Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Taur Agradese Austrália Ne’ebé Sempre Apoia Seitór Defeza-Seguransa TL

Published

on

Hatutan.com, (14 Dezembru 2022), Díli—Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak agradese bá Governu Austrália, liuhosi programa Timor-Leste Police Development Programe (TLPDP), tanba durante ne’e sempre hatudu sira nia komitmentu hodi apoia Timor-Leste nia dezenvolvimentu liu-liu iha seitór defeza no seguransa.

Enkaregadu Negósiu hosi Embaixada Australia iha Timor-Leste, Suzy Wilson-Uilelea, entrega sertifikadu bá membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Unidade Polisia Marítima (UPM) na’in-56 iha sentru formasaun Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Tersa (13/12/2022). Foto/PNTL.

Agradesimentu ida-ne’e hato’o liuhosi Vise Ministru Interiór (VMI), António Armindo durante partisipa iha serimónia atribuisaun sertifikadu bá membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Unidade Polisia Marítima (UPM) na’in-56  iha sentru formasaun Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Tersa (13/12/2022).

Lee Mós: Austrália Harii Edifísiu Rua ba PNTL ho Fasilidade Moderna

Sertifikadu ida-ne’e ho kategoria nível profisionál iha baze Navegadór, liuhosi programa “TLPDP-UPM 2022 Maritime Foundational Training Program”.

Advertisement

“Ha’u lori Primeiru-Ministru nia naran hakarak espresa governu nia gratidaun ba komitmentu Guvernu Austrália liuhosi TLPDP ne’ebé kontinua suporta no konsolida ita nia setór seguransa hodi profesionaliza ita nia autoridade maritime,” Hatutan.com sita deklarasaun iha karta komunikadu.

Kongratula mós ofisiais UPM sira tanba ho dedikasaun tomak konsege kompleta formasaun báziku ida-ne’e, nune’e bele mellora koñesimentu membru FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho PNTL, iha área navegadór nian, hodi halo kontrolu bá rikusoin sira iha tasi Timor.

Governu konsidera kursu ida ne’e importante, tanba jeografikamente Timor-Leste situadu entre Austrália ho Indonézia no nasaun tolu ne’e hamutuk halo parte integral rejiaun Indo-Pasífiku.

Ho espasu marítima komesa kedas hosi “Aguas tropikais Oseanu Índiku”, liga bá to’o litóral Azia Leste, no nakait bá Pasífiku Osidentál no tasi iha Oceania nian. Ekonomikamente, 65% populasaun mundial hela iha rejiaun Indo-Pasífiku, ne’ebé prodús 63% GDP mundial, inklui 46% iha aktividade sira komérsiu nian, no merkadória mundial nian.

Tanba ne’e, Timor-Leste halo parte iha rejiaun ida ne’ebé ho poténsia bo’ot tebes bá dezenvolvimentu no prosperidade ekonómiku. Rejionalmente Timor-Leste lokaliza iha kruzamentu Oseanu Índiku, Sudeste Aziátiku, Oseania no Tasi Pasífiku nian, ho rota maritima “Livre Navegasaun” via estreitu Ombai-Wetar ne’ebé halo parte teatru emerjente iha rejiaun Indo-Pasífiku nian.

Advertisement

Potensia globál sira hanesan Estadus Unidus Amérika (EUA), Xína no NATO/EU, inklui podér médiu sira hanesan, India, Japaun, Australia no Indonézia, sira hotu sente apresia ho Timor-Leste nia pozisaun geográfika ne’ebé kompostu hosi, 760Km liña kosteira ho 9120 km aguas territoriais no espasu EEZ kuaze 7326 km.

Ho konsiderasaun bá dinámika jeo-estratéjika rejiaun Indo-Pasífiku nian, nota katak kna’ar hodi asegura TL nia fronteira tasi, proteze ikan no rekursu naturál iha tasi ne’ebé halo parte bá ekonómia azul sai dezafiu bo’ot tebes bá nasaun ki’ik hanesan Timor-Leste. Tanba ne’e maka, Australia nia papél indispensável tebes iha área krítiku ida ne’e.

Maibé, karik iha futuru mosu problema ruma ne’ebé impata fluxo de abastesimentu inklui transporte komersial sira, konserteza katak, rota Ombai-Wetar ne’ebé halo parte mós TL nia ZEE, sei sai zona ne’ebé krusial tebes hodi asegura kontinuasaun komérsiu globál espesialmente iha rejiaun Azia-Pasifiku nian.

“Tanba ne’e ho formasaun “TLPDP-UPM 2022 Maritime Foundational Training Program” esensial tebes ba ita nia grande estratejia hodi konsolida ita nia soberania maritime. Ita presija tebes atu promove liutan kreatividade politika kooperasaun maritime liuhosi inkorpora mós prinsípiu respeitu mutua no boa viziñansa ho nasaun Australia no Indonezia,” hateten.

Serimónia atribuisaun sertifikadu bá membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Unidade Polisia Marítima (UPM) na’in-56 iha sentru formasaun Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, Tersa (13/12/2022). Foto/PNTL.

Governu mós konsidera importante tebes bá TL hodi halo kooperasaun maritima ho nasaun viziñu sira ho objetivu atu enkoraja dezenvolvimentu inisiativa no solusaun kreativa sira ho intuitu atu oinsá serbisu hamutuk hodi jere dezafiu no ameasa seguransa marítima koletivamente, liu-liu hodi hasoru aktividade peska illegal sira, krime altu már, tráfiku umanu, krime transnasionais, espesialmente sira ne’ebé komete iha área tasi entre nasaun 3, hanesan Ombai-Wetar iha norte, Arafura sul no Tasi Timur.

Maske nune’e, TL nia politika maritima presiza halo mós sinerjia ho politika no estrategia hosi rai viziñu sira hanesan Politika Indonesia’s on Global Maritime Axis (GMF) no politika Australian Civil Maritime Security nian, tanba konseitu nasaun rua ne’e foka ba oinsá halo kontrolu efektivu bá iha sira nia Aguas teritoriais ne’ebé mak iha área balu ligasaun ho Timor-Leste nian.

Advertisement

Austrália ho Timor-Leste la’ós de’it País ne’ebé demokrétiku, maibé sai mós viziñu di’ak no rai rua ne’e hatudu tiha ona ezemplu bá rejiaun seluk no bá mundu tomak kona-bá oinsá maka rezolve disputa marítima liuhosi diplomásia bazeia bá regra sira no regulamentasaun sira mak estipula ona iha Lei UNCLOS, ka lei tasi nian.

“Tanba ne’e Governu Timor-Leste nafatin apresia apoiu hosi governu Australia iha área dezenvolvimentu oin-oin, espesialmente ba TLPDP ne’ebé maka foka loos bá kapasitasaun PNTL. Nune’e Governu nafatin iha komtimentu hodi providénsia apoiu nesesáriu hodi asegura UPM nia kapasidade operasional hodi posibilita obrigasaun institusional hasoru dezafiu sira no ministeriu interior rasik providénsia ekipamentus ba “Dive and Navigational” nian, inklui speedboats”, governante ne’e afirma.

Nune’e mós Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polisia, Faustino da Costa, hateten formasaun hirak ne’e, sai hanesan salva guarda ida bá riku-soin TL ne’ebé eziste iha tasi timor.

Governu halo esforsu hodi kria Autoridade Nasional Maritima ne’ebe sei tama iha implementasaun tanba tinan barak ONU foti problema boot parte tasi ninin, TL lakon bebeik nia ai-parapa, no tasi halakon rai-maran, ahu-ruin sira komesa dodok, tanba hetan ameasa boot iha nivel globál dala barak.

“Ida ne’e afeta mós bá ekosistema iha tasi laran. Entaun, imi mós iha knaar atu asegura tasi tanba “sumber kehidupan” ita nian mai mós hosi tasi no ida ne’e prezente Maromak nian ba timor,” Komisáriu Faustino, fó hanoin.

Advertisement

Iha okaziaun ne’e, Enkaregadu Negósiu hosi Embaixada Australia iha Timor-Leste, Suzy Wilson-Uilelea, sente orgullu hodi apoia Timor-Leste nu’udár pais viziñu.

“Ha’u orgullu ohin reprezenta Governu Austrália nian iha fatin ida-ne’e. Ha’u atu dehan de’it katak Austrália hanesan viziñu ida no parseria bá Timor-Leste hodi fornese apoiu oin-oin nomós suporta  atividade importante ida maka fó apoiu bá PNTL hosi programa TLPDP,” Suzy Wilson hateten.

TLPDP nia servisu maka, apoia fornese fatin ne’ebé seguru bá Timor-Leste hodi kria  ambiente ida ne’ebé estável, nune’e bele hametin ema hotu hodi halo  atividade saida de’it.

“Timor-Leste sita pozisaun iha nivel rejionál ho tasi nia luan ne’ebé bele garante zona ekonomia eskluziva. Ne’e duni seguransa marítima importante tebes ho Austrália no ami iha komitmentu hodi apoiu Timor-Leste,” nia tenik.

Diplomata Australianu ne’e afirma komitmentu Governu Australia nian, sei apoia tán roo rua bá PNTL hodi halo seguransa iha área kosteira nian.

Advertisement

“Ami-nia servisu atu suporta PNTL iha área marítima mós iha nivel importansia ne’ebé hanesan no tinan oin Austrália sei fornese ro ahi patrolla klase kardeál no sei aumenta Timor-Leste nia kapasidade iha área marítima nian ho signifikamente inklui suporta manutensaun iha tempu naruk atu garante ró ahi rua ne’e bele kontinua lao hodi serve tasi timor ba iha future,” salienta.

Komandante TLPDP interinu, Superintendente Mark Silvertand dehan, TLPDP komprometidu atu apoiu nafatin PNTL iha área oin-oin, tanba hahú kedan iha tinan 2004 hanesan VPU, Jender, UPF, UEP, ICT, formasaun no forensik no koopera mós ho servisu seluk seluk tán liuhosi projetu sira.

“Tinan ida ne’e TLPDP urgullu tebes tanba bele finansia kursu formasaun ba iha área báziku  marítima ninian no formasaun ne’e iha faze dasanulu ho tipu ne’ebé la hanesan hodi envolve parte hosi F-FDTL  komponente Naval no-mós husi peskas nian ho akompañamentu hosi asesór TLPDP ne’ebé dedikadu kedas ba iha maritime nian,” esplika.

Programa kursu ida ne’e ho signifikante tebes tanba xafe ba ajénsia hirak nee mak servisu hamutuk iha Autoridade Nasional Marítima ne’ebe mak Governu rasik planeia ona. Matéria sira iha formasaun bá kursu ne’e, koalia kona-bá, lei marítima nian, navegasaun, pozisaun mariñeiru, seguransa iha tasi nomós salva vida ida ne’ebé mak sai hanesan liña sentrál ba TL inklui oinsá planu elaborasaun propósta no relatóriu.

Membru UPM hamutuk na’in-56 ne’ebé mak partisipa ona iha formasaun ne’e, kompostu hosi feto 3 no mane na’in 53.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Membru PNTL ho F-FDTL Ne’ebé Viola Lei Kódigu Estrada Sei Simu Konsekuénsia

Published

on

Hatutan.com, (22 Abríl 2024), Díli-Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Tránzitu Nasionál (DTN) sei aplika sansaun administrativa bá membru PNTL ho membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL)  ne’ebé viola Lei Númeru 03/2006, kona-bá Kódigu Estrada durante halo sirkulasaun iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Forsa Konjunta Preende Tabaku Pohon Sagu Kaixa 320 iha Tasi-Tolu

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli—Forsa konjunta kompostu hosi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) liuhosi Departamentu Investigasaun Kriminál (DIK), Servisu Informasaun Polisia (SIP), FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liuhosi Unidade FALINTIL (UF) no Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), halo apreensaun bá evidénsia tabaku ho marka Pohon Sagu hamutuk kaixa 320 iha área Tasi-tolu, Díli.

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Komandu PNTL Distribui Karreta 47 bá Munisípiu no Unidade Sira

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Kinta 18 Abríl distribui tán karreta unidade hamutuk 47 bá komandu munisípiu 12, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Unidade Espesiál Polísia (UEP), Unidade Polísia Marítima (UPM) ho Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF).

(more…)

Kontinua Le'e

Trending