Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Ba Aswa’in Masakre Santa Cruz, “Deskulpa, Tanba Ami Bosok Imi”

Published

on

La kleur tan,ami sira ne’ebe sei moris to ohin loron sei selebra tinan 31 MASAKRE SANTA CRUS, 12 Novembru 1991.

Hosi: Renato da Costa

Ita nia rai doben Timor-Leste, liu liu wainhira ita koalia konaba  vida nasaun nian, ita tenke  admiti katak, ita nia  elite sira ne’ebe  envolve iha polítika halo tiha ona  neglijensia étika  estadista nian. Laiha ona kultura moe maske halo sala, halo auto defeza ba buat naksalak sira  ne’ebe públiku hare hetan hela. Pior liu, kuntinua hatutan lia bosok ba públiku wainhira iha buat ruma ne’ebe sai preokupasoens komum nian. Evidensia barak hatudu provas katak ita nia elite sira halo  polítika laos bazeia ba rasionalidade, sira  prioriza emosaun no hare liu ba intereses  grupu hodi la tau atensaun ba  intereses nasaun nian.

Karik,  ami lakon ona moral  étika polítika konaba maneira hodi produz atmosfera armonioza entre  atores ho forsa sósiu-polítika sira hodi alkansa intereses moris ninia sidadaun rasik hodi  prioriza intereses komuns. Prinsípiu husi  étika polítika nee hateten katak wainhira koalia konaba  vida nasaun nian, ita tenke  prioriza onestidade, konfiansa, sai modelu ezemplar, tolerânsia, iha moe wainhira halo sala , hatudu  responsabilidade, respeita ita nia onra ho dignidade nu’udar sidadaun nasaun ida nian satan wainhira sai figura públiku.

Parese saida mak Maquieveliana hateten konaba termus polítika katak povu nu’udar sidadaun simples ne’ebe hare deit elite politik sira husi sira nian aparênsia no fasil atu hato’o lia bosok kala verdade duni. Maquieveliana nia hanoin nee refere tebes konaba fórmula polítika hodi pozisiona povu nu’udar objetu husi lia bosok sira ne’ebe halo husi  polítiku sira. Iha povu nia oin, polítiku sira buka  maneira hodi konvense ninia povu ho lia fuan murak no defende povu nia problema no terus wainhira kaer ukun. Hanesan, oinsa atu alíviu pobreza, sai defensor povu kbiit laek sira, hakribi hahalok violensia ne’ebe sei haterus povu  no sei la tolera aktus korupsaun, koluzaun no hahalok nepotizmu. Pensamentu Maquieveliana nian nee reprezenta duni ba buat hirak ne’ebe oras nee akontese iha ami nia let.

Advertisement
Monta Publisidade

Afirmasaun husi  polítika Maquieveliana  nee hateten katak polítika nee foer liu liu oinsa atu mantein  poder. Hodi hadau ou hetan poder presiza ema ne’ebe dura, hatene bosok no  hais ema seluk. Kolega ne’ebe  iha potensia no kapasidade wainhira la mai ho kores partidu tenke elimina. Maquieveliana mos hateten katak  ita labele empeña ita nia lealdade hodi akredita ideais  polítiku sira bosok ten nee, tamba buat ne’ebe sira buka mak somente  poder deit. Por kauza tamba deit  poder, politiku sira sakrifika tiha liafuan murak no furak ne’ebe sira koalia durante  kampaña. Politiku sira meramente halo deit kamuflajen ba sira nia  interese oinsa hodi bele hetan poder. No wainhira sira hetan poder promesa sira ne’ebe sira koalia  iha kampaña la vale ona ba sira. Hanesan saida mak Maquieveliana dehan katak  sira hatudu deit sira nia aparênsia hodi koalia lia bosok. Iha kestaun nee  integridade  polítiku sira kompletamente failla total. Ikus mai, afirmasaun konaba impureza esensiais konaba polítiku sira mesak ema bosok ten laos somente  deskrisaun deit, mais nee sai tiha ona ideolojia. Katak wainhira hakarak hetan poder ou mantein poder, polítiku sira preparadu hodi halo traisaun ho lia falsa ne’ebe nakonu ho  realizmu mamuk.

Maibe, permiti ha’u hodi husu ba ha’u nia maun alin sira ne’ebe ohin loron rate seidauk iha nee hodi fo nafatin esperansa no tulun ba ita nia elite sira hodi hamosu polítika onestidade ne’ebe realmente requere korajem. Atu iha korajem tenke iha konsiênsia hodi nune’e  ita nia politíku sira bele halo polítika ho saudavel.

Tamba, hare ba realidade no hahalok husi politíku sira ohin loron, hamosu tristeza boot ba ita hotu konaba nasaun nee ninia futuru. Ita atu ba ne’ebe no ita atu sai saida iha tempu oin mai?. Saida mak ita sei husik hela ba jerasaun tuir mai, se ohin loron ita hanorin mak lia bosok deit?.

Karik tamba deit  politiku sira lakon ona moral konaba étika polítika?. Ou karik tamba politik sira nunka aprende konaba  edukasaun polítika ne’ebe adequada hodi koalia konaba vizaun nasaun no povu ein jeral nian?. Timor-Leste presiza tebes ona  polítiku verdadeiru ne’ebe onestu ba ninia an, iha íntegridade hodi  realiza promesas konaba moris diak ninia povu ho  moral  no étika tomak. No Timor-Leste tenke fiar ba ninia emar rasik ne’ebe mak sakrifika ona sira nia vida iha luta ida nee hodi koalia lia los. Karik iha naksalak ruma, lasala hodi husu deskulpa. Tamba povu terus nain ida nee, hatene fo perdaun wainhira ita rekuñese sala sira ne’ebe ita halo ba sira. Sira ne’ebe sona ita to borus mos ita sei simu, tambasa ita tenke moe hodi husu deskulpa wainhira ita ho ita mak bosok malun?.

Deskulpa ha’u nia maun alin sira ne’ebe mak to oras nee ninia isin no ruin sei dauk hetan deit tamba torturasaun barbarismu ida nee.  Fo nafatin matak malirin ba ita nia elite politíku sira  hodi ukun nasaun nee ho FUAN hodi lahare ba kores partidaria nian.

Advertisement
Monta Publisidade

Uluk ita hamutuk sei kabas atu ema sama, ohin ita sei hamutuk hodi tula dikur ba malun hasoru injustisa sira nee maske imi laiha ona ami nia sorin hodi hare  Timor Leste nia furak.

Deskansa ho hakmatek iha Nai Nia Kadunan Santu As’wain sira. Deskansa ho hakmatek Povu Timor nia Guereiru sira.*

Kontinua Le'e
Advertisement
Monta Publisidade
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Asuntu Sira iha Polítika Fiskál Timor-Leste nian

Published

on

Polítika Fiskál no Dezempeñu Makro-Ekonomia TL nian

Polítika Fiskál – Fiscal Policy -– refere ba uzu despeza Governu nian no Polítika tributaria ka impostu atu influénsia kondisaun makro ekonomia país ida nian.  Governu bele uza Polítika Fiskál lori hasa’e ka hamenus prokura rai laran nian ba sasan no servisu, kondisaun empregu, presu sasan no mos kreximentu ekonomiku. Tanba laiha Polítika Monetaria, Timor-Leste iha de’it mak Polítika Fiskál.

(more…)

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e

Opiniaun

Prinsípiu Konstitusionál: Ema Hotu Hanesan Iha Lei Nia Oin

Published

on

Iha semana ne’e, Polisia Cientifika e Investigasaun Criminal (PCIC) busca arma de fogo husi Sidadaun Sivil ida nia rezidencia iha Municipio Liquiça. Akontesimentu refere sai debate públiku ka preokupasaun sosiedade nian iha media sosial, visual no audio visual.

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

Influensia Teknolojia Komunikasaun bá Estilu Moris Sosiedade Ohin Loron

Published

on

Introdusaun

Istoria teknologia telekomunikasaun media social tama iha Timor Leste bainhira tipu telekomunikasaun internacional investe iha ita nia rai. Telekomunikasaun primeiru nebee investe uluk iha Timor maka Timor Telecom hafoin Telemor no Telecomcel. Timor Telecom mosu fofoun so, fasilita estadu governu no sidadaun nebe’e iha kbiit hodi halo komunikasaun ba malu via telefone no redi internet hanesan e-mail no Yahoo. Momentu neba Timor Telecom nia atendimentu publiku karun tebes I kausa ba kliente kbiit laek defisil tebes atu asesu ba komunikasaun modern nian. Tan nee governu loke tan oportunidade ba investores internacional iha telekomunikasaun nian hodi fasilita diak liu tan estadu, governu no sidadaun tomak ba komunikasaun nian.

(more…)

Advertisement
Monta Publisidade
Kontinua Le'e
Advertisement Monta Publisidade

Trending