Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

TL Hasoru Krize Kapitál Umanu

Published

on

Hatutan.com (17 Novembru 2023) Díli— Relatóriu Banku Mundiál iha tinan 2023 hatudu katak, Timor-Leste hasoru hela krize kapitál umanu.

Traballadór ida ne’ebé piñera rai henek iha Mota maran Comoro, Dili, iha (03/02/21), durante períudu Corona Virus. Foto/EPA-EFE/António Dasiparu.

Relatóriu ne’e justifika katak, labarik sira ne’ebé moris iha Timor-Leste ohin loron sei menus hosi metade produtividade ema-boot sira nian ne’ebé loloos sira bele, se sira hetan edukasaun no saúde ne’ebé kompletu.

Lee Mós: Banku Mundiál: Timor-Leste Nia Kreximentu PIB Atrazu iha Nivel Rejionál

Nunee mós, Fundu Petroliferu nu’udár motór prinsipál bá ekonomia dezde nasaun ne’e nia independénsia iha tinan 2002, iha risku atu hotu iha dekade ida nia laran, fó ameasa bá sustentabilidade ekonomia Timor-Leste nian, nune’e mós sistema saúde, edukasaun no protesaun sosiál.

Advertisement

Pandemia COVID-19 aumenta no aselera dezafiu hirak-ne’e no hakle’an liután dezigualdade sosioekonómiku no jeográfiku iha nasaun laran tomak. Atu bele prepara bá futuru ida-ne’ebé mak depende bá patrimóniu kapitál umanu, tempu ne’ebé disponível bá Timor-Leste limitadu tebes no dezafiu ne’ebé hasoru boot tebes.

Populasaun iha nasaun ne’e maioria joven, no iha janela oportunidade ida-ne’ebé sei taka lalais atu harii nivel kapitál umanu ne’ebé aas liu hosi edukasaun ho kualidade, saúde, nutrisaun no protesaun sosiál.

Liu hosi kapitalizasaun ba esplozaun juvenil no tradús ba dividendu demográfiku ida, povu Timor-Leste bele sai hanesan motór ba kresimentu ekonómiku nasaun nian.

Ida ne’e presiza gasta ho di’ak liu, no la’ós nesesariamente gasta barak liu, iha vida tomak iha setór públiku, no estimula setór privadu ida ne’ebé diversifikadu.

Koordenasaun di’ak liu ba parte interesada sira, akuntabilidade ne’ebé di’ak liu, no harii sistema dadus integradu no komprehensivu ba elaborasaun polítika, monitorizasaun no avaliasaun bazeia ba evidénsia sei sai nu’udar pontu huun ba dezenvolvimentu ida ne’e.

Advertisement

Iha mensajen xave ualu bele distilla hosi avaliasaun Kapitál Umanu Timor-Leste (HCR) 2023. Mensajen hirak-ne’e sai hanesan pontu referénsia komún ida ba Governu Timor-Leste (GoTL) no parte interesada sira seluk ne’ebé ativu iha dezenvolvimentu umanu atu identifika prioridade sira ba kurtu no médiu prazu ba investimentu iha saúde, edukasaun no protesaun sosiál.

Hamutuk, ida-ne’e hotu bele fó benefísiu ekonómiku nivel individuál no nivel makro no hadi’a rezultadu dezenvolvimentu

“Kapitál umanu refere ba koñesimentu, abilidade no saúde ne’ebé ema halibur iha sira-nia moris tomak, hodi nune’e sira bele realiza sira-nia poténsia tomak. Nunee, ida-ne’e hanesan motór sentrál ida ba kresimentu sustentavel no redusaun ki’ak,” Hatutan.com  sita relatóriu Banku Mundiál tinan 2023 ne’ebé publika ona.

Susesu kapitál umanu depende ba nasaun nia sistema prestasaun servisu no ambiente ne’ebé fasilita merkadu traballu nune’e mós seitór saúde no nutrisaun, edukasaun no protesaun sosial.

“Iha Timor-Leste, labarik sira ne’ebé moris ohin loron sei iha de’it porsentu 45 produtivu hanesan ema-boot sira se sira hetan edukasaun no saúde ne’ebé kompletu tuir Banku Mundial nia Indise Kapitál Umanu, hatudu distansia ne’ebé dook hosi parseiru ekonómiku no rejionál sira,” Relatóriu ne’e hateten.

Advertisement

Se laiha asaun urjente ruma, kondisaun kapitál umanu ne’ebé aat ona iha Timor-Leste bele sai aat liután. Fundu Petroliferu ne’ebé sei hotu iha dekade oin mai signifika katak nasaun ne’e presiza fó kapasidade ba ninia ema sira atu sai nu’udar motór ba kresimentu ekonómiku nasaun nian.

Tenke fó atensaun espesífiku ba kapasitasaun ba labarik-feto no feto sira nu’udar kontribuinte importante ba forsa traballu, no mós ba rezultadu saúde, nutrisaun no edukasaun jerasaun oin mai nian. Timor-Leste nia perfíl demográfiku oferese janela oportunidade, maibé janela ne’e taka lalais dadaun.

Maski rasio dependénsia – rasio ba labarik no populasaun ferik-katuas kompara ho populasaun traballu ne’ebé sira depende ba – agora dadaun tun, maibé sei hahú sa’e fali iha 2050. Bainhira la iha populasaun ida-ne’ebé saudavel, edukadu, no produtivu, tranzisaun ida-ne’e bele lori ba kondisaun sosiál no ekonomia ne’ebé destabiliza.

Akumulasaun kapitál umanu iha presaun adisionál nia laran tan impaktu hosi pandemia COVID-19 nian. COVID-19 halo ema lakon servisu besik porsentu 40 hosi populasaun ne’ebé servisu ona no interupsaun ba servisu públiku sira.

Ida ne’e iha impaktu negativu longu prazu ba saúde no nutrisaun, aprendijazen, no rendimentu ba vida tomak. Maibe krize kapitál umanu la’ós krize COVID-19. Maski antes pandemia ne’e, nivel aas hosi gastu ba kapitál umanu iha Timor-Leste la rezulta iha dezenvolvimentu umanu ne’ebé di’ak liu, ne’ebé hatudu inefisiénsia iha gastu sira. Evidénsia globál sujere katak dolar ida hosi gastu públiku ba kapitál umanu efetivu liu duke dolar ida hosi gastu públiku ba kapitál fiziku atu alkansa objetivu rendimentu no pobreza, no benefisia ki’ak sira iha proporsaun ne’ebé la proporsionál. Foku kle’an liu ba investimentu kapitál umanu ne’e esensiál tebes ba kresimentu sustentavel ba tempu naruk iha Timor-Leste, hanesan hatudu durante Timor nia proposta atu tama ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN).

Advertisement

Iha relatóriu ne’e mós fó sai katak, Timor-Leste nia gastu ba kapitál umanu ne’e maizumenus hanesan ba nasaun ida-ne’ebé iha nivel dezenvolvimentu hanesan ho Timor-Leste, maibé gastu ne’e la tradús ba redusaun kiak ka hadi’a rezultadu kapitál umanu tanba gastu ne’ebé la efisiente no limitasaun ba prestasaun servisu.

Ho Fundu Petroliferu ne’ebé mak mihis daudaun, presiza intervensaun ne’ebé lalais no komprehensivu iha setór saúde, edukasaun no protesaun sosial. Iha setór saúde, 77 porsentu hosi despeza mai hosi orsamentu estadu.

Maski iha mudansa parsiál iha infraestrutura no parte ida-ne’ebé aumenta hosi komponente despeza ne’e ba saláriu, fasilidade saúde barak sei falta nafatin ekipamentu báziku no forsa traballu ne’ebé presiza atu fornese servisu primáriu ka espesialidade sira.

Jeografikamente, distribuisaun fasilidade saúde no forsa traballu sei kontinua iha desigualdade, no utilizasaun servisu saúde nian sei relativamente kiik. Solusaun inovativu sira ba prestasaun servisu saúde nian, porezemplu, liuhosi teknolojia no telemedisina, bele ajuda hodi kompleta defeitu sira iha abilidade klínika no asesu ba servisu sira.

Despeza bá Edukasaun Aas

Advertisement

Despeza ba edukasaun relativamente aas tuir padraun internasionál, ho porsentu 4.1 hosi PIB. Iha ne’e mós parte saláriu hosi despeza kontinua sa’e, ne’ebé bele fó impaktu ba sustentabilidade no mudansa hosi input esensiál sira seluk.

Despeza ne’ebé aumenta la refleta iha resultadu edukasaun ne’ebé diak liu. Investimentu sira iha infraestrutura edukasaun mós limitadu iha tinan hirak ikus ne’e maske iha nesesidade ne’ebé aas iha futuru, liuliu ba edukasaun sekundária: númeru labarik tinan 3 to’o tinan 5 sei aumenta maizumenus pursentu 17 entre 2018 no 2030, presiza edukasaun ho kualidade aas ne’ebé kontinua.

Despeza Protesaun Sosiál Aas

Relatóriu ne’e mós hatudu katak, despeza protesaun sosiál ne’ebé aas permite benefísiu no servisu oioin, maibé impaktu ba ben-estar limitadu tebes.

Sistema prestasaun servisu kontinua fragmentadu, hodi hamosu todan administrativu ne’ebé aas ba legisladór no operadór sira tanba la iha monitorizasaun sistemátika ba efikásia programa nian.

Advertisement

Programa asisténsia sosiál prinsipál sira kontinua hatudu impaktu ne’ebé ki’ik tebes. Bolsa da Mae (Mother’s Purse ka BdM) hamenus ona proporsaun populasaun ne’ebé moris iha liña kiak nia okos ho persentajen 0.9.

Redusaun kuaze la signifikativu iha nível kiak no mukit nasional ida-ne’e tanba nivel benefisiariu ne’ebé ki’ik tebes no kobertura ba populasaun kiak hosi programa ne’ebé limitadu.

Nunee mós, programa boot subsidiu ba veteranu ne’e la diriji ba sira ne’ebé presiza liu. Programa ne’e konsege prevene ona aumentu nivel kiak no mukit ho pontu persentajen 2.6 deit, maske ida-ne’e iha kustu boot porsentu 4.5 hosi PIB naun-petroliferu nasaun nian. Tanba ne’e importante primeiru atu gasta di’ak liu antes konsidera gasta barak liu tan.

Sistema dadus ne’ebé efisiente no integradu, sai hanesan sasukat ba formulasaun polítika ne’ebé bazeia ba evidénsia, no ho alvu ba despeza sira hosi, saúde, edukasaun, no protesaun sosial.

Sistema dadus hirak-ne’e mós fundamental ba monitorizasaun no avaliasaun ba dezempeñu programa no institusionál sira, hodi kria akuntabilidade.

Advertisement

Maske iha Sistema Jestaun no Informasaun (MIS) Operasional oin-oin iha Timor-Leste, sira-ne’e dala barak izoladu, ho asesu ba dadus ne’ebé limitadu no la transparente. Lakuna boot ida mak falta plataforma jeospasial (Geospatial platform). Falta sistema identifikasaun (ID) ida-ne’ebé konfiável no inkluzivu mós prejudika inkluzaun, dijitalizasaun, no prestasaun servisu protesaun sosial, finanseiru, kuidadu saúde, no servisu edukasaun.

Governu dezenvolve tiha ona Planu Estratejiku Sistema Identifikasaun Uniku (UID) 2021-2025 ba sistema baze Identifikasaun ne’ebé bele fó referensia iha prestasaun servisu dijitál ba sidadaun hotu-hotu.

Planu ne’e konsidera nesesidade ba rejime regulador ida-ne’ebé forte ba protesaun dadus, maibé ida-ne’e sei hein hela ninia adosaun no implementasaun.

Sistema UID ida bele loke oportunidade ba prestasaun servisu dijitál sira no lansa ekonomia dijitál ida-ne’ebé luan tanba internét iha Timor-Leste sai baratu no konfiável liu, maske kestaun kobertura internet kontinua nafatin hanesan lakuna ida.

Maske iha progresu iha área espesífiku sira, rezultadu dezenvolvimentu barak ne’ebé relasiona ho kapitál umanu entre bebé foin moris no labarik sira iha Timor-Leste kontinua fraku. Lakon kapitál umanu sira-ne’e, labele atu hadi’a iha loron ikus mai no presiza hadi’a urjente.

Advertisement

Maske kobertura kuidadu iha faze antes moris hadi’a tiha ona no Governu kompromete maka’as atu hamenus stunting(atrazu iha kresimentu) hanesan hatudu iha Planu Asaun Nasional Konsolidadu ba Nutrisaun no Seguransa Ai-han (CNAPNFS), kontinua impase iha termu mortalidade inan no labarik nian, nune’e mós stunting (atrazu iha kresimentu), ne’ebé bele hamosu danu ne’ebé labele hadi’a ba labarik nia dezenvolvimentu kognitivu.

Iha nesesidade urjente atu harii sede institusionál ida ba órgaun koordenasaun nutrisaun supra-ministerial ida atu intensifika intervensaun sira ho impaktu aas no hametin responsabilidade setorial. Relasiona ho ne’e, númeru vasinasaun tun ona, no dezafiu foun sira, hanesan aumentu boot iha todan moras la’ós transmisivel (NCD) no moras infesioza foun ne’ebé mosu daudaun, halo estrese liután ba sistema kuidadu saúde ne’ebé barak liu ladun iha dezempeñu diak. Tendensia hirak-ne’e kontinua asosiadu ho diferensa jeográfika no sosiu-ekonomika ne’ebé persistente, inklui asesu ba kuidadu saúde, no sai todan liután ho pandemia COVID-19 nian.

Intervensaun edukativa iha infánsia (otas sedu) ne’ebé promove labarik sira-nia dezenvolvimentu kognitivu no sosiu-emosional iha sira-nia tinan dahuluk, iha impaktu kle’an ba sira-nia abilidade atu realiza sira-nia poténsia iha futuru.

Maske iha aumentu jerál iha asesu ba edukasaun iha Timor-Leste, kualidade no inefisiénsia sistema edukasaun nian nafatin sai dezafiu boot.

Nivel rejistu iha edukasaun infantil no edukasaun sekundária kontinua ki’ik nafatin, liuliu iha rejiaun remota sira. Liutan ne’e, estudante sira la aprende hanesan lolos sira tenke aprende, tanba kualidade no kondisaun hanorin no aprende ne’ebé ladún di’ak, ne’ebé resulta iha nível repetisaun aas no hakotu eskola (dropout).

Advertisement

Programa rede seguransa sosiál Timor-Leste nian ho objetivu atu prevene hahalok kontra negativu ne’ebé dala barak fó impaktu ba despeza uma-kain nian ba ai-han no saúde. Programa hanesan BdM, no mós “jerasaun foun” BdM Jerasaun Foun, programa transferénsia osan la ho kondisaun ne’ebé komprehensivu, ba uma-kain sira ne’ebé iha labarik ki’ik, inan isin-rua sira, ka labarik sira ho defisiénsia, mós iha poténsia boot, mós iha lakuna kobertura boot. Impaktu hosi transferénsia ba orsamentu uma-kain mós ki’ik. Liutan ne’e, menus mudansa hahalok komunikasaun ka kondisaun, signifika katak programa hirak ne’e la estimula nesesidade ba servisu saúde, edukasaun, ka servisu sosiál sira.

Kauza Hosi Joven La Assesu Servisu

Iha Relatóriu Banku Mundiál nian hateten katak, pursentu ruanulu hosi foin-sa’e Timor-oan sira ho idade tinan 15-24 la iha eskola ka la servisu, númeru ne’ebé la tun dezde 2010, tanba edukasaun ne’ebé ki’ik liu hosi média, tanba limitasaun ba prestasaun servisu saúde, no protesaun sosiál ne’ebé la efetivu durante labarik no adolesenti.

Partisipasaun eskolar média “ne’ebé ajusta ba kualidade” ne’ebé atinji tinan 6.3 de’it, mak hanesan sintomatiku hosi rezultadu aprendizajen ne’ebé ladún di’ak, liuliu tanba labarik sira eskola de’it maizumenus tinan 10.6 iha eskola.

Labarik sira hosi família ki’ak sira no sira ne’ebé hela iha área remota sira iha nasaun ne’e mak iha situasaun ne’ebé aat liu.

Advertisement

Númeru boot iha sala-laran no nivel proporsaun estudante-hanorin na’in ho had’ia oituan de’it iha kompeténsia hanorin, rezulta ba distorsaun iha relasaun idade ka tinan eskolar, iha repetisaun sedu (numeru tolu aas liu iha mundu), taxa hakotu eskola (dropout) 20 pursentu, no iha menus motivasaun.

Servisu protesaun sosiál sira ne’ebé ho objetivu atu estimula partisipasaun eskola, inklui BdM, hasoru lakuna kobertura ne’ebé boot no iha taxa susesu oioin.

Ida-ne’e halo todan liu tán ho obstákulu signifikante ba asesu ba atendimentu saúde esensiál sira. Dala ruma labarik-feto sira ne’ebé seidauk kaben no feto sira ne’ebé menus hosi tinan 20, la hetan asesu ba atendimentu saúde reprodutiva.

Dadus no Sistema informasaun disponivel ba indikadór saúde sira-ne’e menus tebes, hodi prevene vizaun kompletu kona-ba eskala loloos ba dezafiu saúde sira-ne’e.

Maske nunee, evidénsia disponivel ne’ebé limitadu sujere katak pursentu 19 de’it hosi feto sira ne’ebé seidauk kaben mak responde ba sira-nia nesesidade ba kontrasepsaun.

Advertisement

Taxa Dezempregu Aas

Tuir Relatóriu ne’e, Ho porsentu 14 iha tinan 2021, taxa dezempregu aas, ne’ebé afeta maka’as liu hosi sistema formasaun no formasaun vokasionál menus hosi ideal no sistema profisionál no sai aat liu tan hosi nesesidade traballu ne’ebé ki’ik iha setór privadu.

Fornesimentu ba ema sira ne’ebé ho edukasaun superior mak dala rua liu fali nesesidade merkadu traballu nian, maibé distribui la hanesan iha setór sira-nia laran, ho fornesimentu traballu estranjeiru nu’udar lakuna krítiku sira.

Kontinua nafatin lakuna signifikante abilidade sira, inklui iha área abilidade dijitál no abilidade ne’ebé presiza iha setór prioridade sira, hanesan manufatura no turizmu.

Maizumenus porsentu 72 hosi populasaun ne’ebé servisu hela, servisu iha setór informal, halo traballador barak liu iha Timor-Leste vulneravel ba xoke relasiona ho empregu.

Advertisement

Sistema pensaun kontributivu Timor-Leste nian kobre de’it porsentu 34 hosi forsa traballu no hasoru dezafiu sustentabilidade fiskál sira.

Atu mantein sustentabilidade fiskál, presiza hasa’e taxa kontribuisaun ba porsentu 6.7 hosi salariu iha tempu badak no to’o 31 pursentu hosi salariu iha 2100 nia laran – ne’ebé la realistiku.

Sistema protesaun sosiál mós falta benefísiu hirak ne’ebé importante tebes ba dezempregu hodi mantein kondisaun moris durante períodu dezempregu.

Maske pensaun sosiál naun kontributivu fornese transferénsia osan $50 kada fulan ba ema ho defisiénsia sira, difisil atu avalia se apoiu ne’e atinje duni sira ne’ebé presiza liu, tanba de’it aplikante sira ne’ebé laiha kapasidade permanente atu servisu mak konsidera elijivel.

Nunee, Timor-Leste presiza ekonomia diversifikada ida-ne’ebé permite kriasaun empregu iha setór privadu reziliente ida-ne’ebé komplementa despeza governu nian, ne’ebé suporta hosi sistema protesaun sosiál ne’ebé ho alvu di’ak liu.

Advertisement

Melloramentu iha saúde no bem-estar forsa traballu nian mós iha risku nia laran. NCDs sira, ne’ebé dudu liuliu hosi konsumu tabaku no alkool no ai-han ne’ebé ladi’ak, sa’e daudaun, ne’ebé, hamutuk ho falta sistema saúde primáriu no referál ne’ebé forte, justu no bele asesu ho universal, mai ho kustu ne’ebé aas.

Tanba urjente tebes atu rezolve krize kapitál umanu, iha nesesidade ba mekanizmu akuntabilidade iha nivel aas liu Governu nian. Maske prosesu naruk atu hametin instituisaun sira iha Timor-Leste la’o hela dezde independénsia, maibé legadu frajilidade sistemátika iha kontestu pos-konflitu nasaun ne’e nian halo kle’an liután inefisiénsia no impede akumulasaun kapitál umanu.

Nunee, iha nesesidade urjente atu hametin jestaun finansas publika, aprovizionamentu no kapasitasaun institusionál ne’ebé luan liu, la’ós de’it iha nivel nasionál maibé mós iha nivel munisípal. Hadi’a kapasidade institusionál mós iha ligasaun ho hadi’a kapasidade ba resposta no akuntabilidade. Akuntabilidade partikularmente importante tanba planu asaun setorial sira iha tendénsia atu estabelese planu asaun ne’ebé ambisiozu, no dala ruma ambisiozu liu, maibé falla iha planu no meta atividade anuál sira ne’ebé detalladu.

Grupu parte-interesada boot ida iha Timor-Leste ativu iha área kapitál umanu, maibé aspetu importante sira sei iha nafatin izoladu iha nivel intra no intersetorial sira, presiza koerénsia no koordenasaun ne’ebé boot liu.

Parte interesadu públiku sira hatudu interese ne’ebé la hanesan iha ajenda kapitál umanu, ho inisiativa Governu nian parese fragmentadu. Taskforce intra no intersetorial sira bele ajuda ministériu no ajénsia públiku sira atu hatán ho efetivu ba dezafiu konjunta sira hosi prestasaun servisu saúde, edukasaun no sosiál sira, liuliu adapta ba sidadaun sira ne’ebé vulneravel liu iha Timor-Leste.

Advertisement

Koerénsia no koordenasaun ne’ebé boot liu mak importante liuliu tanba tranzisaun finanseira ne’ebé la’o hela iha nasaun ne’e, durante ne’ebé kapitál umanu presiza aumenta tuir aumentu rendimentu nasional, enkuantu asisténsia ba dezenvolvimentu hanesan parte ida hosi rendimentu nasionál nian tun.

Maske nunee, parte-interesada internasionál sira importante nafatin, liuliu ba akumulasaun kapitál umanu. Dala ida tan, presiza koordenasaun ida-ne’ebé di’ak liu tan iha nivel intra no intersetorial. Ida ne’e bele promove liuhosi komisaun ida ne’ebé dirije kapitál umanu ho objetivu atu konverge investimentu setorial no lori sinerjia ba rezultadu dezenvolvimentu ne’ebé diak liu.

Solusaun hosi Banku Mundiál

Analize hosi Revizaun Kapitál Umanu ne’e, Banku Mundiál identifika intervensaun prioridade ualu iha área temátika haat hodi rezolve krize kapitál umanu:

(a) Hadi’a efisiénsia despeza publika no estimula nesesidade ba servisu públiku sira

Advertisement

(b) Hadi’a rezultadu saúde no nutrisaun liuhosi reforma sistema saúde;

(c) Hadi’a rezultadu edukasaun no hakotu lakuna abilidade kritika sira; no

(d) Hametin dezeñu polítika, monitorizasaun, avaliasaun, no akuntabilidade bazeia ba evidénsia.

Atu halibur abordajen setorial no siklu moris ida, enkuadramentu kauzalidade ba rekomendasaun sira hosi HCR  hatudu oinsá akumulasaun kapitál umanu ne’ebé ki’ik iha Timor-Leste lori ba produtividade no rendimentu ne’ebé menus.

HCR ne’e lansa ona bainhira nasaun ne’e tama iha períodu eleisaun parlamentár tinan 2023. Haree ba urjensia hosi kestaun sira ne’ebé deskreve ona iha HCR, estabelesimentu Taskforce Kapitál Umanu ne’ebé kompostu hosi liña Ministeriu chave sira no parte interesada sira ne’ebé bele hatán ba Primeiru-Ministru Governu Konstitusional da-9 tuir mai.

Advertisement

Objetivu hosi taskforce ne’e mak atu halo revizaun ba progresu sira ne’ebé iha ona iha planu setorial sira iha setór saúde, edukasaun no protesaun sosiál sira, no mós ba rekomendasaun sira ne’ebé deskreve ona iha HCR kona-ba objetivu intersetorial lubun ida-ne’ebé klaru no sukat liu iha intervalu regulár sira.

Liutan ne’e, taskforce ne’e tenke servisu iha Governu laran tomak hodi responde ba obstákulu institusionál sira no kria ambiente ne’ebé presiza atu fasilita rezolve krize kapitál umanu iha Timor-Leste.

Jornalista Estajiária: Zita Menezes

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Pozisaun Igreja Katólika: Natureza Loloos Hosi Matrimónio Maka Mane ho Feto Moris Hamutuk

Published

on

Hatutan.com, (26 Jullu 2024), Díli—Igreja Katólika Timor-Leste liu hosi Conferência Episcopal Timorense (CET), hatuur pozisaun kona-bá tuir roman Sagrada Eskritura katak, mane ho feto moris hamutuk nu’udár natureza loloos hosi Sakramentu Matrimónio.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

FMDC-UN WOMEN Entrega Matadalan Reportajen Sensível Jéneru bá CI

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Dilí—Fundasaun Médis Development Center (FMDC), UN Women estabelese kooperasaun ho Conselho Imprensa (CI) hodi entrega matadalan reportajen sensível bá jéneru, nune’e bele promove média no eleva kapasidade jornalista sira oinsá bele halo reportajen ho di’ak bá asuntu igualdade jéneru iha Timor-Leste.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Governu Tenke Haforsa Seguransa iha Fronteira Hodi Kombate Movimentu illegál

Published

on

Hatutan.com, (25 Jullu 2024), Díli— Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL) husu bá Governu liu hosi Ministériu Interiór (MI) atu haforsa seguransa iha fronteira sira rai-maran nian hodi evita sasan illegál sira hanesan sigaru inklui sasan sira seluk ne’ebe kontinua tama mai iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending