Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

“Bimbing iha Karreta”, Podér Mikrofízika no Asédiu Seksuál iha Kampuz

Published

on

Karik durante semana ida foin lalais ne’e ita akompaña mídia sosiál facebook, buat ida parese [konserteza] sei namanas hela iha ita-nia ulun-fatuk mak “bimbing iha karreta”. Diskursu ne’ebé dominante durante ne’e. Narrativa ne’e katik-sai ba espasu-públiku wainhira hahú hosi mane-klósan ida-nia status facebook ne’ebé konta kronolojia hosi kazu ida, iha ne’ebé vítima nu’udar nia doben rasik. Kronolójikamente, feto-klosan ida ba hasoru nia dosente orientadór iha kampuz UNPAZ hodi bimbing skripsi, maibé ikusmai ba mosu fali iha Hera até nia doben hapara karreta, no feto sai hosi karreta-laran ho tanis. “Ha’u konsidera ha’u-nia oan, maka ha’u la’o ho nia aumezmu tempu bimbing monografia [briefing] iha karreta-laran”, dehan hosi dosente refere (Lafaek News, 2023).

Kok bisa bimbing fali iha karreta laran? Ida-ne’e mak facebooker sira husu. Maibé, menarik, akontesimentu ne’e mós hamosu pozisaun rua. Balun ne’ebé defende feto nu’udar vítima, no seluk-fali dehan feto lakon morál ho baze hahusuk: kok ita-boot nu’udar feto hakarak la’o to’o Hera, pasti ada sesuatu! Sees hosi ne’e, fenómena ne’e hatudu buat importante ne’ebé baibain ema temi asédiu seksuál. Asédiu seksuál nu’udar poder mikrofízika ne’ebé manifesta liuhusi autoridade intelektuál dosente nian. Ne’e mosu tanba kampuz ne’ebé la konsege asegura demokrasia, liberdade no kritisizmu, maibé haburas mak autoritarianizmu no dominasaun. Iha riska-pedasuk ne’e ita sei haree relasaun poder entre estudante no dosente. Nune’e mós ita husu fila-fali ho refletivu kona-ba saida mak sai funsaun istórika kampuz nian, no saida mak dosente no estudante sira tenki halo agora? 

Relasaun poder no asédiu seksuál

Advertisement

Asédiu seksuál maka hahalok ne’ebé ema-ida halo ba ema-seluk sein konsientimentu hosi ida naktemik ikus ne’e. Hahalok ne’e relasiona ho seksualidade [ne’e relasiona ho órgaun biolójiku ema-nian]. Nune’e, asédiu seksuál ne’e asaun ida-ne’ebé ema ida halo atu influénsia ema-seluk lahó nia hakarak ba tendénsia seksuál nian (sex). Baibain no barakliu, halo hosi mane sira hasoru feto iha sosiedade. Hahalok sira-ne’e bele akontese iha fatin públiku hanesan otél, jardín, fatin hein mikrolete, servisu-fatin, dalan públiku tantu espasu apriendijazen ka eskola.

Kazu be levanta iha títulu eskrita ne’e nu’udar realidade empírika ida-ne’ebé akontese iha kampus universitáriu (UNPAZ). Konsege mosu iha ita-nia matan, maske barak-seluk ne’ebé la konsege mosu iha públiku, maibé akontese. Oinsá mak ita bele hatene katak kazu hanesan ne’e barak, maibé naksubar? Kontestualizasaun fenómena ida ba ninia totalidade. Oinsá? Hatuur kazu “bimbing iha karreta” nu’udar problema universidade nian, liga ho kampuz. Nune’e, universidade nu’udar instituisaun edukativu, iha ne’ebé eziste relasaun sosiál orizontál tantu vertikál. Relasaun entre estudante sira, nomós entre estudante ho mestre [dosente]. Kuandu ita hatuur ketak tiha fenómena ne’e hosi ninia kontestu, maka ita sei propoin de’it solusaun morál [problema individuu] ka entrega de’it ba prosesu judisiál. Nune’e, ita foti konkluzaun katak problema ne’e entre si A ho B de’it, la’os problema estruturál.

Saida mak ita deskobre kuandu ita kontestualiza kazu refere? Eziste poder entre estudante ho dosente. Katak, ema-ida iha poder atu domina, no seluk ne’ebé subordina. Tanba kritériu ida atu poder funsiona mak subordinasaun: diferénsia pozisaun entre ema ne’ebé na’in no la’os-na’in ba poder (Weber, 2010). Wainhira ita uza paradigma ida-ne’e maka ita sei kestiona beibeik katak relasaun deziguál entre ema sempre iha tendénsia ba esplorasaun [hanehan]. Purezemplu, dosente uza nia poder intelektuál hodi halo asédiu seksuál ba estudante ida. Nune’e, ita sei propoin mós solusaun diferente hanesan mudansa kurríkulu internál, tenki iha demokrasia kampuz, asaun-massa universitáriu, mudansa sistema edukasaun, até ejize mudansa estruturál iha paíz ida.

Paulo Freire, pedágogu radikál ne’e kuandu kritika edukasaun liberál iha nia époka (banking concept of education), nia hatuur teze sanulu. “ Mestre hanorin, estudante apriende; mestre nu’udar sujeitu, estudante nu’udar objetu”, Freire subliña (Freire, 2007). Entre teze sira seluk, rua ne’e maka interesante atu hateke hetan natureza edukasaun [kampuz] ohin-loron. Maibé, menarik sekali, iha teze da-sia maka nia koalia klaru kona-ba oinsá mestre ka dosente uza nia poder hodi domina estudante sira. “Mestre uza nia intelektualizmu no profisionalizmu hodi hamate estudante sira-nia liberdade”, nia realsa (Freire, 2007). Estudante sai hanesan objetu de’it, nia la iha liberdade. Enkuantu, mestre nu’udar sujeitu ne’ebé livre. Nune’e, ita identifika katak entre mestre ho estudante, iha injustisa, dezigualidade, esplorasaun no intimidasaun. Dosente nia intelektualidade no profisionalidade manifesta-an nu’udar poder mikrofízika (microfísica do poder) iha universidade ka kampuz.

Termu poder mikrofízika ne’e hamosu hosi Michael Foucault, pensadór pós-estrutulista no pós-modernista. Ninia pensamentu sósiolójiku no filozófiku mosu iha períodu 69 até 80. Iha era ne’e mak Foucault dezenvolve tema sira hanesan loukura [bulak], seksualidade, linguazem, punisaun no Direitu. Dezenolve nune’e hodi entende oinsá poder, opresaun no mekanizmu dominasaun funsiona to’o nível mikro hanesan família, grupu sosiál, relasaun viziñansa [kolega] no eskola ka kampuz (Mascaro, 2010). Nune’e, nia la kompriende poder hanesan marxista klásiku sira ne’ebé foku haree Estadu nu’udar sentru [poder konsentradu], maibé haree poder ne’ebé fragmentadu iha sosiedade. Poder maka relasaun forsa-nian ne’ebé iha fatin hotu-hotu no la iha fatin ka na’in ida rasik. Poder hanesan rede ida, ka, nia transmite no reprodús hosi ema sira liuhusi relasaun sosiál. Iha relasaun ne’e, mezmuke ema sira la iha poder, maibé simu poder hosi ema-seluk. Nune’e, poder la moris hosi ema sira, maibé forma no transmite liuhusi relasaun sosiál sira. Ema ida sei iha poder se ema seluk fiar katak nia iha poder (Boarccaech, 2018).   

Advertisement

Maske Foucault nia kontestasaun ne’e refere de’it ba diskursu, maibé ninia métodu haree oinsá poder funsiona maka importante iha ita-nia análize ne’e. Nune’e, iha abordajen kona-ba poder, nia hatuur métodu kompriensaun lima: primeiru, poder tenki analiza hosi periferia, la’os sentru. Ne’e diferente ho marxista klásiku sira be haree poder sentrál [Estadu]. Foucault haree hosi perifériku mak ba sentru. Segundu, iha relasaun dominasaun, ita labele haree poder hosi saida mak nia hakarak, maibé hosi ninia prátika efetiva iha kontestu espesífiku ida. Nune’e, nia haree poder hosi ninia prátika konkreta iha relasaun partikulár no kazu espesífiku sira. Terseiru, labele kompriende poder nu’udar relasaun bináriu, katak klase ida uza hodi hanesan klase seluk. Maibé, poder ne’e eziste iha relasaun entre ema ida ho ema-seluk, ka entre klase ida ho klase seluk, no sirkula ba mai. Kuartu, ita labele entende poder hosi ninia formalidade no hosi sikun dedutivu [jerál]. Maibé, tenki haree hosi sikun indutivu [espesífiku]. Kintu, poder nu’udar tátika atu halo dominasaun, ka halo ema sai obediente iha sosiedade. Ba nia, poder la’os ideolojia. Poder katak prátika dominasaun konkreta ida (Mascaro, 2010).

Hateke hosi Foucault, maka poder la’os refere ona ba sentru, formál, pretensaun [hakarak], bináriu no ideolojia. Maibé, poder ne’e fragmentu no nu’udar dominasaun ida iha situasaun espesífiku sira [periferia]. Uza nune’e, ita haree katak poder funsiona prátikamente iha relasaun entre doutór ho pasiente iha ospitál no dosente ho estudante iha kampuz. La’os ona oinsá klase kapitalistta uza poder Estadu nu’udar intrumentu hodi hanehan klase traballadór sira, maibé oinsá maka dosente no estudante simu nia funsaun nu’udar verdade ida. Funsaun ne’e kuandu hala’o maka poder eziste nu’udar dominasaun iha na’in rua nia relasaun: estudante kumpri de’it nia funsaun hodi hakruuk, enkuantu dosente uza nia intelektualidade no profisionalidade nu’udar sujeitu superiór ida hodi domina. Ida-ne’e akontese iha kampuz nu’udar buat-normál. Nune’e, iha espasu ne’ebé trankuillu hanesan kampuz, poder mosu nu’udar siénsia ka lia-loos ida.

Sein krítika ba buat ne’ebé ita konsidera nu’udar lia-loos maka poder funsiona makaas liután. Ida-ne’e hamosu tendénsia ba hamosu violénsa iha relasaun partikulár ida. Purezemplu, entre dosente no estudante. Kazu ne’ebé sai ita-nia objetu análize pertinente iha ita-nia matan ho métodu-kompriensaun ba poder Foucaultiana. Asédiu seksuál nu’udar prátika reál ida hosi poder ne’ebé halo dominasaun. Partikularmente, poder funsiona liuhusi dosente nia autoridade intelekttuál hodi domina estudante sira. Sorin-seluk, estudante konsidera ninia funsaun katak tenki sai ema ne’ebé respeitozu-obediente, hakruuk no simu buat-hotu ho pasivu de’it. Nomós konsidera dosente nia funsaun nu’udar lia-loos ne’ebé la presiza kritika. Poder mikrofízika ida-ne’e hamate demokrasia kampuz no halakon estudante sira-nia liberdade. La’os de’it kazu asédiu seksuál, maibé iha mós kazu seluk ne’ebé dosente ameasa estudante sira ho nota, kréditu no passagem de classe. Mane balun até dosente haruka ba halo nia uma [servisu fíziku] mak foin bele orienta ka aprova nia monografia.    

Funsaun universidade: reflesaun krítiku ida ba dosente sira

Foucault nia análize ne’e nu’udar baze hodi hato’o krítika diskursiva, liuliu oinsá haree funsionamentu poder to’o nível mikro [espasu partikulár]. Nia só propoin métodu hanoin ne’ebé krítiku-liu iha nível diskursu nian, nune’e la hatudu solusaun reál ida. Nia la propoin solusaun estruturál ka revolusaun hanesan marxista klásiku sira. Nune’e, oinsá ita responde relasaun poder (dominasaun) ne’ebé akontese entre estudante no dosente? Pesrpetiva ne’ebé durante ne’e dominante hodi fó resposta mak vítima tenki hato’o keixa no tenki iha regulamentu rigorózu ida. Sees hosi ida-ne’e, ita hakarak halo reflesaun ida hodi repozisiona fali funsaun istóriku kampuz, dosente no estudante-universitáriu nian hodi responde ba dominasaun, abuzu poder no asédiu seksuál iha kampuz.

Advertisement

Atu luta hasoru relasaun poder no dominasaun iha kampuz maka ita tenki dehan katak kampuz tenki asegura demokrasia, liberdade, siénsia, lia-loos, kritisizmu no kampuz sai espasu hodi kuda valór sosiál-umanitária. Istórikamente filózofu klásiku hosi Athena, Platão harii espasu públiku-edukativu ne’ebé hanaran academia. Ninia funsaun mak hanorin filozofia no diskute asuntu sira be naka’it ho polítika. Momentu ne’ebá, lia-loos ne’e konsentra iha Estadu nia liman. Diskusaun ba polítika konsentra de’it iha Estadu. Nune’e, primeiravéz akademia mosu nu’udar fatin ne’ebé fora hosi Estadu hodi halo diskusaun polítika no hato’o krítika. Tanba ne’e, idealmente, universidade nu’udar espasu akadémiku maka tenki hola papél hodi dezenvolve siénsia-filozofia. Ida-ne’e bele lori estudante hakbesik ba valór umanidade nian. Sorin-seluk, universidade tenki sai knuuk ba transmisaun koñesimentu, kritisizmu, peskiza no luta ba lia-loos.

Nune’e, valór sira hanesan demokrasia no liberdade sai hanesan baze atu ita bele konsidera ezisténsia universidade, akademia ka kampuz. “Liberdade nu’udar baze importante hodi hamoris valór pozitivu sira iha sosiedade”, dehan Albert Einstein (Prasetyo, 2017). Liberdade la signifika katak estudante sira livre hodi tuir aula iha sala de aula. Maibé, liberdade katak estudante sira labele sai atan ka subordina pasivamente ba autoridade intelektuál dosente nian. Kuandu, estudante simu de’it saida mak dita hosi dosente no birokrasia kampuz nian maka, tuir Freire, nia la livre. Nia sai objetu ida, nune’e nu’udar esplorasaun (Freire, 2007).

     Kampuz ka universidade nu’udar espasu intersubjetiva [relasaun entre estudante no dosente/profesór]. Nune’e, sira-nia funsaun importante tebes hodi asegura demokrasia, siénsia no kritisizmu iha kampuz. Ba ne’e, ha’u senti katak ita presiza halo reflesaun kona-ba funsaun dosente no estudante sira-nian atu asegura demokrasia, liberdade no hamosu konsiénsia krítiku iha kampuz. Eko Prasetyo, iha nia artigu “Surat Terbuka Pada Bapak-Ibu Dosen”, halo reflesaun profunda ida. Nia husu ho krítiku kona-ba dosente sira-nia funsaun iha kampuz. Saida mak tenki halo no oinsá sira tenki uza nia autoridade intelektuál ba fín-pozitivu sira.

Iha nia reflesaun, Prasetyo dehan katak dosente agora diferente loos ona. Sira haluha ona sira-nia papél istóriku atu defende siénsia no kritisizmu. Ohin-loron, dosente barak mak preokupa de’it ba sira-nia interese partikulár, katak hanorin atu hetan osan barak hodi moris-luxu no felíz. Dosente la iha ona tempu atu diskusaun ho estudante sira kona-ba movimentu, rezisténsia no justisa. Iha públiku, sira sai hanesan ona artis famozu ida, maibé la koñese nia estudante rasik. Dalaruma la tama aula, la hanorin no até estudante sira hein loron-tomak. Apriendijazen depende de’it ona ba dosente nia oras-livre. Ohin-loron, dosente hanesan ona elite  polítiku sira ne’ebé mosu raramente iha povu nia leet, preoukupa liu nia interese individuál. Piór liután, iha kampuz, dosente sempre hanorin estudante sira oinsá hakruuk no fiar. Hakruuk ba sistema kampuz nian: tama tuir oras, selu semestre no finaliza estudu tuir tempu ne’ebé determina ona. Sorin-seluk, hanorin estudante sira katak sistema nia funsionamentu ne’e ba sira-nia di’ak, nune’e lalika kritika. Tuir dosente, estudante ideál mak ida-ne’e hatene hakruuk hodi simu orientasaun no hala’o ho efetivu.

Iha nia krítika, Prasetyo propoin maneira oinsá ezamina ema ida sai dosente. Ohin-loron, atu sai dosente ne’e fásil tebes: nota-boot [di’ak aliás A+], kolega di’ak ho dekanu/reitór no liu selesaun purmérritu. Maneira sira-ne’e sei kontribui ba prodús estudante ne’ebé hakruuk de’it no la iha pensamentu krítiku. Nune’e, atu sai dosente tenke iha sasukat ne’ebé apropriadu mak hanesan: haree nia antesedénsia iha movimentu no nia obra sientítiku sira. Atu sai dosente tenke verifika ninia obra sientífika sira. Obra saida no hira mak hakerek tiha ona. La’os de’it monografia, teze no disertasaun ne’ebé nia hakerek hodi hetan títulu lisensiadu, mestradu no doutór. Maibé, haree nia obra sira ne’ebé kontribui ba siénsia, kritisizmu no valór sira akadémiku nian. Seluk mós tenki haree nia antesedénsia iha movimentu, katak atu sai dosente mós mínimu tenki iha espíritu ativizmu, defende lia-loos, demokrasia, pensamentu krítiku-progresivu. La’os liu selesaun, ikusmai uza nia poder hodi hanehan estudante sira. Ne’e dosente ne’ebé anti-demokrasia. Se iha dosente ho antesedénsia ativizmu, konserteserza katak sei uza kampuz nu’udar espasu ba rezisténsia hodi defende lia-loos.

Advertisement

Maibé, ohin-loron kontráriu. La presiza iha obra sientífiku nein haree dosente nia antesedénsia ativizmu. Nune’e, ikusmai, hanorin no motiva estudante sira atu hakruuk, sai profisionál no produtivu de’it. Estudante labele sai krítiku nein iha hanoin progresivu, aliás rezisténsia hasoru injustisa [liuhusi demonstrasaun] ne’e ladi’ak. Tuir dosente ohin-loron, estudante labele envolve iha atividade ne’ebé fora hosi asuntu intra-kurrikulár, aliás labele apriende iha movimentu progresivu sira, sátan tuir demonstrasaun hasoru injustisa. Ne’e katak, atividade estra sira la’os tama iha natureza akadémiku nian, hanesan movimentu, orasi politik iha dalan, demonstrasaun, nsst. Ba dosente, estudante tenki obediente tuir sasukat ne’ebé hatuur ona iha kampuz: formál, apriende tuir oras no halo de’it atividade ne’ebé naka’it ho asuntu akadémiku.

Tuir loloos, dosente nia profisaun mak tenki kuda espíritu aten-barani ba estudante sira iha kampuz; haruka estudante sira apriende no deskobre siénsia-foun; fó inspirasaun-foun ba estudante sira; dudu no harii estudante sira-nia espíritu solidariedade; halo estudante sira tuir aula tanba saudades siénsia no entusiazmu ba apriende siénsia, la’os tanba sira ta’uk nota; labele hamta’uk estudante sira ho nota; labele hanorin estudante sira atu simu realidade sosiál ho trankuillu, maibé tenki krítiku hodi muda; halo peskiza no hakerek hodi inspira estudante sira; tenki haruka estudante sira hadomi livru, apriende arte no literatura krítiku sira, tanba sira-ne’e bele lori estudante sira ba hakbesik interese komún. Karik sira-ne’e mak dosente la halo maka nia haluha ona ninia profisaun loloos no nia funsaun istórika iha kampuz.

Ohin-loron, dosente ida nia orgullu maka wainhira nia asume kargu no hetan popularidade. Ninia nobreza (kebesaran) sukat hos karreta-luxu ne’ebé uza no uma-luxu ne’ebé nia hela. Nune’e, nia senti hakmatek ona ho pozisaun, felisidade partikulár no moris-luxu. Tuir loloos, universidade iha objetivu lulik ida ne’ebé filozófikamente kontempla iha Tri Dharma [pilár tolu] akadémiku nian: apriende, peskiza o serví. Interpretativamente, universidade tenki sai espasu hodi konstrui no erda tradisaun pensamentu krítiku no eduka estudante sira hodi sadere-an ba valór umanidade nian (Prasetyo, 2017). Diferente tebes, ohin-loron, kampuz hetan kontrolu maka’as hosi poder merkadu nian, no nia funsaun prinsipál mak prodús de’it estudante sira hodi responde ejizénsia estruturál merkadu nian. Nune’e, kampuz lakon nia liberdade no haluha tiha ona ninia funsaun istórika.

Ita presiza tebes dosente ne’ebé hatene nia papél nu’udar akademista, katak peskiza no hakerek livru inspirativu sira hodi hamosu ideia krítiku iha kampuz. Dosente sira tenki hateten liuhusi hanorin ba estudante katak sira iha funsaun istórika no relasaun. Sira-nia funsaun istórika maka nu’udar forsa ne’ebé bele halo no dudu mudansa iha sosiedade. Nomós sira iha relasaun ho klase oprimidu sira, katak sira tenke foti pozisaun iha klase oprimidu nia sorin hodi luta ba emansipasaun. Sira nu’udar intelektuál orgániku ne’ebé Gramsci dehan katak iha hanoin krítiku no progresivu hodi muda sistema ne’ebé injustu (Syarhul, 2011). Nune’e, dosente tenki kuda konsiénsia krítiku ba estudante sira. Iha kampuz, estudante sira hatudu sira-nia karáter juveníl, obediente no intelijénsia. Ho sira-nia idade ne’ebé sei jóven maka dosente tenki kuda valór sosiál no mehi sira; sira-nia obediente tenki hamosu mós espíritu aten-barani hodi husu no kritika; nomós tenki dudu sira-nia intelijénsia hodi hamosu ideia-foun ba mudansa sosiál.

Wainhira iha mudansa ba sistema edukasaun no kurríkulu mak iha posibilidade atu repozisiona universidade nia funsaun hodi hala’o nia papél sagradu iha sosiedade. Universidade ka kampuz bele sai espasu demokrátiku ida no knuuk ba produsaun konsiénsia krítiku. Tanba espasu demokrátiku no krítiku bele hamosu relasaun ne’ebé iguál entre dosente no estudante, la’os dominasaun, intimidasaun nein asédiu seksuál. Kuandu kampuz nu’udar espasu iguál ba ema hotu maka estudante mós sei aten-barani atu hato’o krítika ba ema ka dosente ne’ebé halo abuzu-poder, tanba nia senti katak sistema kampuz nian sei defende nia direitu tomak. Hosi estudante, dekanu até reitór sei defende nia pozisaun. Sira-ne’e la iha maka kampuz nafatin sai espasu be hamta’uk estudante  no mantein sira nu’udar atan ba siénsia. Estudante sira sei subordina nafatin ba poder, partikularmente poder intelektuál dosente nian.

Advertisement

Referénsia sira:

FREIRE, Paulo. (2007). Politik Pendidikan: Kebudayaan, Kekuasaan & Pemebasan. Yogyakarta: ReaD Book.

SYARHUL, Ahan. (2011). Intelektual & Peradapan Masyarakat: Poliitik dan Kekuasaan Versus Obor Kehidupan dan Simbol Moral. Malang: Intras Publishing.

PRASETYO, Eko. (2017). Bergeraklah Mahasiwa. Yogyakarta: Intras Publishing.

MASCARO, Alysson Lenadro. (2010). Filosofia do Direito. São Paulo: Editora Atlas S.A.

Advertisement

ABERCROMBIE, Nicholas., HILL, Stephen., BRYAN, S. Turner. (2010). Kamus Sosiologi. Yogyakarta: Pustaka Belajar.

https://www.academia.edu/37644225/Michel_Foucault_nia_hanoin_pod%C3%A9r_seksualidade_norm%C3%A1l_no_jenealojia_sab%C3%A9r_nian

 

Hosi:  Constantino de Jesus (Estudante Fakuldade Direitu – UNTL) 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Timor Leste; Next?

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Revitalizasaun Servisu Estensaun Agrikóla ba Futuru Agrikultór iha Timor-Leste;

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere ou Timor Oan

Published

on

Husi: Pe. Domingos Godinho de Araújo

(Missionário do Verbo Divino iha Portugal)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending