Connect with us
Pakote Ahi

Internasionál

Dr. José Ramos Horta: “Nahdlatul Ulama ho Muhammadiyah Merese no Elijível ba Prémiu Nobel da Pás 2022”

Published

on

Premiadu Nobel da Pás tinan 1996, José  Manuel Ramos Horta, nomeia ona Organizasaun boot rua, Nahdlatul Ulama no Muhammadiyah hosi Indonézia ba kandidadu Prémiu Nobel da Pás tinan 2022.

Razaun propoin  organizasaun musulmanu boot rua ne’e hodi hetan prémiu nobel pás, tanba sira ninia prestíjiu iha parte edukasaun, saúde, toleránsia, proteje minoria no promeve pás iha Indonézia no mundu. José Ramos Horta mós susesu propoin kandidatu sira ba hetan Prémiu Nobel da pás hanesan:  Muhammad Yunus, ekonomista no fundadór ba Banku Grameen hosi Bangladesh, Eis Prezidente Korrea Sul Kim Dae-jung, James Earl Carter, Jr  (Jimmy Carter) Prezidente Estadus Unidu Amérika da-39, ne’ebé ema nomeia nia durante tinan 20, maibé la pasa. José Ramos Horta mós susesu nomeia Uniaun Europeia (UE).

Tuir mai entrevista exluzivu Hatutan.com (Hc)  ho José Ramos Horta (JRH), iha nia eskritóriu Faról Díli.

Advertisement

Hc: Razaun saida mak Ita boot hakarak propoin Organizasaun rua ne’e ba prémiu Nobel Pás nian iha 2022?

Premiadu Nobel ba Pás Tinan 1996, Dr. José Ramos-Horta.

JRH: Indonézia hanesan nasaun Muslumana maioria iha mundu, maibé sempre moderadu. Ho situasuan balun ne’ebé akontese, hanesan funu iha Iraque, Afeganistaun, problema violasaun direitu povu Palestina nian, halo Musulmanu radikál aumenta iha mundu, no aumenta mós iha Indonézia no akontese Bomba iha Bali, Bomba iha Jakarta, no ema barak hanoin katak, Indonézia mós atu monu ona ba radikalizmu Musulmanu. Felismente kazu bomba Bali no Jakarta, hanesan esporádiku no la’ós sistemátiku.

Esporádiku tanba, Primeiru Polísia Indonézia nia serbisu di’ak no sira konsege identififika desmantela no segundu papél média nian iha Indonézia importante tebes, rai ida ne’ebé iha televizaun barak liu ho totál kanál televizaun liu 100. Jornál no rádiu kuaze rihun 30, alende média sosiál ne’ebé hanesan fenómenu ikus liu, no povu ida ne’ebé informadu tebes, tanba povu Indonézia maioria haree buat ne’ebé akontese iha mundu.

Sira haree problema oioin ne’ebé mak estremista sira halo iha Síria, Iraque no iha rai sira Europeu nian, to’o Indonéziu normalmente la’ós fanátiku, maibé tolerante.

Indonézia to’o agora kontinua nafatin hanesan rai ida ne’ebé maioria Musulmana tolerante loos. Entaun, ha’u nu’udár ema ida responsável iha atividade internasionál lubuk ida, kuaze lorloron halo enkontru via zoom ho ema oioin, no konferénsia ikus liu iha semana ne’e maka hamutuk ho ema hosi nasaun 106 hosi mundu ho partisipante liu ema na’in rihun 10,  ha’u hanesan Oradór Prinsipál, inklui premiadu nobel ba pás lubuk ida mak partisipa.

Dala barak ha’u sempre ko’alia kona-bá Timor-Leste hanesan ezemplu susesu rekonsiliasaun maski la susesu iha área ekonómika, maibé iha área polítika, toleránsia naun violénsia étniku relijioza, naun violénsia polítiku, durante tinan 10 resin ona maka zero violénsia polítika.

Advertisement

Ha’u la ko’alia kona-bá Indonézia. Iha tinan tolu liu bá, ha’u la temi naran, nia ko’alia publikamente ona ho jurista direitus Umanus no ativista Indonézia hosi Sumatra, Todung Mulya Lubis, ne’ebé mai to’o iha Díli hasoru Ha’u no ko’alia kona-bá nomeasaun ba NU ho Muhammadiyah mak bele hetan Nobel ba Pás.

Uluk kedan ha’u hanoin hela ida-ne’e, maibé ha’u la halo inisiativa ruma tanba seidauk iha dokumentasaun kona-bá ajenda kandidatura bá nobel, tenke sustentável didi’ak no ha’u ho susesu iha tinan lubuk ida liu bá, tanba proposta ne’ebé ha’u halo ba prémiu nobel ne’e manán hela de’it, ezemplu  hanesan Muhammad Yunus, ekonomista no fundadór ba Banku Grameen hosi Bangladesh, ha’u mak propoin, Eis Prezidente Korrea Sul Kim Dae-jung mós ha’u mak propoin, James Earl Carter, Jr  (Jimmy Carter) Prezidente Estadus Unidu Amérika  da-39, ha’u mak propoin tanba ema nomeia nia durante tinan 20, maibé la pasa.

Dala ida, elementu ida hosi komité nobel iha Oslo husu ba ha’u katak, tanba saida mak ita boot la nomeia Jimmy Carter no ha’u halo duni nomeasaun, ikus mai susesu duni.

Hc: Ita boot propoin oinsa ou ninia segredu ne’e oinsa mak bele pasa?

JRH:  Tenke hatene halo oinsa no tenke kuidadu, hanesan ha’u halo kona-bá Uniaun Europeia (UE) susesu tebes, ne’e mai hosi ha’u nia-ideia, laiha tan ema seluk no ema balun hakfodak ho ida ne’e.

Advertisement

Tinan rua ha’u halo nomeasaun iha 2009 no 2010 ha’u nia kandidatu sira manán hotu ida maka Kim Dae-jung ne’ebé iha ema lubuk ida mak nomeia nia tinan ba tinan, maibé la susesu.

Nune’e ha’u tuur iha kuartu laran iha otél ida iha Seoul  ho nia asesór prinsipál, professor Ha Jun Kim oras ne’e daudaun hanesan Prezidente Komisaun ba Relasaun Internasionál, iha Movimentu Parlamentu Korea nian, nia mak fó dokumentasaun ba ha’u no ha’u hakerek, rezultadu Kim Dae Jung manán.

Depois de ha’u simu embaixadór Todung Mulya Lubis iha ne’e, depois ha’u ba halo konferénsia ida iha Universidade Gajah Mada Indonézia, lider sira hosi NU no Mumadiyah mós iha ne’ebá, no Embaixadór Indonézia mak akompaña ha’u no ha’u ko’alia klaru jerál de’it no la hateten atu nomeia organizasaun rua ne’e tanba, Komité Nobel iha sira nia regulamentu iha buat balun espesífiku iha ne’ebá, sira dezenkoraza ema sira ne’ebé sai kandidatu atu ko’alia kona-bá sira nia kandidatu.

Hc: Labele ko’alia sai tanba saida?

JRH: Tanba ne’e sai ona hanesan lobi. Ha’u hateten dala barak ona ba ema katak, la presija ema barak proponete mak asina, ezemplu tinan lubuk ida liu bá, ha’u lee iha jornál, misionáriu ida hosi Suiça, nia to’o iha Oslo lori petisaun ida ho asinatura ema millaun ida atu apoia Bispu Mexikanu ida, ba iha Rejiaun ida naran Chiapas.

Advertisement

Chiapas hanesan rejiaun konflitu boot. Ba atu propoin ba nia hodi simu nobel ba pás, ha’u dehan haluhan tiha ida ne’e.

Komité nobel labele funsiona haneasn ne’e. Se funsiona ho baze petisaun públiku, entaun Komité Nobel lakon sira nia independénsia, tanba sira la aseita liu presaun.

Maibé sira ne’ebé hetan nominasaun, barak mak kandidata ema lubuk ida dala tolu, balun to’o dala sanulu, no barak mak kontaktu ha’u atu propoin.

Dr. José Ramos-Horta ho Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB bainhira simu Nobel ba Pás, Oslo 10 Dezembru 1996.

Hc: Oinsa Istória ita boot nian rasik hanesan Premiadu Nobel ba Pás?

JRH: Ha’u mós uluk ne’e nunka mehi atu ha’u nia naran tama no sai manán-na’in ba prémiu nobel. Ha’u ba dala barak ba Oslo, maibé kuandu primeira ves ba Oslo, ha’u hanoin de’it mak nobel ba Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo,SDB. Maibé, ikus mai ha’u hetan duni no ha’u ko’alia ho ema importante ida iha Komité Nobel ne’ebé sai membru durante tinan 30 ba Komité Nobel ne’e. Nia mak Bispu Gunnar Stalsett hosi Norwegia, nia filózofu ida, hanesan mós reitór ba universidade ida iha Oslo.

Ha’u enkontru ho nia nu’udár Bispu no nunka ko’alia kona-bá Nobel. Ha’u ko’alia de’it kona-bá Igreja Timor no nunka temi kona-bá Bispu Belo, tanba hau tauk orsida nia deskonfia fali ha’u mai atu halo lobi kona-bá Nobel ba Bispu Belo. Ikus mai nia rasik mak husu tuir kona-bá Bispu iha Igreja Timor no Timor iha situasaun jerál.

Advertisement

Hosi ne’e mak ha’u foin temi Bispu Belo nia naran. Husi ne’e ha’u komesa kontente ona, tanba iha diplomasia tenke kuidadu iha ko’alia. Nune’e ha’u koñese di’ak kona-bá prosesu nominasaun ba kandidatu Prémiu Nobel.

Ha’u haree Muhammadiyah ho NU, merese duni liuliu Indonézia merese duni, rai ida ne’ebé merese duni atu simu Nobel ida-ne’e.

Hc: Fatór Saida mak Halo Organizasaun rua ne’e merese duni atu simu?

JRH: Tanba Indonézia fatór ida mezmu tempu Suharto embora iha violasaun direitu umanu, ema lubuk ida mate iha Suharto nia tempu nu’udár Prezidente, maibé Indonézia ativu hasai kazu Timor iha 1975 úniku problema internasionál ne’ebé iha, la’ós rai ida ne’ebé todan no uza poténsia militár ekonómiku.

Klaru iha tempu Prezidente Sukarno nian mós iha problema ho Malázia halo Indonézia nia naran aat, depois mai Timor-Leste, maibé sira mós hatudu sira nia matenek atu simu hodi buka solusaun ida ne’ebé bele rezolve problema Timor nian.

Advertisement

Rezolve problema Timor-Leste hanesan inisiu prosesu demokratizasaun iha Indonézia. Ha’u haree hanesan mós Kay Rala Xanana Gusmão haree, katak, ita mós presija atu buka hodi tulun mós Indonézia, iha tranzisaun ba demokrasia, ne’ebé difisil no la’ós fásil.

Kuandu ditadura durante dékada, derrepente de’it muda ba demokrasia. Demokrasia la deklara ho lei ida no aban implementa ona demokrasia. Ida ne’e tenke halo duni, maibé, kultura demokrátika depois de interese sektorál sira iha ne’ebá, interese grupu, liuliu militár sira abituadu ho se mak manda, ho interese ekonómiku militár sira nian, hanesan mós iha rai barak ezemplu Xina, tanba ne’e atu muda ne’e tenke neineik.

Iha rai balun halo presaun ba ami nu’udár líder, NGO hanesan amnestia internasionál halo presaun, NGO timorense halo presaun atu halo Tribunál Internasionál. Maun Xanana ho ha’u rasik kontra, hanesan iha PN ha’u hateten ba deputadu sira dehan, bainhira imi hakarak atu halo tribunál internasionál ha’u sei la halo lobi ba ida ne’e.

Hc: Tanba saida mak la presija Tribunál Internasionál?

JRH: Tanba Razaun fundamentál mak ida-ne’e, TL tenke hatudu sentidu responsabilidade, sentidu Estadu de kompriensaun ba ita nia viziñu Indonézia, ne’ebé foin dadaudaun sai hosi Timor, hatudu sira nia korajen, sira nia sentidu responsabilidade, simu rezultadu referendu, ita tenke kompriende sira nia situasaun.

Advertisement

Ita tenke kompriende tranzisaun demokrasia iha Indonézia ne’e la fásil, hanesan mós ita ne’ebé la’o ba demokrasia la’ós fásil, tanba se ita buka tribunál internasionál, ida-ne’e komplikadu ba relasaun Indonézia no bele provoka liu tán distabiliza Indonézia.

Xanana Gusmão ne’ebé ho nia autoridade mai hosi luta tinan 17 no tinan ualu iha kadeia ho nia karisma, nia manán povu Indonézia nia admirasaun, nia liu hosi eskola hotuhotu hanesan iha Semináriu Dare, Liceu, eskola luta iha ai-laran, no eskola Cipinang.

Tanba iha Cipinang nia apreende atu hadomi no koñese liu tán povu Indonézia. Nia mak defende kedan ida-ne’e, primeiru mak rekonsilaisaun entre Timorense, tanba violénsia no óho malu iha Timor, torturasaun iha Timor la’ós de’it TNI mak halo, maibé timooan rasik mós halo.

Hahu kedan 1975 ho funu sivíl, despois krize boot iha Fretilin nia laran, komandante ho povu lubuk ida mak mate iha Fretilin nia laran. Ne’e realidade istórika, tanba iha mundu mós akontese problema barak akontese iha movimentu, partidu no seluk tán.

Tanba ne’e maka Xanana hakarak halo rekonsiliasaun entre timoroan no mós rekonsiliasaun ho Indoenzia. Ida ne’e mak ha’u haree kontestu papél Indonézia nia relasaun ho Timor no Indonézia hatudu duni ninia intelijénsia.

Advertisement

Primeiru maski sira sai hosi ne’e ho fuan kanek boot, maibé sira la fila kotuk ba Timor, muito menus provoka destabilizasaun iha fronteira sira. Sira nia atitude 100% ema ho fuan moos, sentidu responsabilidade ne’ebé iha dignidade. Alende ida ne’e, sira loke reforma atu ajuda Timor. Ezemplu hahú hosi tempu Prezidente Repúblika Gusdur, nia rasik hakerek karta ba universidade sira iha Indonézia tomak, atu simu estudante timoroan ne’ebé estuda iha Indonézia hodi selu propinas hanesan ho estudante sira iha Indonézia no la tau tuir padraun internasionál.

Iha kontestu ida ne’e maka ha’u haree desde uluk kedan no agora ba oin papél organizasaun NU no Muhammadiyah importante tebtebes. Devia hetan rekoñesimentu liu dalan internasionál, organizasuan rua ne’e iha membru hamutuk millaun 100-resin, sira iha ospitál, universidade, atividade dezenvolvimentu, atividade umanitária, atividade sosiál lubuk ida, akontese dezastre naturál iha rai barak ona mak sira haruka sira nia ema rasik ba to’o iha ne’ebá fó apoiu, no tinan 2050  ba oin Indonézia nia populasaun bele to’o millaun atus haat no bele sai terseira ou kuarta ekonomia iha mundu, projesaun bazeia ba posiblidade hotu-hotu, no Indonézia iha poténsia boot.

Responsabilidade ba seguransa rejionál, liuliu nu’udár país lider ASEAN nian, no Indonézia rai boot nune’e sira prudente liu tán tanba sira lakohi haree rai kiik sira hosi membru ASEAN atu domina fali sira. Ho ida-ne’e kuantu mais Indonézia ne’e hanesan nasaun ida estável no riku, maibé sempre diak liu ba Timor.

Ne’e duni Timor-Leste mós maski foin independente no ita esperiénsia laiha hanesan nasaun foun, hahú iha 2001, maibé nunka halo asaun ruma iha polítika internasionál, ne’ebé lori Indonézia la konfia TL nu’udár parseiru rejionál ida previzível.

Ita iha relasaun ekilibradu ho Xina ho Amérika, relasaun di’ak ho Japaun ho Korea Sél, relasaun di’ak ho Kuba, no mós Estadus Unidus Amérika, hotu-hotu iha relasaun ekilibradu.

Advertisement

Timor-Leste iha relasaun ativu ho Austrália no Nova Zelándia, Uniaun Europeia, TL la monu iha tentasaun ruma, maihusi rai ruma atu TL sai hanesan aliadu ba rai ida-ne’e, eskluindu rai sira seluk.

Iha linguajen mais klaru, la hili entre Xina ho EUA, maibé hili rua ne’e hotu hodi halo relasaun di’ak no ativa. Ida-ne’e Indonézia haree hela, Austrália mós haree ida ne’e, maski dalaruma ita iha maturidade politika maibé di’ak.

Hc: Kritéria prinsipál ba simu Prémiu nobel ne’e mak saida?

JRH:  Kriteriu númeru 1, indespensável maka ida-ne’e, ema ne’e, no normalmente tuir Alfred Nobel nia testementu, iha eransa legadu ne’ebé  nia hakerek ne’e, ema ida ne’ebé kontribui ho nia vida ka ho nia asaun ba pás mundiál no la advoga violénsia.

Kritériu ne’e simples loos, kuandu Alfred Nobel halo nia will, dezeju, husik nia fortuna tomak atu kria prémiu nobel.

Advertisement

Prémiu Nobel, kuaze ema hotu-hotu iha Akademia Siénsia Suésia, no úniku iha Norwegia maka iha Nobel Peace prize.

Hahu hosi manan nain primeiru ba nobel prize ne’e iha tinan 1901 Henry Dunant;
ho Frédéric Passy, depois iha mós NGO ida naran Women’s International League of Peace and Freedom.

Ha’u uluk halo lobby sira iha Zenebra, grupu feto ne’e, kuitadu sira hotu-hotu ferik ona atu mate ona, tilun diuk, purtantu variadu loos. Mas hahú primeira véz ne’e barak liu maka europeu ou amerikanu, irónikamente, barak liu maka Amérikanu e Europreu.

Maski sira mak halo liu funu, no sira mós mak buka liu pás, tanba sira mak hahú guerra sira ne’e. La’ós ema iha Áfrika ka iha Amérika Latina, ka iha Ázia, Europeu sira, no Norte Amerikana sira mak halo hanesan ne’e.

Purtantu, pémiu Nobel ne’e, kritériu mak ida-ne’e, prinsipál, ita bele hateten númeru 1, oinsá ema ida, ou instituisaun ida kontribui ba hametin dame iha rai ida, ou nia rai rasik, ou iha rai seluk ruma, ou iha mundu.

Advertisement

Ne’e mak kritériu jerál. Tinan-tinan, submisoens kandidaturas atus ba atus, no komite Nobel ne’e, na’in lima ne’e ema primeiru Norwigest, nia  mentalidade muito independente, no ha’u koñese Norwegia di’ak, sira nu’udár society, sira muito independente.

Komite Nobel nein tolera sira nia Governu atu halo proposta ruma ba sira, presaun ba sira, apoiu ida ne’e, apoiu ida ne’ebá, ne’e laiha.

Komite Nobel, eleitu hosi Parlamentu Norwegest, maka hili sira hamutuk membru na’in lima (5), kada membru tenke iha ekilíbriu polítika, ida bele mai hosi partidu trabalista/labour party no  Cristão Democrata, tantu komite ne’e ekilibradu, en relasaun ho ita bolu sensibilidade politika.

Pesoalmente, ha’u fiar, NU no Muhamadiyan  merese, e totalmente elíjivel, tanba ezemplu di’ak ida ne’ebé  iha rai ida boot teb-tebes hanesan Indonézia, ho diversidade étnika barak teb-tebes, Indonézia nia totál grupu étniku 300-resin, iha Papua de’it 200-resin, inklui lingua, klaru katak kuaze hotu-hotu ko’alia bahasa Indonézia, maibé linguas bar-barak iha Papua maka linguas barak liu, maibé sira susesu boot iha prosesu unifikasaun liu hosi Bahasa Indonézia. Relijiaun lubuk ida, aleinde Musulmanu, Katóliku, Protestante, Hindu no Budista.

Purtantu, interesante, minoria Katóliku, mais minoria boot ida, ema balu hanoin Indonézia Pais musulmanu, sim, mais sira minoria Katóliku, kuaje 50 milloens, boot liu rai lubuk ida iha Europa, Portugal, España, Lucemburgo, rai hotu-hotu iha Europa ne’e.

Advertisement

Inglaterra, laos pais katóliku ida, iha 70 milloens, maiória Protestante Anglikanu. Alemaña, katóliku forte, mas populasaun Alemaña parese ke 80 milloens, e ha’u hatene, Katóliku, liu 50 milloens. Purtantu, Indonézia interansante mak ida ne’e de’it, populasaun katólika ne’e boot teb-tebes. No, ida ne’e mak hanesan ohin ha’u hatete, rai ida ke espesial.

Hc: Ita boot hanesan Proponente úniku ba organizasaun rua ne’e?

JHR: Bom, ha’u lahatene sé ha’u proponente úniku. Provavelmente ema lubuk ida iha Indonézia halo mós. Karta ne’ebé ha’u haruka ba komite Nobel ne’e, ha’u asina, mas ha’u lori mós lider sira hotu-hotu nia naran. Tanba ha’u ko’alia ho Xanana, eis-Prezidente Republika no Primeiro-Ministru, Marí Alkatiri, eis Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, atual Primeiru-Ministru, Francisco Guterers Lú Olo, atual Prezidente Republika.

Ha’u hakerek karta ne’e, katak, ha’u en nome ema hirak ne’e, no ami hotu-hotu.

Hc:  Inklui Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo?

Advertisement

Pergunta di’ak, no ha’u sei husu ba nia no ha’u sei buka fali karta ne’e atu konfirma fali mós ba nia.

Tanba primeiru atu rekolla sira nia asinatura, maibé komplikadu tebtebes tanba tenke halai ba ida ne’e, halai ba ida ne’ebá, tanba ne’e mak ha’u husu de’it sira katak, ha’u bele lori imi nia naran ka la’e.

Tanba ho kualkér maneira ha’u mak hanesan elijível atu nomeia. Entaun ha’u alista sira nia naran no ha’u dehan ha’u em nome sira hotu no ami hotu, inkluindu Bispo D.Carlos Filepe Ximenes Belo, SDB,Prémiu Nobel da Pás 1996.

Hc: Ita propoin iha 2019?

JRH: Sim, iha tinan 2019

Advertisement

Hc: Kada tinan ita propoin nafatin?

La presija tinan-tinan, purtantu teórikamente nomeia dala-ida, sufisiente.

Iha tinan ida ka rua tán, sé iha asuntu ruma ke tinan ida-ne’e sira hanoin kestaun ida ne’e importante tebes, sira bele dada sai mai fali, ou ema seluk nomeia fali, mais ha’u nia intensaun iha 2022, prazu taka iha 30 de Janeiru, ha’u sei nomeia dala-ida tán, mas ha’u sei nomeia ho “hirus oitoan” Komite Nobel.

Ha’u dehan, favor ida, imi loke matan oitoan ba. Ha’u razaun dehan loos ba sira, tanba sira haree, ho Prémiu Nobel lubuk ida ne’e, ha’u mak hanesan ativu liu  kontaktu sira bebeik, asuntus oioin ha’u haruka informasaun ba sira, mais nunka halo hanesan ne’e,  orsida  iha ne’e ho iha ne’ebá. Mais kleur ona mós la ba Norwegia. Ultima vez, ha’u ba iha 2018 ka 2019, mas ha’u hanoin 2022 atu propoin fali.

Hc: Oinsá ita nia haree ba organizasaun rua, Nahdlatul Ulama no Muhammadiyah?

Advertisement

Organizasaun rua ne’e, ha’u hanoin maka ne’e, uluk ha’u lahatene tanba sá maka Komite Nobel fó prémiu ba eis Prezidente Finlándia Martti Ahtisaari, ema di’ak, hau koñese di’ak nia, mais nia ativu teb-tebes iha Kosovo, nia maka reprezentante Sekretáriu Jerál ONU nian iha Kosovo.

Martti Ahtisaari  mós ajuda ho kestaun Aceh, no nia manan sobre tudo tanba Aceh. Nia mak medidór mas ha’u hateten katak, se Indonézia laiha ema ida hanesan Susilo Bambang Yudioyono ho Yusuf Kala, hanesan ema importante liu iha momentu kestaun kona-bá Aceh. Sira na’in rua maka xave ba solusaun problema iha Aceh. Se laiha sira nain rua karik, nem Martti Ahtisaari  nem ninguem. Tanba ne’e ha’u hakfodak bainhira komite Nobel la konsidera ema na’in rua ne’e.

Devia fó mós ba líder Aceh, tanba se la’ós de’it Susilo Bambang ho Yusuf Kala, maibé lider Aceh mós kontribui. Uluk kedan iha Nove Iorke ha’u koñese Aceh, uluk Dr. Tengku Hasan Muhammad di Tiro, nia hela iha ne’eba desde tinan 1950 bainhira nia sai hosi Aceh, iha 1970-an nia muda fali ba Suésia. Nia duni mak kontaktu ha’u, no nia ema ida ne’ebé di’ak tebes. Tanba nia mai hosi familia istórika, iha Aceh hanesan monarkia no nia hetan apoiu makás iha Washington ne’ebé simu nia hanesan ema prínsipé. Nia ema ida ne’ebé anti Java no ita labele temi liafuan Indonézia. Bainhira Politika Amerikana muda no Indonézia mós muda iha Suharto nia tempu, nia mak autoriza lider Aceh atu simu autonomia. Tanba ne’e, Indonézia hanesan prekursu istórika ida ne’ebé pozitivu tebtebes no rai ida ne’ebé merese duni atu hetan premiu Nobel ne’e liu hosi organizasaun rua ne’e.

Hc: Oinsa ita nia ligasaun ho organizasaun rua ne’e?

Premiadu Nobel da Pás Tinan 1996, Dr. José Ramos-Horta, hetan fiar hosi Papa Francisco atu sai hanesan memebru Juri internasional Award of Human Fraternity.

Ha’u nia ligasaun, kontaktu ho organizasaun rua ne’e kleur ona mais, ha’u mós iha kontaktu ho ema barak iha Indonézia, ha’u akompaña didi’ak situasaun iha ne’ebá, no ha’u nia opiniaun mantein nafatin iha relasaun ho kandidatura elijivilidade kona-ba organizasaun rua ne’e atu ba simu premiu nobel ba pas nian.

Ha’u  la hatene iha instituisaun, grupu ka ema ruma iha Indonezia ka iha ne’ebé de’it mak propoin mós organizasaun rua ne’e ba premiu Human Fraternity, nu’udár premiu foun ida ne’ebé mak hahú iha 2019, iha kontestu Amu Papa nia vizita ba United Arabe Emirate, momentu ne’eba ba konferénsia ida kona-ba International Religion for Peace. Tanba ne’e primeira vez Amu Papa ba iha rai Arabe ida iha peninsula Arábika nian.

Advertisement

Nia ba iha Egiptu no Iraque, maibé iha Arabe Península foin maka hala’o vizita dahuluk iha 2019. Iha momentu ne’eba alende partisipa iha konferensia Religion for Peace, Papa mós hasoru malu ho Imam Besar Al-Azhar, Ahmad Al-Tayyeb  hodi asina, declaration of Human Fraternity, nu’udár dokumentu di’ak tebtebes.

Iha kontestu sekuénsia deklarasaun ne’e sira kria prémiu ne’e, sira kria juri, entaun iha juri internasionál ida no ha’u simu konvite iha tinan kotuk, atu hola parte iha juri ne’e.

Iha mós juri seluk ida hanesan Kardeal ida hosi Roma ne’ebé reprezenta Amu Papa, eis Vise Prezidente Afrika du Sul, Eis Prezidente Nijer rai ida iha Afrika, no Senhora Francesa-Amerikana ida hanesan Prezidente ba fundasaun boot ida iha Fransa no Amérika, Juis ida hosi Egiptu, nu’udár sekretáriu juri.

Nu’udár membru Juri durante ami nia mandatu, ami labele nomeia no ami rasik halo desizaun. Nomesaun ne’e loke ba mundu tomak no halo advertising no ema atus ba atus mak submete ona kandidatura.

Ha’u espera kolega sira iha Indonézia halo tiha ona nomesaun ba organizasaun rua ne’e atu hetan mós prémiu ba Human Fraternity Award, tanba iha mundu agora Human Fraternity Award, boot tebes, maski seidauk koñesidu hanesan nobel peace prize, tanba iha ema na’in 100 tiha ona mak simu prémiu ne’e, maibé ida ne’e lori Amu Papa ho Imam Besar Al-Azhar, Ahmad Al-Tayyeb  iha Cairo nia naran.

Advertisement

Sira na’in rua reprezenta followers billiaun rua liu iha mundu, no ami simu tiha ona nomeasaun lubuk ida, tanba problema Covid-19 no koneksaun aviaun, nune’e ami atu halo reuniaun zoom, fulan ida-ne’e nia laran, antes fim do anu depois reuniuan definitiva ida iha Dubai iha primeira semana Janeiru 2022, ha’u tenke ba.

Maibé neste momentu ha’u la hatene lista kandidatu se maka kandidatu, ha’u espera kolega sira iha Indonézia propoin ona organizasaun rua ne’e. (**)

Nahdlatul Ulama ne’ebé habadak ho Muhamaddiyah nu’udár organizasaun Muslumanu boot liu iha Indonézia ne’ebé harii iha loron 31 Janeiru 1926, iha sidade Surabaya Indonézia, no oras ne’e daudaun ninia sentru iha Jakarta Sentrál ho karater Sósiu-Relijiozu Organizasaun nian.

Ninia lider  atuál maka, Said Aqil Siradj ho nia Sekretáriu Jerál maka Yahya Cholil Staguf. Fundadór sira mak hanesan Hasyim Asyari, Abdul Wahab Hasbullah no Bisri Syansuri.

Muhammadiyah hanesan organizasaun Muslumana boot ida mos iha Indonézia. Naran ne’e foti hosi Nabi Muhammad SAW. Fundadór ba organizasaun ne’e maka Ahmad Dahlan iha 18 Novembru 1912 iha Jogyakarta, Indonézia.

Organizasaun Naun Governamentál iha Indonézia ne’e iha ninia membru hamutuk ema millaun 50 ho ninia líder atual maka Dr. Haedar Nashir.

Objetivu hosi ezisténsia organizasaun ne’e atu habelar doutrina Muslumanu tuir fiar Ahlussunnah Wal Jamaah (aswaja) ba justisa povu nia moris di’ak, no grasa ba mundu tomak.

Advertisement

Ekipa Hatutan.com

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Internasionál

KPU Resmi Tetapkan Prabowo-Gibran Sebagai Pemenang Pilpres RI 2024

Published

on


Hatutan.com, (21 Maret 2024), Dili Calon presiden (capres) dan calon wakil presiden (cawapres) Republik Indonesia (RI) dengan nomor urut 2, Prabowo Subianto dan Gibran Rakabuming Raka ditetapkan sebagai pemenang Pemilihan Presiden (Pilpres) 2024.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

USAID Investe Millaun $15 bá Program Avansu Sistema Ai-han no Nutrisaun iha TL

Published

on

Hatutan.com, (20 Marsu 2024), Díli—Estadus Unidus liu hosi ninia Ajénsia Internasionál bá Dezenvolvimentu (USAID) investe millaun $15 bá programa Avansu Sistema Ai-han no Nutrisaun iha Timor-Leste (TL) ne’ebé sei implementa iha munisípiu haat hanesan Aileu, Ainaro, Dili no Ermera.

(more…)

Kontinua Le'e

Internasionál

Governu TL-Nova Zelándia Diskute Dezenvolvimentu Seitór Turizmu ho Kapasitasaun Rekursu Umanu

Published

on

Hatutan.com, (24 Marsu 2024), Díli—Governu Timor-Leste (TL) ho Nova Zelándia hala’o diskusaun kona-bá dezenvolvimentu seitór turizmu Timor-Leste nian no oinsá bele fó kapasitasaun rekursu umanu bá Timoroan sira iha futuru.

(more…)

Kontinua Le'e

Trending