Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Reforma Judisiál: Hosi Ne’ebé no bá Sé?

Published

on

Hafoin simu pose, iha nia diskursu, Primeiru Ministru promete sei reforma setór judisiál. Maksi asuntu ne’e importante tebes no influénsia vida estadu ida iha ohin no futuru, maibé laiha ema ida mak kestiona, objetu reforma ne’e saida, oinsá reforma no tanba sá objetu reforma ne’e tenki ida-ne’e no la’ós ida ne’ebá? Hafoin fulan ida resin governa, liuhosi despaxu ida-ne’ebé publika iha Jornál Repúblika, Primeiru Ministru nomeia Lucia Lobato hanesan koordenadora ba nia asuntu polítika ida-ne’e. Maibé, sei nakukun, objetu reforma ne’e saida? Tanba sá tenki reforma objetu ida-ne’e no la’ós ida ne’ebá? No reforma hosi ne’ebé bá ne’ebé? Loloos ne’e, iha estadu direitu demokrátiku, pergunta sira iha leten ne’e tenki sai diskursu públiku. No públiku tenki eziji ba parte ne’ebé inisia reforma judisiál atu esplika francamente ba públiku ho baze ida-ne’ebé argumentativu, loos no razoavel.

Tanba, objetu reforma ne’e sasan públiku, labele privatiza, sai ema ida ka grupu ki’ik oan ida de’it mak hatene. Objetu reforma no nia baze argumentasaun reforma sira ne’e tenki loke ona ba públiku atu públiku bele ezamina hodi komprende didi’ak, objetivu reforma ne’e ba interese justisa povu maioria ka lae (lee; esénsia demokrasia). Ida-ne’e importante, tanba prátika iha estadu barak, reforma judisiál sai hanesan oportunidade ba parte mahukun hodi tradús grupu balu nia interese liuliu ema sira ne’ebé finansia vitória mahukun nian iha eleisaun. Polítika legál modelu ida-ne’e Olgiati hanaran dark engineering (rekayasa gelap) (Podgorecki & Olgiati: 1996). Klaru, ita lakohi ida-ne’e akontese iha ita-nia rain. 

Saida mak Olgiati temi ne’e, la’ós buat foun. Iha estadu barak, politika lejizlasaun no dekretu lei sira nakonu ho interese politizasaun. Ema bele hasai ka hatama artigu ida iha nakukun laran hodi asegura nia interese privadu ka grupu (lee; corruption by design). Tan ne’e mak, lei ne’e la’ós dogma ka dokumentu sagradu ne’ebe Moises simu iha foho Sinai, maibé rezultadu konkordánsia polítika ne’ebé povu tenki konsidera katak aleza ona hahú kedas hosi prosesu to’o nia moris mai (lee; interese).

Advertisement

Nah, atu prevene saida mak Olgiati temi, tenki loke partisipasaun públiku ne’ebé luan. Públiku tenki hola parte ativu hodi kestiona polítika legál sira ne’ebé mahukun dezeña em nome sé de’it. Labele simu de’it, maibeé tenki kestiona ho sériu hosi preámbulu, versíkulu ba artigu no tenki kawal ketat nia prosesu sira. Se lae, iha dalan klaran ka dalan ninin bele mosu buat seluk ne’ebé sees hosi públiku nia ajenda ka interese estadu loloos. Prátika ida-ne’e mak akontese iha polítika Omnibus Law Indonézia nian iha tinan hirak ba kotuk. Iha momentu ne’ebá, reforma judisiál ne’ebé koñesidu ho naran Omnibus Law, nia prosesu la iha transparánsia, la loke partisipasaun públiku loloos. Tiba-tiba, rezime hasai no hatama artigu ida iha nakukun laran la konsulta ho públiku. Ternyata, hosi politika legaál ida-ne’e, rezime koko tradús parte balu nia interese ne’ebé ikus mai inteletuál orgániku Indonézia sira hanaran Omnibus Law hanesan bíblia oligarkia (kitab oligarki).

Reforma Judisiál: Reforma Saida no ba Sé?

Pergunta mak ne’e, polítika reforma judisiál ne’e, reforma saida no reforma ba interese sé nian? Sé ita haree dok, luan no kle’an, reforma judisiál la’ós de’it muda artigu balu hosi lei ida ka halakon totál no troka ho lei foun. Maibé, reforma judisiál loloos mak hasa’e kualidade esforsu tomak ho espíritu judisiál foun atu lei bele lori ema fila ba nia orijén; justisa.

Loos duni, se ita komprende direitu hanesan sistema, maka reforma judisiál labele habadak de’it ba muda lei hanesan temi iha leten. Tanba, lei, tuir teoria sistema direitu Lawrence M. Friedman, parte ki’ik oan ida hosi parte boot seluk ne’ebe naka’it hodi lori ema to’o ba justisa substansiál.

Tuir teoria Lawrence M. Friedman, sistema direitu kompostu hosi komponente tolu mak komponente estruturál, substánsia no kultura (Lawrence M. Friedman: 1969). Komponente estruturál mak parte sira ne’ebé operasionaliza substánsia direitu (substansi hukum) liuhosi mekanizmu balu ne’ebé determinadu. Se ita hakloot ba sistema judisiáriu penál, komponente estruturál mak investigadár, Ministériu Públiku, juíz, advogado no funsionáriu sira iha prizaun ne’ebé la’o tuir lei no ho limitasaun jurídiku determinadu. Enkuantu, komponente substánsia mak norma jurídiku sira ne’ebé hakerek no mós la hakerek iha estadu ida-ne’e (lee; ubi societas ibi ius). No ikus liu ka datoluk mak komponente kultura katak; atitude públiku no valór sira ne’ebé determina law enforcement.

Advertisement

Komponente kultura direitu mak determina tribunál ida bele funsiona ka lae. Iha kultura balu, intensaun atu rezolve kazu iha tribunál hanesan dalan ikus, enkuantu (sedangkan) iha kultura rai seluk fali, disputa iha tribunál hanesan prátika rutina ne’ebé la’o hosi loron ba loron. Ho lian seluk, kultura direitu ne’e hanesan gazolina motór ne’ebé operasionaliza tribunál; valór sira iha sosiedade ne’ebé mak ita uza hodi esplika tanba sá ema disputa iha tribunál, rezolve kazu la liuhosi tribunál ka fó sala prosesu legál ka sistema direitu. Habadak, kultura direitu bele defini hanesan atitude ka valór sira ne’ebé iha ko-relasaun ho direitu no sistema direitu.

Saida mak Lawrence Friedman temi iha leten, hanesan sistema, nia konsekuénsia maka komponente sira hotu nakait ida ba ida seluk ho natureza dependénsia. Tanba ne’e, komponete tolu ne’e tenki haree ho integradu atu ita labele falla (gagal) reforma direitu ne’ebé la’o iha sosiedade ida. Se nune’e, reforma judisiál la’ós de’it muda substánsia direitu maibé reforma estrutura no kultura.

Atu tulun ita komprende di’ak liu, ita hakloot tan ba prátika judisiál. Aprosimasaun sistema ne’e nesesáriu atu ita labele ko’alia prosesu judisiáriu ba de’it iha desizaun tribunál no tesi kotu tiha parte nakait seluk ne’ebé loloos ne’e ida de’it. Desizaun tribunál la hamriik mesak, maibé parte ida de’it ho investigasaun, akuzasaun, defensaun, substánsia lei no kultura. Ho lian seluk, parte estrutura labele haketak ho substánsia no kulura. Tanba ne’e, objetu reforma judiial bele kobre hotu aspetu tolu hosi komponente estrutura, substánsia no kultura direitu.

Habadak, reforma judisiál bele akontese iha komponente estrutura, substánsia no kultura, maibé mahukun tenki responsabiliza hodi esplika pergunta sira iha inísiu ho baze argumentu filozófiku, sosiolójiku no jurídiku Timor-Leste nian ba povu maioria. Ho nune’e, minimál liuhosi reforma judisiál bele asegura interese povu hotu-hotu nian. Atu asegura loloos interese hirak ne’e, povu labele fiar de’it ba diskursu mahukun ida nian. Maibé tenki curiga no foti pozisaun hodi hola parte sai opozisaun ne’ebé forte, interompe beibeik atu sira ne’ebé halo reforma judisiál la’o loos ba dalan loloos. Falla iha partisipasaun públiku, nia konsekuénsia moruk tebes. Tanba, dala barak, liuhosi polítika reforma judisiál, ema bele tradús fali pesoál ka grupu balu nia interese ba sistema legal rai ida nian. Indonézia, sai ezemplu di’ak ba asuntu ne’e. Hanesan temi iha leten, em nome reforma judisiál, rezime Jokowi hamihis Independénsia Komisaun Anti-Korrupsaun hosi instituisaun Independente ba fali parte ida hosi ezekutivu no mós simu proposta oligarkia hodi dezeña bíblia ida naran omnibus law.

Hosi: Armindo Moniz Amaral

Advertisement

(Alumnus Doutaromantu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Timor Leste; Next?

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Revitalizasaun Servisu Estensaun Agrikóla ba Futuru Agrikultór iha Timor-Leste;

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere ou Timor Oan

Published

on

Husi: Pe. Domingos Godinho de Araújo

(Missionário do Verbo Divino iha Portugal)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending