Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Lei Númeru 07/2007, Bandu Órgaun Estadu Seluk Nia Saláriu Boot Liu Prezidente Repúblika

Published

on

Hatutan.com, (14 Setembru 2022), Díli– Lei númeru 07/2007, kona-bá Titulár bá Órgaun Soberanu sira, iha artigu 10, esplika kona-bá vensimentu no regalia sira seluk (remunerasaun). Konteúdu hosi lei ne’e, bandu órgaun ka titulár sira Estadu nia saláriu boot liu fali Prezidente Repúblika nia saláriu ka remunerasaun.

Lee Mós : Saláriu Prezidente EDTL $6.500 no BTL $6.000 Boot Liu Prezidente Repúblika

Tabela salariál ka remunerasaun kargu xefia sira iha Institutu Públiku ho Empreza Públiku ne’ebé virál iha Facebook.

Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) bá Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio, esplika katak kargu xefia sira ne’ebé lidera hela institutu públiku (IP) no empreza públiku (EP) ne’ebé sira-nia remunerasaun kada fulan, hosi rihun $3000 to’o $6.500 ne’e, sai fenómena sosiál polítika ida ne’ebé loron hirak ikus ne’e viral loos rede sosiál Facebook no sai diskusaun iha públiku.

CAC laiha pozisaun atu ko’alia asuntu ne’e, tanba CAC  nia matéria intervensaun ka servisu sira konsentra iha servisu investigasaun kriminál, bá kazu sira korrupsaun no  mós iha domíniu servisu prevensaun nian, halo akonsellamentu bá entidade sira setór públiku nian, bá matéria ne’ebé ligadu ho risku, ka poténsia korrupsaun.

Advertisement

Hosi asuntu remunerasaun kargu xefia sira iha instituisaun Estadu Empreza Públiku no Institutu Públiku, iha lei númeru 07/2007, kona-bá titulár órgaun soberanu sira, Artigu 10 númeru 2, ko’alia kona-bá vensimentu no outras regalia, ka titular órgaun soberanu sira hanesan, Prezidente Repúblika (PR), Parlamentu Nasional (PN), Primeiru-Ministru (PM), parese inklui tán ho Tribunál Rekursu (TR), ka Tribunál Supremu bá Justisa.

“Iha artigu ida ohin ha’u temi ne’e, artigu 10, ko’alia kona-bá vensimentu no outras regalia ne’e, iha nia alinea 2 dehan, nein titular ida, membru órgaun soberanu ida, funsionáriu públiku, ka funsionáriu entidade públikas seluk tan ne’ebé bele hetan ka manán vensimentu superior liu Prezidente da Repúblika,” Komisáriu Adjuntu CAC, Luis Oliveira Sampaio, hateten hodi responde Hatutan.com, iha nia kna’ar fatin, Matadouro,  Díli, Kuarta (14/09/2022).

Nia konsidera saláriu bá kargu xefia sira iha Institutu Públiku no Empreza Públiku sira ne’ebé boot liu Prezidente Repúblika nia saláriu,  hanesan violasaun boot ida hasoru lei númeru 07/2007 no iha risku bá orsamentu Estadu.

Asuntu ne’e, tuir Luis Sampaio, laiha elementu sira krime nian, CAC labele halo buat ida. Entidade sira ne’ebé bele toka kona-bá asuntu ne’e, só Provedória dos Direitus Humanos e Justiça (PDHJ), Parlamentu Nasionál, sira bele konvoka.

Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) bá Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio. Foto/Elio dos Santos da Costa

“Ha’u lahatene, tenke iha rekizitu ne’ebé tuir lei, ema na’in-hira mak bele aprezenta fiskalizasaun bá tribunál supremu de justisa, atu haree fali, atu halo fiskalizasaun abstrata susesiva, ka leis ka Dekretu-Lei sira ne’ebé Governu prodús, bá empreza públiku ho institutu públiku sira ne’e. Maibé, iha lei ne’e ko’alia klaru loos, labele iha entidade ka órgaun ka titular sira seluk, ne’ebé ninia saláriu ka vensimentu ne’e boot liu fali prezidente repúblika,” Luis Oliveira Sampaio, fundamenta tan.

Maske EDTL, E.P BTL,E.P ADN, CNC,I.P, INCSIDA, ANAS,I.P, INSS ho instituisaun seluk tán, sira-nia estatutu hanesan Institutu Públiku no Empreza Públika, maibé tenke justifika iha sira nia planu negósiu, atu bele hatene katak, instituisaun lukrativu ne’ebé osan ne’e tenke mai hosi sira rasik.

Advertisement

“Estadu investe bá sira, maibé sira tenke halo planu ida justifika katak, tanba sá mak sira hetan osan ne’e boot ne’e, tanba mai hosi reseita ne’ebé sira rekolla, la’ós Estadu mak tau osan, depois hasa’e sira nia saláriu. Até instituisaun balu ne’ebé la halo buat ida, laiha risku, mais saláriu ne’e, dook liu tiha fali Prezidente da Repúblika,” Luis Sampaio hateten.

Lee Mós :  Labele Kestiona Beibeik Saláriu Prezidente BTL,E.P Boot liu Prezidente Repúblika

Luis Oliveira konsidera, asuntu ida ne’e, hanesan kestaun polítika, sosiál, no ninia kontestu agora ne’e, tama iha krize globál, entaun Estadu tenke iha polítika halo poupansa maka’as. Tanba uluk, Governu ko’alia beibeik ona kona-bá poupansa.

“Mais depois ikus ne’e, ita haree malorek loos, hosi lei sira ne’e, hanesan ita iha de’it interese atu hasai osan, maibé, laiha polítika ida klaru. Parese iha, maibé, ita haree hosi dezorientasaun mai hosi instituisaun ida-idak ne’e, hothotu mai ho ninia hanoin rasik. Pore-ezemplu, ita imajina, diresaun ida, sai hosi ministériu ida, nia estabelese nia estatutu, sira-nia polítika, ho remunerasaun ne’ebé boot liu fali ministériu ne’ebé nia tutela bá, ne’e lójika ne’e laiha. Mas, ita tenke iha planu, parese bele, tanba sira entidade estatál Estadu nian, maibé, tenke haree ninia entre saida maka Estadu investe, ho saida mak nia fó bá Estadu. Tenke iha balansu,” Luis Oliveira fó hanoin.

CAC mós husu bá Parlamentu Nasional ho PDHJ, karik bele haree kestaun ida ne’e,  liu-liu oinsá halo armonizasaun bá kuadru legál sira, inisiativa diploma sira ne’ebé iha, tantu Lei, Dekretu-Lei, Dekretu Governu, tenke iha armonizasaun. CAC haree asuntu ida ne’e, iha konflitu sira kona-bá lei ne’ebé ezistente, ka lei sira ne’ebé iha, soke malu.

Advertisement

“Ema ida mai hanoin, ho nia planu, nia hakarak, nia interese, hamosu Dekretu-Lei ida ne’ebé ultrapasa tiha Lei sira ne’e. Ita ko’alia kona-bá estrutura ierarkia legalidade ka lei ne’e, Dekretu-Lei sira ne’e, tenke sujeita ka nia implementasaun reflete espíritu Lei ne’ebé boot liu, tanba mai hosi PN,” Komisáriu Adjuntu CAC ne’e dehan.

Hatán kona-bá, karik Institutu Públiku ho Empreza Públiku sira ne’e termina rasik sira nia tabela salárial ka remunerasaun nian, Luis Oliviera Sampaio, CAC sei buka konfirma halo didi’ak. Maibé, prinsípiu importante ida mak, nia labele kontráriu ho Lei sira seluk ne’ebé iha ona, liu-liu Lei númeru 07/2007.

Komisáriu Adjuntu  CAC ne’e mós dehan katak, Lei sira kona-bá tabela salariál ne’e, hanesan atu estandariza de’it. Maibé, tuir loloos, Institutu Públiku ho Empreza Públiku sira tenke kumpre duni lei númeru 07/2007, artigu 10.

Lee Mós : Estrutura Salariál ba IP-EP Depende ba Podér Polítiku

“Ne’e ita seidauk ko’alia kona-bá iha situasaun ida agora ne’e, kompleksu tebes, dezorientadu, tanba mezmu iha regra. Sira hatene hela lei ida ne’e mós iha, asesór sira hatene hela. Mais sira la halo. Ne’e ita seidauk ko’alia kona-bá kargu sira asesór ka, ne’ebé maka mosu derrepente ho títulu barabarak ne’e, implika bá kustu orsamentu ne’ebé agora daudauk iha,” nia tenik.

Advertisement

CAC mós sujere bá instituisaun sira ne’ebé iha kompeténsia atu haree sasán sira ne’e, hodi husu bá tribunál atu armoniza ka bele liuhosi alterasaun ruma, ka bele liuhosi armonizasaun ba Dekretu-Lei sira kona-bá empreza públiku ho institutu públiku nian.

Tenke Reforma Saláriu bá E.P ho I.P Sira

Diretór ezekutivu Asosiasaun HAK, Xisto dos Santos. Foto/Elio dos Santos da Costa

Iha sorin seluk, Diretór ezekutivu Asosiasaun HAK, Xisto dos Santos, husu bá Governu liuhosi Konsellu Ministru, no membru Parlamentu Nasionál, atu haree ‘didi’ak’ asuntu-ne’e, liu-liu oinsá mak tenke halo reforma saláriu ka remunerasaun bá kargu xefia sira ne’ebé mak oras ne’e lidera hela iha instituisaun Estadu sira, ho estatutu nu’udár Institutu Públika no Empreza Públika sira.

“Ita labele fó kulpa bá ema sira ne’ebé simu saláriu ida ne’e, problema, fukun ne’e iha Parlamentu Nasionál, tanba sira mak prodús lei ne’e, no hanoin, ne’e momentu ida, ita tenke reforma. Tanba saláriu ida ne’ebé mak instituisaun balu simu, I.P ka E.P simu, maibé, bá benefisiáriu sira ne’e, uitoan loos, no tenke halo konsiderasaun, no komesa halo revizaun ona, hanoin atu revizaun, nune’e labele hamosu, hakle’an liután, haboot liután gap, diskrepánsia sosiál, gap entre ema kiak, ho ema riku sira,” Xisto hateten.

Tuir diretór Asosiasaun HAK ne’e katak, remunerasaun sira ne’e tenke iha ninia alvu ida. Remunerasaun ne’e, atu fó benefísiu bá sé tanba pezu servisu ida ne’e mak halo tenke tuir nesesidade.

“Ita hakarak konsolida ita-nia ema sira ne’ebé mak durante ne’e, ita hamutuk, bá sentraliza iha fatin ida, nune’e ita hotu-hotu hetan benefísiu ida ne’e. Saida mak ami haree, katak, ida pontu segundu ne’e mak daudaun ne’e la’o hela. Ami la halo análiza polítika, maibé ami halo observasaun iha burokrasia sira, iha instituisaun IP, no mós EP sira,” Xisto hateten.

Advertisement

Lee Mós : EDTL,E.P Uza Patrimóniu Estadu La ho Xapa Matrikula G

Kona-bá tarefa sira servisu nian hosi kada instituisaun sira ne’e, Asosiasaun HAK mós nota katak, durante ne’e, seidauk hetan no prodús buat ruma. Entaun, montante remunerasaun ka saláriu sira ne’e la ekivalente ka laiha nia ekivalénsia tanba entre direitu vensimentu ida ne’ebé mak sira simu, ho obra ida ne’ebé mak institute públiku ho empreza públiku sira prodús bá ema benefisiáriu sira ne’e, la balansu.

“Imajina, sé ema ida ho nia saláriu ka vensimentu rihun $5000 kada fulan- iha tinan ida, nia bele rai $60,000l. Osan $60,000 ne’e, sé bá bee-moos karik, ita bele halo tanke boot ida, iha suku rua ka tolu nia laran. Ema na’in-hira mak hetan benefísiu ida-ne’e. Bainhira ema hetan $60,000 kada tinan,  imajina, sé bá tinan-lima (5), osan hira mak nia rai ona,” Xisto hateten.

Hosi situasaun ida ne’e, Asosiasaun HAK haree katak, Governu la halo poupansa ba povru Timor-Leste nia fonte reseita iha Fundu Minarai nian, ne’ebé mak oras ne’e, hela restu de’it montante billaun $18.

“Ne’e la to’o ona tinan 5, ke ita tama ona ba debe. Agora, sé ita la kuida ita nia despezu sira, ne’e ita nia nasaun ne’e, lakleur ona, atu monu ba debe ne’e, no ne’e dezastre boot,” Cisto dos Santos, hateten tán.

Advertisement

Ativista direitu umanu ne’e, haree mós katak, ho remunerasaun bá I.P ho E.P ne’ebé sira nia saláriu hosi $3000 to’o $6000 ba leten ne’e, tempu ida sei akontese konflitu sosiál, tanba situasaun ne’e rasik, hamosu ona klase sosiál, entre ema riku, no ema kiak sira mak barak tebes.

Lee Mós : EDTL, E.P Utiliza Xapa Matrikula Privadu Bá Veíkulu Estadu, CAC Sei Rekolla Dokumentu

“Ne’e poténsia boot ba konflitu sosiál. Agora, kuandu konflitu sosiál, ne’e violasaun direitus umanus sei mosu, Polisia sira sei uza forsa, no militár sira mós sei uza kilat. No ita lakohi ida ne’e akontese, ami hanoin ita tenke investe hela ba bee-moos. Maibé, la’ós investe ida, atu ema ida ne’ebé servisu iha ne’ebá mak, sira saláriu demaziadu liu, nufin, ema ne’ebé mak atu hetan benefísiu ida ne’e, sei la hetan benefísiu ho másima,” diretór Asosiasaun HAK ne’e preokupa.

Intermu kapasidade, Asoiasaun HAK haree katak, durante ne’e, institutu  publioku no empreza públiku sira ne’e, ninia servisu ladún ativu. Maibé, seidauk sedu atu hateten I.P ho E.P sira ne’e, iha kbiit ka lae. Maibé, HAK fiar katak sira iha esperiénsia.

Maske nune’e, kbiit sira ne’e, depende mós bá iha esperiénsia. Biar kargu xefia sira iha I.P ho E.P ne’e, iha kbiit, iha esperiénsia, maibé sira halo ho vontade.

Advertisement

“HAK fiar totál katak, ita nia deputadu sira hatene ona, saldu hira mak agora iha ita-nia banku hosi fundu mina-rai ne’e maka, billoens $18, ne’e la to’o ona tinan 10. Agora, ita tenke hanoin ona, tinan 10 tán, hakarak rai ne’e sei kontinua eziste ka lae. Nune’e para povu ne’e labele revolta hasoru ita-nia ukun-na’in sira, ita tenke komesa kuida ona, halo ona poupansa ida. Ko’a deputadu sira nia subsídiu, ita mós bele redús fundu sira ne’ebé mak la fó retornu bá kofre estadu nian,” Xisto dos Santos, hateten tán.

Hatutan.com, tenta ona halo konfirmasaun ho Prezidente Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) ho mós Prezidente Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), maibé  parte sira husu atu Hatutan.com, halo uluk karta formal ruma ho konteúdu pedidu ba entrevista atu bele iha autorizasaun.

Lee Mós : Karreta EDTL,E.P Kontinua Uza Xapa Matrikula Privadu

Iha sorin seluk, Hatutan.Com, tenta ona mós halo konfirmasaun asuntu ne’e, autoridade kompetente sira hanesan, Komisaun bá Funsaun Públika (CFP sigla Portugés) nian, maibé prezidente no komisáriu sira laiha fatin, ka okupadu ho servisu seluk.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

 

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

KSTL Organiza Asaun Pasífiku Ezije Governu Hasa’e Saláriu Mínimu $115 bá $150

Published

on

Hatutan.com, (19 Abríl 2024), Díli – Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) organiza asaun pasifika  da-uluk iha Díli  hodi  ezije Governu hasa’e saláriu mínimu  $115 bá  $150.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Kandidatu Na’in-41 Sei Kompete iha Eleisaun Suku 10

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Totál kandidau ne’ebé admitidu bé 𝐄𝐥𝐞𝐢𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐎𝐫𝐠𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐮𝐤𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟒, ne’ebé sei realiza iha loron 27 fulan abril tinan ne’e hamutuk na’in-41, kompostu hosi 𝐌𝐚𝐧𝐞-𝟑𝟗 𝐧𝐨 𝐅𝐞𝐭𝐨-𝟐.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Ekipa Konjunta Kontinua Esplika bá Autoridade Lokál Sira Kona-bá Razaun Suspensaun Bola Guling

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Ekipa konjunta kompostu hosi Inspeção Geral Jogo (IGJ), Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Polísia Científica Investigação Criminal (PSIC), Polísia Nasionál Servisu Investigasaun Criminál (PNSIC), Prezidente Autoridade Munisipiu (PAM), kontinua halo sosializasaun kona-bá rezolusaun Governu númeru 14/2024 loron 20 fulan marsu kona-bá suspensaun temporária bá atividades bola guling iha territóriu nasionál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending