Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Iha Diálogu Demokrasia “Jakarta Post”, Ramos-Horta Afirma Demokrasia Tenke Sai Núkleu Pasifika iha Sudeste Aziátiku

Published

on

Hatutan.com, (07 Agostu 2023), Díli- Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten demokrasia nu’udár rejime polítiku partisipativa sidadaun sira nian, tamba ne’e tenke sai nu’udár núkleu pasifika ida ne’ebé halo ema hatene fó dame, seguransa, edukasaun, servisu, no prosperidade.

Lee Mós : TL Apresia UE Nu’udár Parseiru bá Hametin Demokrasia  

Ramos-horta partispa iha Diálogu Demokrasia “Jakarta Post” iha Jakarta, 07 Agostu 2023. Foto/Espesiál

Ramos-Horta hateten lia hirak ne’e bainhira sai hanesan orador xave  iha Diálogu Demokrasia “Jakarta Post”ne’ebé organiza husi The Jakarta Post bá komemorasaun nia aniversári bá da-40, ho tema “Sustentabilidade Demokrasia iha Sudeste Aziátiku” ne’ebé hala’o iha Jakarta, Segunda (07/08/2023).

Maske vizita bá Jakarta-Indonézia ne’e nu’udár vizita privadu, Ramos-Horta afirma demokrasia mak kontratu sosiál ida-ne’ebé povu nasaun ida hili, ho sira-nia vontade livre, sein konvite ka koasaun, tanba demokrasia, liberdade, mak parte boot liu hosi ema nia hanoin. Maibé, kondisaun ida-ne’e la’ós nesesáriamente fahe hosi ema ida-idak ka hosi parte signifikante ida hosi sosiedade ida. Tanba demokrasia balun hanesan meiu ida de’it atu hapara, vanidade ne’ebé presiza satisfasaun, iha buka podér polítiku, no podér bá akumulasaun rikusoin no ho ida-ne’e atinje podér barak liu no rikusoin ilísitu barak liu tan.

Advertisement

Demokrasia frajil, tuir Ramos-Horta, bele halakon hosi laran no mós laiha. Mundu haree ona sira-ne’e nakfera iha autór ka diktator nia liman liu dala ida. Agora daudauk emar haree sinál sira iha fatin ida liu iha mundu. Maibé autokratu no diktator sira nunka bele halakon demokrasia mesak de’it.

Antes ne’e,  Horta hatutan, iha mós propaganda ne’ebé halo ema hirus no odiu no iha desizaun hosi povu katak demokrasia bele fa’an bá buat ruma ne’ebé sira presiza ka hakarak – servisu liuliu, restaura orden, ka mitu sira. Importante liu mak, la iha diktator ka autokrat ne’ebé mai husi demokrasia ida sein apoiu husi ema balun.

“Ha’u la’ós demokrátiku ida-ne’ebé naivu, demokrátiku ida-ne’ebé fiar katak demokrasia liberál gregu no oeste nian la’ós de’it hanesan ho Liurai ne’ebé hadomi no tau matan ba nia povu, no ida-ne’e, agradese tebes, no hadomi fali sira. Ka lider matenek, onestu, kompetente, autokratku ne’ebé fó dame, seguransa, edukasaun servisu, prosperidade,” José Ramos-Horta  haktuir iha nia palestra ne’ebé Hatutan.com asesu.

Horta hateten ema Europeia tenke luta durante tinan atus ba atus, funu, hetan jenosídiu no hala’o jenosídiu, kolonializadu no atan millaun atus ba atus iha Azia, Afrika no Amerika, to’o demokrasia liberál prevene.

Foto/Espesiál

“Ha’u simu katak imperfeisaun mak kondisaun umanu naturál ida, no katak demokrasia sira ne’ebé barak liu iha mundu nirvana uitoan de’it… Demokrasia sira iha Finlandia, Islandia, Noruega, Suésia, Nova Zelándia, bele iha estadu ida husi nirvana.

India, demokrasia vibrante ida-ne’ebé dala barak haree hanesan demokrasia chaotiku ida, maibé demokrasia ne’ebé hetan ona sobrevivénsia no moris iha ninia diversidade no reziliénsia estraordináriu ne’ebé boot. No ida-ne’e sai ona podér globál ida-ne’ebé fó moris no otimizmu ne’ebé di’ak liu ba ninia povu.

Advertisement

Podér koloniál ki’ik sira invade, okupa, na’ok, haraik-an Xina ba tinan atus ba atus. Xina hili dalan ida-ne’ebé la hanesan, ulukliu pasífiku nasaun nian hafoin tinan barak liu tiha funu, halo povu sai livre husi kiak extremu, hadi’a ekonomia no indústria sira, no muda husi ekonomia agrikultura ne’ebé iha podér finanseiru globál ida-ne’ebé hakarak tebes, no mós husi super podér nukleár no dijitál ida.

Hafoin tinan barak liu tiha, Xina mak nasaun ida-ne’ebé dame, la invade no hetan ema ida nia territóriu. Tuir loloos Xina mak lakon rai ba ema seluk liuhusi istória. Lideransa Xina sira iha postu Mao hili Xina nia dalan dezenvolvimentu no polítiku rasik, ho laran-manas dirije nasaun ema na’in 1,400,000, asegura seguransa, pás, hakmatek, Prosperidade.

Brazil no Estadus Unidus sai hanesan ezemplu ne’ebé klaru kona-ba demokrasia maibé sai mós ezemplu di’ak liu kona-ba kultura demokrátiku no instituisaun demokrátiku ne’ebé metin sei domina liu fali autoritarizmu no fasismu. Maibé dezafiu sira ba demokrasia kontinua nafatin no ida-ne’e mak luta atu defende demokrasia no liberdade.

“Deklarasaun sira Iha leten konfirma katak demokrasia sira labele foti tanba fó ona. No demokrasia sira tenke kumpre sira-nia promesa, promesa sira kona-ba igualdade, oportunidade, justisa, se demokrasia mak atu domina liu demagogu sira iha parte loos ka liman karuk. Bainhira demokrasia hasoru dezafiu, autokrasia no diktatura mós hasoru dezafiu, demokrasia bele fila fali, nune’e mós autokrasia no diktatura sira bele troka fali,” Nia subliña

Lider ASEAN sira tenke iha responsabilidade atu harii pás iha sudeste Aziátiku no mundu

Advertisement

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Foto/Espesiál

Biban ne’e, Ramos-Horta fó hanoin bá lider ASEAN sira atu iha responsabilidade  harii pás iha sudeste Aziátiku no mundu tamba iha ASEAN nia laran, iha Myanmar, ema rihun ba rihun mak hetan dadur iha sira-nia rai rasik no sira sente sira husik hela, traidór husi komunidade internasionál.

Prokuradór IC akuza Prezidente Vladimir Putin kona-ba Ukránia, maibé Ramos-Horta  la hatene se uza instrumentu ne’e hasoru Xefe Estadu nu’udár meiu di’ak atu rezolve konflitu ne’ebé kompleksu tebes. Pontu ida-ne’e, Prokuradór ICC ne’ebé akuza Vladimir Putin hafoin investigasaun lalais, seidauk hatudu desizaun ne’ebé hanesan kona-ba krime oioin ne’ebé hanesan hasoru ema sivíl, feto no labarik sira, iha Myanmar, husi númeru militár ne’ebé la eleitu.

“Hakfodak kona-bá dezastre sira ne’ebé sei mosu iha Myanmar no komunidade internasionál nia inkapasidade atu hapara funu ne’ebé Tatmadaw halo hasoru povu, ita mós hakfodak ho fallansu globál iha ámbitu pás no seguransa nian, liuliu iha Konsellu Seguransa ONU nian, hodi hapara funu sira iha rai-Ukránia, Síria, Líbia, Jemen, DRC, Mali, Haiti, no seluk tan. Ami sente laran susar, maibé ami nafatin membru organizasaun rejionál no globál tanba la iha opsaun di’ak liu, no ami hakarak sai parte husi debate no solusaun sira,” Ramos-Horta deklara.

ASEAN merese atu fó kréditu no hahi’i ba empreza ne’e, prinsípiu lidera estansia sira foti ona iha kondenasaun ne’ebé la-iha ambigu ba Tatmadaw nia okupasaun no violénsia ne’ebé la-iha diskriminasaun, no iha evidénsia diplomátika kona-ba partisipasaun Myanmar nian iha Simeira ASEAN. Ha’u fiar katak laiha ema ida mak advoka intervensaun militár ASEAN nian iha Myanmar tanba ECOWAS ( West African States) ameasa atu halo hasoru lider sira iha rai-Nigeria.

“ASEAN nia lider sira tenke hetan knaar atu harii pás iha rejiaun ida-ne’e, hodi rezolve dezafiu boot sira ne’ebé akontese hafoin Estadus Unidus no iha rejiaun ida-ne’ebé kulturál, sosiál, ekonomia no polítika oin-oin, ASEAN estabelese World Records iha kreximentu ekonómiku no hadi’a di’ak liután povu nia moris. Ho ida-ne’e mosu polítiku no aumenta avansu iha estadu direitu no liberdade,” Nia subliña.

Revista Ekonomista “Índise Demokrasia” hateten katak Timor-Leste nasaun demokrátiku liu iha Sudeste Aziátiku, no Freedom House klasifika hanesan “Free.” World Press Freedom Index tau Timor-Leste iha pozisaun 10 iha mundu tomak.

Advertisement

Iha loron 21 fulan-Maiu, maizumenus 80% husi votante sira ba votasaun hodi vota ka partidu no lider sira ne’ebé sira hili husi partidu polítiku 17 ne’ebé kompete iha eleisaun parlamentár. Bainhira sidadaun rihun ba rihun iha nasaun laran tomak halo votasaun ba edifísiu sira ne’ebé nakloke maske sira haree ho manas. Eleisaun ne’e hetan husi observador nasionál no internasionál sira hanesan ema ne’ebé iha pasifika, orden, livre no transparente.

“Timor-Leste nu’udar illa ida-ne’ebé iha dame, hakmatek, toleránsia no inkluzaun, laiha violénsia polítika, tensaun no eskluzaun bazeia ba etniku no relijiaun iha moris loroloron nian. Ita-nia ema katóliku sira ne’ebé prátika 98% moris hamutuk ho ita-nia irmaun-irman sira husi relijiaun rua seluk iha ita-nia rai, Protestante no muslumanu, ne’ebé hamutuk reprezenta 2% husi ita-nia populasaun,” Ramos-Horta afirma.

Hapara konflitu sira, hadi’a fali dame, hadame malu ho komunidade sira, unidade nasaun no governasaun ho dame nunka fasil. Balu fiar katak aprosimasaun seguransa nian, uza forsa atu prevene no hatudu diferensa no konflitu. Dala ruma ita mós la halakon esforsu hotu-hotu atu rezolve tensaun no konflitu ho pasifiku, dala ruma ita mós falla atu prevene konflitu liu husi diálogu ne’ebé onestu no pasiente hodi hetan solusaun ne’ebé bele simu ba ema hotu.

Relasiona ho akontesimentu sira ne’ebé akontese durante tinan 24 konflitu nian, ami hili atu halo diálogu, perdua no rekonsiliasaun duke manán sira-nia justisa.

“Ita tenke hetan forsa no motivasaun atu bele dame malu iha ita-nia laran ho ajuda husi Lider sira ne’ebé matenek no inspirasaun, kura kanek sira iha ita-nia laran, fó inspirasaun no ajuda komunidade sira atu livre sira-nia an husi konflitu no hirus ne’ebé mosu.” Nia haktuir.

Advertisement

Timor-Leste nia kompromisu adezaun bá ASEAN

Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten Integrasaun ekonómika rejionál, pás no prosperidade inkluziva la’ós de’it nu’udar “prioridade polítika estranjeiru,” ne’e nu’udar pilár ida ba ita-nia moris no ajenda nasionál. Ita la presiza hatene katak Timor-Leste nia agora no futuru, ita-nia interese nasionál sira, iha ligasaun ho rejiaun ne’e. Jeografia, númeru komérsiu, dadus investimentu, movimentu ema, liu-liu krus fronteira, mobilidade estudante sira, etc hatudu ita-nia dependénsia ba ita-nia viziñu sira.

“Timor-Leste agora nu’udar Estadu Observadór ida-ne’ebé iha direitu atu partisipa iha sorumutuk ASEAN nian hotu-hotu inklui Simeira sira. Ami sente orgullu no agradese tebes.” Ramos-Horta hateten.

Iha Simeira ASEAN Labuan Bajo iha inísiu Maiu, lideransa sira aprova ona Road Map ba admisaun formál Timor-Leste nian nu’udar Membru ASEAN ba da-11 ne’ebé ha’u no Primeiru-Ministru Xanana konkorda atu akontese ideálmente iha tinan 2025.

 Hahú husi adosaun Road Map iha Labuan Bajo iha fulan Maiu liubá, Timor-Leste servisu ona atu dezenvolve planu asaun ida-ne’ebé fornese estrutura no orientasaun nesesáriu hodi transforma Road Map ba planu asaun anuál Ministeriu no ajénsia relevante sira-nian, orsamentu no kapasitasaun ne’ebé presiza atu lori mapa estrada ba implementasaun efetiva, inklui mekanizmu monitorizasaun ida atu avalia progresu. Planu Asaun ne’e ho objetivu atu asegura katak inisiativa no atividade sira husi kada ministériu Kontribui ba prosesu adezaun jerál no esforsu integrasaun rejionál.

Advertisement

Road Map ne’e aliña ho Timor-Leste nia planu dezenvolvimentu estratéjiku nasionál, ne’ebé define objetivu, prioridade no planu asaun iha setór dezenvolvimentu oin-oin. Liu husi aliña enkuadramentu importante rua ne’e, Timor-Leste sei asegura katak integrasaun rejionál sai parte integradu husi objetivu dezenvolvimentu Nasional Servisu kontinua: Projeitu planu asaun; atualiza polítika/lei/regulasaun sira ne’ebé kumpre tratadu/konvensaun/ instrumentu legál ASEAN nian, inklui esepsaun vistu ho Estadu Membru ASEAN hotu; atualiza matríkula – Asistensia Teknika husi Estadu Membru ASEAN no Parseiru Dezenvolvimentu sira; dezenvolve sistema no baze dadus Monitorizasaun no Avaliasaun (M&E); partisipa iha sorumutuk ASEAN nian hanesan Observador; mapa estrada ne’e mós sei ko’alia iha Planu Governu Konstitusional IX nian, tuir Instituisaun/Setor Kona-ba ida-ne’e, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun koordena hela ho Ministériu relevante sira (Sosiu-Kultural no Ekonomiku) atu atribui sira-nia Ofisial sira ba misaun ne’e. Ita iha kompromisu metin atu hala’o Reforma institusionál, polítika no reguladór, hasa’e dezenvolvimentu rekursu umanu, investe iha infraestrutura estratéjika ne’ebé kria oportunidade foun ba ita-nia ekonomia no rezolve dezafiu rejionál komún sira iha espíritu kooperasaun no respeitu mútua. Ida ne’e sei asegura katak ita-nia membru la’ós de’it ita-nia nasaun maibé rejiaun tomak.

Jornalista: Vito Salvadór

 

Advertisement
Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nasionál

Sei Foti Hotu Veíkulu Estadu Ne’ebé Estasiona iha Kargu Xefia Sira-Nia Uma

Published

on

Hatutan.com, (26 Abríl 2024), Díli-Ekipa fiskalizasaun konjunta sei bá foti obrigatóriu veíkulu (karreta ho motór)  Estadu nian ne’ebé durante ne’e estasiona iha utilizadór sira-nia rezidénsia privadu.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Papél Mídia Importante Hodi Kontribui bá Prezerva Memória Pasadu

Published

on

Hatutan.com, (24 Abríl 2024), Díli-Centro Nacional CHEGA! Institutu Públiku (CNC, I.P) konsidera mídia ka jornalista sira-nini papél importante tebes atu bele halo kobertura kona-bá akontesimentu sira istóriku hodi bele kontribui bá prezerva memória sira pasadu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Posibilidade Governu Aprezenta Kandidatu Foun Komisáriu CAC

Published

on

Hatutan.com, (23 Abríl 2024), Díli– Vise-Ministru Asuntu Parlamentár,  Áderito da Costa Hugo, informa proposta Lei, 2ª alterasaun bá Lei n°8/2009, 15 de jullu kona-bá Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC siglá portugés), aprova  final global ona iha Parlamentu Nasionál iha loron 22 fulan-Abríl,  ho nune’e, Governu sei haree fali timoroan feto ka mane ne’ebé prenxe rekizitu hodi kandidatu  bá komisáriu CAC atu aprezenta bá Parlamentu Nasionál hodi hakat bá eleisaun.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending