nu’udar mídia partidu, la’ós mídia mainstreaming ne’ebé konsidera hanesan mídia profisionál. Buat ne’ebé agora sai kestaun ba públiku mak mídia konvensionál ka mídia mainsteaming sira ne’ebé hala’o misaun públiku nian maibé iha realidade (faktu empíriku) halo fali propaganda no tau an hanesan fali mídia partidu. Klaru públiku akompaña no haree-tuir kobertura no publikasaun sira mídia mainstreaming sira iha periódu pre-kampaña polítika iha 2023 no publikasaun programa no notísia iha periódu eleisaun prezidensiál 2022. Entaun, sira hatene no bele distingi entre notísia ne’ebé tuir rekizitu produtu jornalístiku no prinsípiu jornalizmu nian no notísia ne’ebé ho konteúdu rasiál, akuzativu, propaganda no bias polítika husi mídia mainstreaming balu. Nune’e mós jornalista sira balu husi mídia mainstreaming tau sira nia an hanesan propagandista no ofisiál mídia partidu nian molok no tempu kampaña sira liu ba. Hahalok ida-ne’e halo sira nia independénsia no imparsialidade kestionavel no tau sira nia profisionalizmu iha risku. Intervensaun husi interese liur mai iha redasaun (news room) kanál mídia sira nian sai nu’udar kauza ida no jornalísta rasik husik no lori ninia an ba iha interese polítku partidaria nian. Fatór seluk hanesan fatór ekonómika mós kontribui ba situasaun ida-ne’e relasiona ho falta prezénsa industria iha país ne’e, nune’e ekonomikamente kompaña mídia sira finansialmente la forte atu garante ninia funsionamentu rasik no bem estar jornalista nian.
Pur ezemplu intervensaun polítika ba iha redasaun mídia públiku nian dala-barak mai-husi polítiku no governmentu sira ne’ebé ukun. Ezemplu konkretu ida mak akontese iha 2019 bainhira asesór ida tama ba iha Redasaun RTTL E.P. husu atu muda konteúdu notísia nian. Aktu asesór ne’e nian mós la sees husi politizasaun ba lideransa no jestaun mídia estatal sira Etadu nian durante ne’e no ida-ne’e halo sala redasaun frajil no fasil liu atu hetan intervensaun polítika iha ne’ebé tuir loloos independénsia editoriál ne’e sagradu (suci). Situasaun ne’e sei kontinua bainhira laiha polítika (lei) propriu ida loloos atu mídia estatal sira halo rekrutamentu ba sira ninia lideransa bazeia ba méritu (merit-based recruitment) hodi asegura no garante sira nia sala redasaun ida-ne’ebé livre no independente duni husi influénsia hotu-hotu. Maske la forte hanesan ho independénsia redasaun ne’ebé BBC no mídia estatal Estadu seluk iha, maibé pelumenus independénsia ida-ne’ebé garantidu tuir padraun no prinsípiu jornalizmu nian nu’udar mídia públiku la’ós mídia partidu ou mídia governu.
Enkuantu mídia privadu, intervensaun barak liu mai husi mídia-na’in. Bainhira mídia na’in iha ligasaun ho partidu ruma ou iha interese ekonómiku ruma, entaun sira sei iha komunikasaun oinsa atu muda konteúdu no angle notisia nian, liuliu liga ho aliñamentu notísia nian (news alligment) hodi la’o tuir sira nia interese, satan xefe redasaun no editór sira tama iha plot interese polítiku nian. Entaun, saida mak mosu iha públiku mak notísia sira ne’ebé bias polítika, partidu ida deit mak ninia atividade polítika domina espasu mídia nian no sakrifika espasu públiku nian hodi asesu informasaun loloos no kredivel. Notísia ida konsidera bias polítika bainhira redasaun kanál mídia fó espasu barak-liu ba atividade polítika lider ka partidu ida no fó espasu kiik partidu ka lider sira seluk no husik lider polítiku ida ataka lider polítiku seluk iha ninia publikasaun notísia no programa liga atividade polítika partidaria sein halo konfirmasaun.
Maske dalaruma notísia hirak ne’e ne’e la hakunu valór notisia importánsia (notísia ne’e importante ba públiku ka lae?), maibé tau sai nu’udar headline news iha espasu no pájina notísia nian afinál notísia refere ho konteúdu bias polítika no propaganda. Kanál mídia sira ne’ebé bias polítika bele haree mós husi sira nia títulu no selesaun ba angle notísia. Ezemplu títulu notísia sira tuir mai “Apoiu ba Partidu CNRT Aumenta ba Bebeik, Manu –Tolun Nakfera Ona Iha Ponta –Leste, Sei Lori Vitoria Ba CNRT, Baze Fretilin Prepara Vitoria Ba CNRT, Benefisiariu UKL 9 iha Triloka Simu tan Uma Foun husi PLP, Khunto no Fretilin, Númeru sorteiu Elpár 2023, CNRT Okupa 12, Seidauk Eleisaun CNRT Deklara Manan Ona.” Títulu notísia hirak ne’e la’ós sensasionál deit no bias polítika, maibé mós halo promosaun ba partidu polítiku sira nia vitoria antes tama iha periódu kampaña polítika eleisaun lejislativa 2023.

Realidade ida-ne’e mak dadauk ne’e akontese ba atividade jornalístika iha Timor-Leste, la’ós mídia hotu-hotu no la’ós jornalista hotu-hotu, maibe bainhira aktu ida-ne’e kontinua, imajen independénsia jornalizmu iha país ne’e la’ós deit kestionavel, maibé mós sei sai aat iha públiku no mundu nia matan. Maske ita orgullu ho press freedom index ne’ebé aas ho pozisaun 17 mundiál no númeru 1 iha Sudeste Aziátiku, maibé ita nia kualidade produtu jornalístiku sei dook loos husi públiku nia espetativa tamba ita kahur jornalizmu ho interese polítika. La signifika mídia no jornalista labele halo polítika, bele halo polítika, maibé la’ós polítika partidaria, polítika mídia nian mak polítika kontrolu sosiál ba interese ema barak nian, ida-ne’e mak bolu polítika redasaun ne’ebé afavor ba sidadaun nia interese tamba mídia la’ós instituisaun polítika, maibé instituisaun sosiál. Mídia nu’udar instituisaun no jornalista nu’udar profisaun ne’ebé hala’o misaun públiku nian tenke sujeta ka hakruk ba prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu hanesan hakutuir iha Kódigu Étika Jornalístiku Pontu 2 “Fo hatene faktu sira ho rigór, ezatidaun, onestidade no independensia no klarifika loloos diferénsa entre notisia ho opiniaun”. Nune’e mós Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 8 hateten “Atu mantein independénsia no profisionalizmu jornalista nian iha atividade jornalístika nian, jornalista labele sai altuflante (corong) ba kandidatu ka partidu polítiku balu ne’ebé kompete iha eleisaun prezidensiál no eleisaun lejislativa.”
Maske nune’e, jornalista nu’udar sidadaun nia nafatin iha direitu sivil polítika atu ezerse iha loron eleisaun nian hodi vota tuir ninia konxiénsia no preferénsia partidu polítiku, maibé la’ós atu diretamentu envolve an iha partidu polítiku (politik praktis). Bainhira jornalista ida hakarak envolve an iha polítika, nia tenke hili entre jornalista nu’udar profisaun ou hili afiliasaun polítika partidaria, entaun nia tenke hili ida, nafatin sai jornalista ou tama ba iha partidu polítiku para sempre. Maibé tenke hanoin katak atu gaña públiku nia fiar, la’ós buat ida fasil bainhira husik vida politiku ba fali iha vida jornalizmu nian. Harii fiar públiku nian, la’ós harii iha oras ka loron ida deit, maibé liuhusi posesu narauk no han tempu (time consuming) ne’ebé antes ne’e harii tiha ona liuhusi atividade jornalizmu nian.
Tuir Matadan Reportajen Eleitorál, pelumenus iha relasaun típiu tolu mak jornalista iha. Primeru relasaun pesoál, relasaun profisionál no relasaun bazeia ba afiliasaun polítika. Relasaun hirak ne’e jornalista ida iha nanis ho polítiku ou kandidatu ruma molok nia sai jornalista ou tamba dalaruma iha ligasaun ho familia. Maibé, iha kestaun kobertura jornalista labele husik nia relasaun pesoál no polítika afeita ou influénsia fali ninia relasaun profisionál nu’udar jornalista bainhira hala’o ninia papél nu’udar jornalista profisionál iha kontestu kobertura, maibé nafatin serbisu ho independente no objetivu tuir prinsípiu jornalizmu universál no Kódigu Étika Jornalístika nian.
Oinsa mak públiku konsidera jornalista ida profisionál, enkuantu ohin dader nia halo kobertura, maibé iha parte loraik nia ativamente partisipa iha atividade polítika partidaria. Ida-ne’e la’ós diskursu akuzativu, maibé faktu ne’ebé liga ho jornalista no lider mídia privadu, rádiu komunidade no mídia estatal Estadu nian balu uza atributu partidu polítku hodi halo kampaña iha mídia sosiál no partisipa iha konsolidasaun partidu polítku nian, nomós hola parte iha juramentu partidu polítiku balu nian. Aktu ida-ne’e sei hamosu diskonfiansa husi públiku ba independénsia no imparsialidade mídia ne’ebé nia lidera no serbisu ba tamba publiku hakarak asesu informasaun ne’ebé loos, kredivel no la kahur ho propaganda polítika. Sasukat jornalista ka mídia profisionál mak tenke independente no kumpri Kódigu Étika Jornalizmu, maske jornalista ne’e serbisu ona tiga zaman ou kompetente tamba iha abilidade maka’as iha area jornalizmu, maibé bainhira la independente no la kumpri Kódigu Étika iha ninia knaar ida-ne’e la konsidera hanesan jornalista profisionál, maibé jornalista abal-abal iha lingua Indonézia. Senioridade iha jornalizmu nu’udar kestaun tempu no ida-ne’e la garante jornalista tuan ida profisionál duni iha ninia knaar lorloron nian, maibe obidiénsia ba prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu mak determina jornalista ida ninia profisionalidade.
Iha ámbitu kobertura eleisaun, jornalista no mídia iha obrigasaun étika atu evita kobertura no publikasaun notísia no programa ne’ebé bele hamosu konflitu komunál iha sosiedade ne’e leet, liuliu iha periódu kampaña polítika. Jornalista no mídia nia kobertura tenke evita uza liafuan sira ho natureza ataka pesoál, insultu no rasiál. Liafuan sira rasiál no insultu baibain sai husi lidér polítiku sira nia ibun no ida-ne’e’baibain mosu iha kampaña polítika atu ajita apoiante ka militante sira. Imposivel ema ruma atu bandu lidér polítiku ruma bainhira sira ataka-malu ho liafuan sira ne’ebé tuir loloos la merese atu hato’o, maibé iha kontestu kobertura no publikasaun, jornalista no mídia mak tenke étiku (beretika) atu labele tranzmite liafuan sira ne’e hodi evita konflitu no violénsia. Liuliu evita publika notísia no programa ne’ebé ninia konteúdu rasiál, rejionál, akuzativu, no ataka pesoál. Deklarasaun rasiál no rejionál konsidera nu’udar hate speech ka diskursu odiu (ujaran kebencian) tamba deklrasaun ne’ebé tranzmite ne’e liga ba ema ida nia etnia, relijiaun, lingua no orijin.

Narativa rasiál no rejionál ne’ebé mosu iha periódu kampaña eleisaun prezidensiál 2022 mak “labele hili mistu, prezidente agora ne’e loromonu nia jatah. Narativa rasiál no rejionál hirak ne’e la konsege virál iha tempu ne’ebá no sees husi kobertura mídia nian. Maske nune’e, labele nega mós katak iha periódu eleisaun antesipada iha 2018, mídia mainsteaming balu tranzmite liafuan rasiál iha sira ninia reportajen direta (live reporting), ezemplu deklarasaun lider polítiku balu ataka lider polítku seluk hodi dehan,”sapeu metan no lahan na’an fahi.” Iha kazu ne’e, jornalista no mídia la’ós tranzmite deit deklarasaun sira ne’ebé nia konteúdu rasiál, maibé tranzmite mós propaganda no ajitasaun polítika tamba reportajen direta (live streaming/live reporting) nia konteúdu la’ós produtu jornalístiku, maibé propaganda polítika no ida-ne’e difisil atu evita maske kanál mídia sira uza disclaimer.
Relasiona ho narativa rasiál, Kódigu Étika Jornalístiku Pontu 7 haktuir Jornalista no mídia Timor-Leste defende igualdade, la halo diskrimanasaun bazeia ba rasa, etnia, fiar, dalen, estatu sosiu-ekonomiku, opsaun politik, jéneru, seksu, defisiénsia ka ho razaun seluk. Nune’e mós Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 11 haktuir, Jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira tenke evita publikasaun notísia no programa ne’ebé kontein ho diskursu odiu (hate speech), diskrimina grupu etníku (relijaun, lingua, feto, orientasaun seksuál), opiniaun polítika partikulár no ema ho defisiénsia durante periódu kampaña polítika no eleisaun.
Kódigu étika Pontu 7 no Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 11 ne’e klaru, maibé atu kumpri no halo tuir mak difisil maske dalaruma jornalista, editór ho sira nia xefe redasaun hafal mós. Iha kotestu serbisu redasaun (news room) nian, editór no xefe redasaun hola papél importante tebes, editór nia serbisu la’ós atu haree deit notísia nia konteúdu, maibé nia mós tenke haree aspetu étika no legál atu evita publikasaun konteúdu notísia ne’ebé viola Kódigu Étika Jornalístiku no evita jornalista no mídia husi risku legál no violénsia. Aliende editór, xefe redasaun mós tenke hala’o nia funsaun ho loloos hodi halo komunikasaun di’ak ho editór no jornalista sira kona-ba bele ka la lae notísia ne’e hatún. Eseptu ka kecuali xefe redasaun ne’e iha interese polítika ruma ou nia hetan presaun no orientasaun husi mídia-na’in sein halo konsiderasaun (pertimbangan) ba ninia risku no konsekuénsia ba vida jornalista no mídia nia ezisténsia. Finalmente, prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu mak sai matadalan morál ba jornalista no mídia atu halo publikasaun notísia ne’ebé kontein ho lia-loos (kebenaran-verasidade), evita publikasaun sira ne’ebé bias, propaganda, akuzativu no rasiál. Kobertura no publikasaun notísia no programa ne’ebé tuir Kódigu Étika Jornalizmu no prinsípiu jornalizmu mak prinsipál no sei evita jornalista no mídia husi risku legál no violénsia iha futuru. Nune’e, liberdade imprensa no liberidade espresaun iha Timor-Leste nafatin di’ak no garantidu tuir valór demokrasia nian.
Referénsia:
- Dr, Rainer Adam, Smita Notosusanto, Firmansyah, Errol Smita Jonathans, Zainal Suryokusomo, Cahaya Sinaga, Djoko W.Tjahjo, Yudith Sihaputar.2004.Radio dan Pemilu 2004.” Jakarta: Friedrich-Nauman-Stiftung, Fevereiru 2004.
- Ekipa Conselho de Imprensa. 2018. “Kartila Profisionál”. Dili: Conselho de Imprensa.
- Ivo Mateus Gonsalves. 2022. “Matadalan Reportajen Eleitoral.” Dili: Conselho de Imprensa, Outubru 2022.
- Tim AJI Jakarta. 2014. “Pedoman Perilaku Jurnalis.” Jakarta: Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Maret 2014.
- Dr. Bagir Manan, SH, MCL. 2014. “Menjaga Komerdekaan Pers di Pusaran Hukum”. Jakarta: Dewan Pers Indonesia.
- Bill Kovach and Tome Rosentil.2001. “9 Element of Journalism.” New York: Crown Publisher.
- J. Yap. 2021: Ethical Guide for Filipino Journalists.” Manila: Internews and USAID.
- 2001: Analisis Wacana Pengantar Teks mídia.”Yogyakarta: Lkis Yogyakarta.




Lere Deklara Nia Mak Fó Informasaun bá Somotxo Kona-bá Planu Demisaun

FRETILIN Halo Enkontru Reflesaun Maratona no Rekoñese Derrota iha ElPar 2023

Deskobre Estratéjia sira Kontribui bá Vitória CNRT iha Eleisaun 2022-2023

Projetu Timor Dijitál 2032, Bá Programa Edificador Úniku TIC Timor Sei Gasta Millaun $13,8

Konfrontu Iha Taz-Hilin, Polísia Detein Suspeitu Na’in-Ualu

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

MAPKOMS “Duvida” ho Sustentabilidade Institutu Formasaun Komunikasaun Sosiál no Multimedia

Nomeasaun Xefe Kaza Militar Foun Hein Konkordánsia Prezidente Repúblika

“The new forms of cultural colonization”, “The illusion of communication”: Husi Amo Daschback, SVD ba Amo Abito Brites to’o Amo Belo, SDB

Amora Lemos Dikontrak Sony Music, Resmi Jadi Penyanyi Profesional

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
-
Polítika6 hours ago
Lere Deklara Nia Mak Fó Informasaun bá Somotxo Kona-bá Planu Demisaun
-
Polítika1 week ago
CNE Konklui Apuramentu Nasionál, Sei Submete Keixa Haat Bá Ministériu Públiku
-
Justisa & Krime5 days ago
Tribunál Absolve José Reis, Bartolomeu ho João Baptista hosi Kríme Fraúde Fiskál
-
Defeza & Seguransa5 days ago
Komisaun B PN Kestiona Prosesu Reforma Membru PNTL Na’in-158
-
Polítika7 days ago
PD Atu Hola Parte Iha Formasaun Governu Da-sia Depende Bá CNRT
-
Ekonomia7 days ago
Waskita Garap Proyek Bandara Udara Timor Leste Senilai 72 Juta Dolar AS
-
Polítika1 day ago
Deskobre Estratéjia sira Kontribui bá Vitória CNRT iha Eleisaun 2022-2023
-
Nasionál6 days ago
CNE Prosesa Krime Eleitorál Haat bá Ministériu Públiku