Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Esénsia Krime no Filozofia Penalizasaun

Published

on

Reasaun ba krime hadau telefone ne’ebé komete hosi joven balu iha semana kotuk, hamosu diskusaun públiku ne’ebé luan. Hosi diskusaun sira-ne’e, parte balu argumenta katak krime ne’e akontese tanba edukasaun família uma-laran mak falla, baruk-teen buka servisu no seluk tan. Tuir sira, bainhira rezolve abut hosi krime ne’e, automátikamente krime mós rezolvidu/lakon. Loloos ne’e, prezume (asumsi) ne’e perigu uito’an (agak berbahaya). Pensamentu ida-ne’e hanesan jebakan fungsionalizmu biologia. Baihira (jika) ita tesi-kotu ai nia hun, maka automátikamente ai-lolon no sanak sira mate rasik.

Se ita haree didi’ak, pensamentu iha leten susar atu implementa iha siénsia sosiál. Tanba, relasaun kauzalidade la rigór (ketat) hanesan siénsia biolojia (ezata). Iha siénsia sosiál, sintoma ida bele mosu hosi kauza lima ne’ebé la hanesan. Tanba ne’e, pensamentu fungsionalizmu biolojia implementa iha kazu sosiál liliu kazu krime bele hamosu lompatan lójika ne’ebe susar atu tulun ita hodi rezolve krime ho justu.

Bainhira lójika ne’ebé hanesan ita obriga hodi sukat siénsia sosiál, nia rezultadu bele sai oin seluk. Ne’e tanba formulasaun dedutivu-nomolojia “jika…, maka” iha lójika siénsia ezata ne’e diferente ho “jika…, maka” iha lójika legál. Iha siénsia sosiál (inklui hukum/direitu), nia diferensa ne’e persis iha if/maka. Tanba ne’e, ita susar atu konlui katak José na’ok tanba kauza hosi edukasaun família uma-laran mak fraku ka Lucia halo korrupsaun tanba kanteen no seluk tan. Iha krime ka kazu legál, objetu ba krime bele hanesan, maibé kauza ne’e bele diferente ida ho ida seluk.  Atu labele terjebak ba jeneralizasaun, Julius Stone argumenta katak tenki iha individualizasaun ba kazu krime sira. Tuir Stone, kazu krime sá de’it sempre úniku.  Kazu sira atu hanesan (mirip), maibé loloos ne’e la hanesan. La hanesan iha kontestu abut ba krime, motivasaun ne’ebé halo ema halo krime, background hosi autór ba krime no seluk tan. Tuir pensamentu Julius Stone, maka jeneralizasaun ba kazu sá de’it sei labele tulun estadu direitu atu hatuur lia-loos ba nia fatin hodi bele lori justisa ba parte hotu.

Advertisement

 

Filozofia Penalizasaun

Maski kazu krime sira-nia kauza la hanesan, ne’e la signifika estadu bele husik liu krime ida lahó penalizasaun ne’ebé merese (pantas). Estadu tenki trata polítika ida hodi prevene no kombate krime ho dalan ne’ebe justu. Dalan mainstream ne’ebé estadu opta maka penalizasaun.  Tuir perspetiva legalizmu, fó pena ba krime ida tanba lei mak haruka. Kada krime no nia sansaun sira, formula ona iha kódigu penál ka lei espesífiku seluk kona-ba krime. Makaer lei nia servisu implementa de’it saida mak lei dehan. Iha tradisaun kontinentál, makaer lei horik ho prinsípiu (mainstream) katak “law as it is written in the book”. Ne’e tanba, grupu legalista sira fiar katak lia-loos formula ona ho kompletu iha lei sira. Tuir sira, juíz ka makaer lei seluk hala’o de’it saida mak hakerek iha lei no automátikamente lori justisa ba parte hotu.

Diferente ho legalizmu, kaum progresivu konsidera, penaliza ka liberta ema ruma ne’ebé komete krime la’ós tanba lei mak dehan, maibé atu lori justisa ba parte hotu. No atu atinji ida-ne’e, makaer lei la’os hatene deit saida mak hakerek iha lei sira, maibe tenki komprende objetivu penalizasaun ne’e rasik. Objetivu penalizasaun hirak ne’e mak hanesan: Ida, ita presiza penaliza krime ida hodi prevene ema labele main hakim sendiri. Krime ne’ebé mak lahó penalizasaun ne’ebé merese bele loke oportunidade ba parte vítima no sosiedade atu foti medida hodi buka justisa ho sira-nia liman rasik (main hakim sendiri). Prátika ne’e kontradiz ho kultura estadu direitu modernu, direitus umanus no mós prinsípiu prezunsaun inosénsia. No iha kazu barak hatudu katak main hakim sendiri justru menyasar de’it (ba liu) ema-ki’ik no kbi’it-laek sira. Enkuantu, ema-boot ne’ebé komete krime sá de’it, ita justru la brani main hakim sendiri ka ko’alia kasar hasoru sira (suspeitu).

Rua, ba interese vítima, estadu presiza penaliza krime. Ladún justu sé ema ne’ebé halo krime la hetan penalizasaun ne’ebé merese, enkuantu, iha momentu hanesan, vítima hela ho terus ne’ebé nia sofre hosi krime ne’e. Kada krime, hahoris vítima. Krime husik hela kanek ba vítima ne’ebé loloos ne’e estadu tenki kura. Kauza hosi krime ne’ebé hamosu konflitu sosiál iha sosiedade tenki restaura fali, no maksalak sira preiza simu pena ne’ebé merese. Direitu hanesan instrumentu atu proteje ema hotu, maka penalizasaun hanesan forma (bentuk) ida hodi proteje vítima (E. Darmaputera: 2005:135). Iha Timor-Leste, estadu foin hanoin to’o penaliza suspeitu, maibé seidauk sériu ba rehabilita ka restaura vítima nia kondisaun no sosiedade ne’ebé loloos ne’e parte ida de’it hosi krime (locus delicti).

Advertisement

Tolu, penalizasaun ne’e nesesáriu hodi prevene krime seluk ka hanesan. Iha kontestu prevensaun, penalizasaun ne’e nesesáriu atu ema bele lembra katak komete krime sempre iha nia konsekuénsia ne’ebé moruk tebes. Ida-ne’e importante no hanesan ho prinsípiu direitu penál katak labele husik liu krime ida lahó penalizasaun ne’ebé merese (pantas). Ita presiza deterence effect (efek jerah). Iha ne’e vale prinsípiu katak penaliza ema ne’ebé na’ok-bibi la’ós tanba nia na’ok-bibi, maibé atu bibi seluk labele lakon tan iha futuru. Analojia ne’e mai ho baze fundamentál hosi direitu penál katak prevensaun sai hanesan polítika prioridade ba direitu penál. Enkuantu, penalizasaun (represaun) ne’e ultimum remidium hosi direitu penál.

Haat, penalizasaun ne’e importante ba suspeitu nia interese. Tanba sá mak tenki penaliza suspeitu? hanesan pergunta fundamentál hosi objetivu penalizasaun. Bainhira suspeitu halo krime, maka iha momentu hanesan nia moris ho kondisaun ne’ebé sees hosi dalan ema nian (keluar dari rel kemanusiaan). Ho lian seluk, krime bele halo nia moris hanesan animál. Maka, estadu iha dever atu foti medida imidiata hodi fó tratamentu ba suspeitu nia umanidade (mengobati aspek kemanusiaan si pelaku) liuhosi penalizasaun ne’ebé justu. Tuir Hegel, se estadu la fó pena ba nia, maka estadu trata (memperlakukan) nia hanesan animál. Jadi, penalizasaun hanesan forma (bentuk) ida katak estadu respeitu suspeitu nia dignidade nu’udar ema. (Nobertus Jegalus: Pos Kupang: 2015). Iha kontestu ne’e, objetivu penalizasaun tenki lori nia filafali sai ema di’ak iha sosiedade nia leet (lee: konseitu pemasyarakatan). Ho objetivu ida-ne’e, pena (hukuman) tenki hatuur ho kuidadu atu labele fó ameasa ba suspeitu nia umanidade. Iha ne’e, vale prinsípiu proporsionalidade katak ba krime ne’ebé simples labele fó pena ne’ebé todan. Nune’e mós, ba korruptór sira ne’ebé han lakon ema hotu nia direitu labele hetan indultu hosi Prezidente. Labele tanba hanoin (kasihan) ka la gosta suspeitu (hanesan karatér psikolojia), ita fó pena boot no ki’ik liu, maibé la tuir sala ne’ebé nia komete. Estadu direitu tenki mai ho opsaun ne’ebé klaru, katak defende valór morál (justisa/adil) do que karatér psikolojia ne’ebé fasil lori ita tama ba like and dislike. Tanba, like and dislike bele sai de’it hanesan instrumentu ida hodi kanaliza ita nia nafsu ba suspeitu sira no bele harahun ema barak ne’ebé loloos ne’e tenki hetan protesaun hosi krime ida.

                Haree hosi objetivu penalizasaun ne’ebé deskreve iha leten, penaliza ka liberta ema ruma la’ós de’it tanba lei mak haruka, maibé ba interese direitu no justisa, ba interese umanu hosi parte sira naka’it. Tanba ne’e, makaer lei sira tenki kreativu halo interpretasaun ba lei hodi bele lori justisa ba parte hotu. Labele em nome legalizmu de’it, ita husik vítima ka suspeitu sira moris maibe lahó umanidade loloos (hidup tanpa kemanusiaan). Sai robot ba lei ne’e di’ak, laiha risku ba makaer lei sira (penegak hukum), maibé la merese (la pantas) atu lori parte hotu ba to’o justisa.

Haree hosi konstituisaun ba to’o lei oan sira, Timor-Leste la opta lex talionis (mata ganti mata) ka penaliza ema ruma tanba hakarak balas dendam. Ba penalizasaun, Timor-Leste opta polítika penalizasaun ne’ebé minimál atu hanesan ho saida mak Hegel hatuur. Katak, penalizasaun tenki lori maksalak filafali sai ema di’ak iha futuru. Tanba ne’e mak ita la opta pena morte no kastigu durante vida tomak (hukuman seumur hidup). Oinsá ho ita-nia infra-estrutura sira iha sistema judisiária penál, preparadu atu lori suspeitu filafali sai ema di’ak ka lae? Pergunta ne’e presiza hatán ho peskiza seluk. Maibé, hakarak ka lakohi, nu’udar estadu direitu modernu, Timor-Leste tenki kria kondisaun hodi prevene krime sá de’it ho efetivu. Atu, nia sidadaun la presiza halo krime sá de’it ba sé de’it. Tanba, estadu direitu ne’ebe susesu, sukat hosi laiha tan ona ema ida halo krime no la presiza implementa pena ba sé de’it.

 

Advertisement

Hosi: Armindo Moniz Amaral

(Alumnu Programa Doutoramentu Siénsia Direitu Universidade Diponegoro-UNDIP, 2017)

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Timor Leste; Next?

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Revitalizasaun Servisu Estensaun Agrikóla ba Futuru Agrikultór iha Timor-Leste;

Published

on

Hakerek na’in; Quintiliano A. Belo

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Fanatismu Ba Grupu Arte Marsiais: Bele Halakon Sentidu “Maun-Alin” Nudar Maubere ou Timor Oan

Published

on

Husi: Pe. Domingos Godinho de Araújo

(Missionário do Verbo Divino iha Portugal)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement

Trending