Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Tempu Ona Hakle’an Dame no Rekonsiliasaun Nu’udár Onra bá Eroi Sira

Published

on

Hatutan.com, (31 Dezembru 2023), Díli—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta hateten, tempu ona atu Timoroan hotu-hotu kontribui bá dezenvolvimentu nasionál, hakle’an dame no rekonsiliasaun nu’udár onra bá eroi sira ne’ebé fó sira nia vida bá Timor-Leste nia independénsia.

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão partisipa iha serimónia komemorasaun loron erói nasionál, ne’ebé hala’o iha rotunda Nicolau Lobato Comoro, Domingu (31/12/2023). Foto: Vito Salvadór.

Xefe Estadu hato’o deklarasaun ne’e iha diskursu komemorasaun loron eroi nasionál, ne’ebé hala’o iha rotunda Nicolau Lobato, Comoro, Domingu (31/12/2023).

Lee Mós: Sobrevivente 66 ho Saudozu 17 Simu Rekoñesimentu Nu’udár Erói Nasionál

“Ohin ita iha ne’e atu fó omenajen ba eroi sira hotu-hotu,á eroi sira ne’ebé fo sira nia vida atu ita hetan ukun rasik an, tanba sira no ho sira iha tinan 24 nia laran mak ita hetan restaurasaun independénsia iha meia noite 20 Maiu 2002. Iha ne’e, iha monumentu bá Nicolau Lobato, Vise Prezidente ASDT, FRETELIN no Primeiru-Ministru RDTL hamutuk ho Francisco Xavier do Amaral ne’ebé nu’udár Prezidente Repúblika, Prezidente ASDT no FRETELIN proklama RDTL unilateralmente iha loron 28 fulan-Novembru 1975,” Prezidente Repúblika hateten.

Advertisement

Timor-Leste nia indepedénsia hateten klaru unilateralmente iha loron 28 fulan-novembru 1975, no iha loron 07 fulan-Dezembru 1975 aktu sira ho pontu de vista oin-oin la konsege instaura podér polítiku iha kapitál, maibé espíritu no legalidade RDTL lori bá fatin hotu-hotu, lori ba foho, iha ai-laran, fatuk kuak no semo to’o liur, mehi ne’e la mate, baze de apoiu monu, FALINTIL mohu, Komité Sentrál mate, maibé hetan ressurreisaun, re-organiza iha 1981 ho Kay Rala Xanana Gusmão nia lideransa hodi reorganização FRETELIN, FALINTIL no re-organiza rede klandestina, rede polítika no halibur Timoroan sira hotu-hotu ne’ebé fahe tanba ideolojia, hamutuk ho Igreja sai ponte liu hosi Xanana Gusmão no Dom Martinho da Costa Lopes ho intelektuál sira no sira hotu-hotu ne’ebé uluk hamutuk mak re-organiza luta ne’e.

Nune’e ema hotu-hotu kumpri Komité Sentrál FRETILIN nia proklamasaun unilaterál independência mai hosi Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato.

Iha luta ne’e, hanesan Komandante Akilis, komandnte José Soares, komandante Ponciano no sira seluk tán ne’ebé tanba ideolojia, tanba fahe malu hetan estatutu traidór, iha 2007-2012 hanesan Xefe Estadu Ramos-Horta restaura avô Xavi nia dignidade, nia estatua, sira seluk tan seidauk iha rekoñesimentu formal hodi hasai estatua ida ne’ebé fó ba sira no sira lori iha sira nia kabas to’o agora.


Plaka erói nasionál iha rotunda Nicolau Lobato Comoro, Domingu (31/12/2023). Foto: Vito Salvadór.

Kuaze loron bá loron Timoroan rihun bá rihun hakat ba Nusa Tenggara Timur (NTT) iha liberdade ne’ebé Timor oan sira tane tanba prosesu rekonsiliasaun ne’ebé hahú kedan iha 2002.

“Prosesu rekonsiliasaun ne’e kontinua hakle’an, tanba prosesu rekonsiliasaun ne’e mak halo ita hakbesik malu, no halo relasaun ho viziñu Indonézia metin loos. Tanba ida ne’e ita tenke kontinua hakle’an dame no estabilidade iha rai laran, hotu-hotu, Prezidénsia Repúblika, Governu, Parlamentu Nasionál, Tribunál no opozisaun, Partidu polítiku, sosiedade sivil, seitór privadu no parseiru internasionál atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál nu’udar onra ida ba eroi sira ne’ebé fo sira nia vida ba rai ne’e nia liberdade totál,” Ramos-Horta subliña.

Xefe Estadu hatutan, Prioridade bá Prezidénsia no Governu maka adezaun bá ASEAN ne’ebé mehi kedan desde 1974, tanba ida-ne’e Timoroan tenke hakle’an dame, Governu tenke ezekuta nia programa ho didi’ak, atu aselera dezenvolvimentu nasionál iha área infraestrutura hanesan aeroportu internasionál, dijitalizasaun no hakmán prosedimentu burocráticos bá investimentu bele tama no realiza iha rai laran, nune’e bele hatun ki’ak, hamate sub nutrisaun infantil, hadi’a edukasaun, saúde no agrikultura.

Advertisement

2024 tinan ida desizivu no importante, tanba iha tinan 2024-2025 TL tenke tama ASEAN, ba ida-ne’e Governu tenke kumpri nia programa ho aselerasaun bá iha área infraestrutura hanesan aeroportu internasionál, dijitalizasaun liu-liu iha Konetividade kabu submarinu hosi Austrália, atu fasilita servisu sira bá atendimentu online ne’ebé lais no hamenus burokrasia no halakon korrupsaun.

Partisipa iha loron Eroi Nasionál ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos hamutuk ho membru Governu sira, deputadu sira, eis titulares, veteranu sira, membru FALINTIL F-FDTL, PNTL no estudante sira hamutuk ho komunidade no funsionáriu públiku sira.

Jornalista: Vito Salvadór

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

La’o Hamutuk Husu Timor Gap Klarifika bá Públiku Kona-bá Disputa Kontratuál ho ENERPROCO

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli –Organizasaun La’ós Governu nian (ONG, sigla portugés) La’o Hamutuk husu bá empreza estatál Timor Gap atu klarifika bá públiku kona-bá disputa kontratuál ne’ebé halo empreza internasionál ENERPROCO lori Timor Gap bá Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

ENERPROCO Lori Timor Gap bá Tribunál Arbitrajen Bele Fó Prezuiju bá Estadu TL

Published

on

Hatutan.com, (06 Maiu 2024), Díli– Parlamentu Nasionál haktuir katak bainhira Timor Gap lakon iha prosesu disputa kontratuál iha Tribunál Internasionál Arbitrajen iha Singapura ne’ebé empreza internasionál ENERPROCO prosesa bele fó prejuizu bá orsamentu Estadu Timor-Leste (TL) nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

AHDM-TL Kondena Aktu Brutalizmu Membru SNI Hasoru Ema ho Defisiénsia

Published

on

Hatutan.com, (06 Abríl 2024), DíliAsosiasaun Halibur Defisiênsia Matan Timor-Leste (AHDM-TL), kondena aktu brutalizmu hosi membru Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) hasoru ema ho defisiénsia ne’ebé akontese iha Postu-Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending