Connect with us
Pakote Ahi

Opiniaun

Asuntu Sira iha Polítika Fiskál Timor-Leste nian

Published

on

Polítika Fiskál no Dezempeñu Makro-Ekonomia TL nian

Polítika Fiskál – Fiscal Policy -– refere ba uzu despeza Governu nian no Polítika tributaria ka impostu atu influénsia kondisaun makro ekonomia país ida nian.  Governu bele uza Polítika Fiskál lori hasa’e ka hamenus prokura rai laran nian ba sasan no servisu, kondisaun empregu, presu sasan no mos kreximentu ekonomiku. Tanba laiha Polítika Monetaria, Timor-Leste iha de’it mak Polítika Fiskál.

Dezde 2008 mai leten, Timor-Leste nia Polítika Fiskál aposta ba tipu Polítika Fiskál expansionariu – manifesta iha despeza boot no taxa ki’ik. Ho Polítika Fiskál Frontloading, Governu foti liu hosi RSE ho razaun katak Governu nia lavantamentu hosi Fundu Petróleu sei tun fila fali ba nivel RSE nian wainhira rendimentu domestika naton ona. Ida ne’e la’o ho presupostu ida katak investimentu sira ne’ebé Governu halo dezde 2008 mai leten sei lori retornu ekonomiku aas ba Timor-Leste; nune’e rendimentu Governu nian sei aumenta. Dezde ne’e, Governu troka dala hira ona, maibe postura Polítika Fiskál refere la muda. Timor-Leste toman tia ona ho despeza boot; refleta iha OJE kada tinan no aumenta ba bebeik maski kondisaun ekonomia rai laran iha mudansa iha ne’ebe ameasa katak Fundu Petróleu bele maran.

Advertisement

Figure 1: Taxa Kreximentu Real PIB Naun Petroleu nian (%), Bazeia ba Relatoriu Konta Nasional hosi Diresaun Nasional Estatistika

Haree ba ninia rezultadu, sei dook tebes hosi metas ou vizaun sira ne’ebé Governu hakarak atinzi. Indikador oioin iha aspetu ekonomia nian, observasaun direita, no mos wainhira rona direita ba esperiensia lor-loron Timor oan hatudu katak rezultadu sei dook tebes. Iha  parte rendimentu domestika nian, maski iha mudansa kompara ho tinan sanulu resin lima liu ba (15); maibe mudansa ida ne’e ki’ik tebes wainhira kompara ho parte despeza nian. To’o agora, rendimentu domestika sei menus hosi tokon $200 kada tinan wainhira orsamentu jeral estadu nian atinzi ona Billaun rua ($2 Billion). Rendimentu estadu nian hosi parte impostu nian sei nafatin ki’ik tebes kompara ho país sira seluk iha rejiaun no mos ho país frajil sira; sukat hosi rendimentu impostu nia proporsionalidade iha PIB naun petróleu. Por ezemplu, país sira seluk sira nia rendimentu hosi impostu de’it sukat hosi ninia prporsionalidade iha ekonomia ka tax – to – GDP atinzi to’o 15 to’o 50 porsentu; wainhira Timor-Leste nian to’o de’it 7 to’o 8 porsentu.

Iha parte makro ekonomia nian, dadus estatistika prova katak maski despeza estadu ne’ebé boot no investimentu sira iha infraestrutura seidauk dudu expansaun produtividade ekonomiku populasaun nian; partikularmente iha setor agrikultura; setor ida ne’ebe ema barak depende ba. Entre 2008 to’o 2021; Timor-Leste nia taxa kreximentu PIB Naun Petróleu Median Annual nian 3.4 porsentu de’it. Iha dekade ida ikus nia laran, entre 2011 to’o 2021, taxa kreximentu median annual nian 1.6 porsentu de’it; no maski esklui tia 2020 no 2021 tanba razaun COVID, taxa kreximentu median annual nian 2.5 porsentu deit. Ida ne’e ki’ik liu dok duke metas ne’ebé defini iha PEDN; ne’ebé estabelese tarjetu kreximentu ekonomiku nian ba 8 -10 porsentu kada tinan. Wainhira ita haree ba PIB Percapita naun Petróleu nia, rezultadu hetok tun liu tan. Entre 2011 no 2021; PIB Per Capita Naun Petróleu nia taxa kreximentu median annual nian – 0.3 porsentu ka minus. Se esklui tia 2020 no 2021 nian, entaun taxa kreximentu median annual PIB Per Capita nian mos 0.6 porsentu de’it.  Dezde 2011, taxa kreximentu ekonomia domestika sukat hosi PIB naun Petróleu nian ki’ik liu kompara ho taxa kreximentu rejional nian – Azia Pasifiku – no mos país sira hanesan Cambodia, no Laos. Evidensia estatistika sira ne’e atu hatudu maski ho despeza ne’ebé boot  la sai ona instrumentu efetivu atu dudu kreximentu ekonomiku.

Iha tempu hanesan, despeza estadu nian aumenta ba bebeik. Differensa ka gap entre parte rendimentu ho despeza nian kria defisit Fiskál naun petróleu ida ne’ebé boot tebes; atinzi entre 90 porsentu hosi PIB Naun Petróleu. Ida ne’e signifika katak sem Fundu Petróleu, Governu Timor-Leste so bele finansia deit menus hosi 10 porsentu hosi despeza atual.

Problema estrutural boot liu iha estrutura ekonomia Timor-Leste nian mak dependensia esesiva ba despeza públika; ne’ebé finansia hosi Fundu Petróleu. Tanba ne’e, diversifikasaun ekonomia sai kritiku tebes iha objetivu Polítika Fiskál tempu naruk nian. Diversifikasaun ekonomia mos sai imperativu tanba setor Petróleu nu’udar setor naun renovavel ida ne’ebé sei hotu; independentimente hosi kuantidade reserva ne’ebé prova ona. Infelizmente, bazeia ba dadus hosi diresaun estatistika, laiha mudansa signifikante wainhira haree ba estrutura ekonomia Timor-Leste nian. Siklu ekonomia rai laran nian tomak depende esesiva ba despeza públika. Em termus de proporsionalidade, ekivalente to’o 80 to’o 120 porsentu hosi ekonomia domestika; wainhira iha país seluk iha rejiaun ne’e entre 20 – 30 porsentu de’it. Total Konsumu Públiku mesak mais ou menus Billaun ida; reprezenta mais ou menus 60 porsentu hosi PIB naun petrolifera. Investimentu kapital iha ekonomia maioria mai hosi setor públiku no iha trend tun. Investimentu setor privadu sei kontinua ki’ik tebes; no sei menus hosi 10 porsentu hosi PIB naun Petróleu tomak. Haree ba estrutura komersiu nian, laiha mudansa signifikante iha estrutura esportasaun nian. Invez aumentu, dadus estatistika prova katak total esportasaun Bens no Servisu Timor-Leste nian tun hosi tokon $120 iha 2012 ba tokon $51 iha 2016; mo tuun kedan ba tokon $14 iha 2020 no aumenta oitoan fali ba tokon $37.7 iha 2021. Iha tempu hanesan, montante sasan no servisu ne’ebé ita importa boot tebes; to’o Billaun ida kada tinan. Setor xavi ba uma kain barak nia moris hanesan agrikultura estagnadu ka laiha mudansa; haree hosi dadus kona-ba kreximentu valor akresentadu setor agrikultura nian kada tinan.

Liga ho empregu, dadus estatistika sira hanesan Labor Force Survey, no mos Business Activity Survey hatudu katak laiha mudansa iha estrutura empregu Timor-Leste nian. Maioria Timor oan depende ba setor agrikultura ho produtividade ki’ik tebes. Esklui tia petroleu, setor informal hanesan meius atu sobrevive; no karakteristiku xavi ida hosi ekonomia informal mak laiha seguransa no iha vulneravilidade aas. Empregu formal barak liu konsentra iha setor públiku ne’ebé finansia hosi Fundu Petróleu. Empregu iha setor privadu privadu mais ou 50,000; no 80 porsentu hosi ne’e iha Dili.

Figure 2: Dadus kona ba Empregu iha Setor Privadu nian, bazeia ba Business Activity Survey, Publika hosi Diresaun Nasional Estatistika

Dadus sira ne’e atu hatudu katak dezempeñu ekonomiku la atinzi no dook tebes hosi metas sira ne’ebé ita rasik defini ona. Ho liafuan seluk, atu hateten katak maski ho despeza ne’ebé boot, la traduz ba nivel kreximentu ne’ebé aas, tuir metas ne’ebé PEDN rasik estabelese, no la dudu aumentu produtividade ekonomiku rai laran nian. Nune’e mos laiha mudansa iha estrutrua ekonomia nian ba sustentavel liu lori hamenus dependensia ba despeza públika ne’ebé finansia hosi Petróleum.

 

Advertisement

Assuntu sira iha Formulasaun Polítika Fiskál

Situasaun refere tuir lolos sai ona baze no obriga makaer desizaun ka governante sira iha nivel altu sira atu hanoin ho kle’an no hare fali aproximasaun ba formulasaun Polítika públika; partiklarmente Polítika Fiskál. Urjensia ida ne’e sai importante liu tan iha ambitu diskusaun sira kona-ba presipisiu Fiskál – Fiscal Cliff – no aumenta iha nesesidade oioin iha Timor-Leste nian. Hare kle’an liu, iha dezafiu estrutural lubuk ida iha formulasaun Polítika Fiskál Timor-Leste nian.  

Primeiru, Prezensa Osan Baratu hosi Rendimentu Petróleu nian. Em prinxípiu, Timor-Leste sorte tanba bele dikobre rekursu Petróleu iha ninia tasi nune’e fornese rendimentu naton ba Timor-Leste. Maibé iha parte seluk, ida ne’e mos mak sai kauza fundamental ba problema estruturál ekonomia Timor-Leste nian; partikularmente jestaun públiku no aktu governativa sira. Asesu ba osan baratu hosi Petróleu iha impaktu maka’as ba atitude no hahalok sosiédade Timor-Leste nian, inklui makaer desizaun sira iha estadu. Osan fasil Petróleu nian halo fasil Governante sira atu aumenta despeza ho lalais sem rasionalizasaun ida ne’ebé klaru kona-ba valor hosi kada dollar ne’ebé ita gasta no ninia rezultadu. Osan fasil mos halo Governante sira fasil tebes atu hili opsaun politika publika ne’ebe orienta ba despeza; no la esplora opsaun politika publika ne’ebe kustu ki’ik liu, ka haree ba ninia efetividade hosi kada dollar ne’ebe Governu gasta.  Konsekuensia hosi ne’e mak Governu nia despeza aumenta hosi tempu ba tempu, no halo orsamentu sai boot relativamente kompara ho ninia rendimentu domestika no mos kompara ho ekonomia rai laran. No besik tinan 20 ona, Timor-Leste nia Polítika Fiskál lao hanesan ne’e.

Maibe orsamentu ne’ebé boot la siginifika katak orsamentu ne’ebé di’ak liu haree ba ninia impaktu ba dezenvolvimentu ekonomia no mos sosial. Orsamentu ne’ebé boot iha risku atu muda insentivu iha ajenti administrasaun públiku nian lori foo liu atensaun atu duni taxa ezekusaun duke impaktu hosi despeza. Orsamentu ne’ebé boot relativamente kompara ho kapasidade ekonomia atu absorve iha risku atu dudu inflasaun no mos hakle’an liu tan  dependensia ba importasaun. Maibe orsamentu ne’ebé ki’ik liu bele muda insentivu iha administrasaun públiku nian atu fera  ulun, sai inovativu ho estratejiku liu atu uza rekursu limitadu lori hetan rezultadu ne’ebé di’ak liu; do que orienta ba taxa ezekusaun de’it.

Segundu, Orsamentu lakon nia espiritu no enkuadramentu Polítika públika nian. Hosi anglu Polítika públika nian, no Polítika ekonomia nian,  despeza públika hanesan instrumentu ida de’it ne’ebé uza atu atinzi objetivu dezenvolvimentu boot liu. Hanesan instrumentu, nia despeza públika bele efetivu iha kontextu balu; maibe la’os instrumentu ne’ebé diak liu iha kontextu seluk mos. Tanba ne’e, diskusaun sira kona-ba prosesu orsamentu nian la’os de’it kona-ba kestaun implementasuan programa nian no mos taxa ezekusaun; ou despeza nian; maibe iha relasaun ho vizaun sosiédade nian, objetivu dezenvolvimentu nian, aspetu filozofiku no ideolojia partidu nian, no estratejia dezenvolvimentu. Infelizmente, kestaun sira ne’e la refleta iha diskusaun sira kona-ba orsamentu; maibe haree liu ba lista atividade ou montante osan ka shopping list; la haree kona-ba relasaun entre atividade no objetivu dezenvolvimentu tempu naruk nian; kestaun alokasaun rekursu no prioridade Polítika, la esplora opsaun sira ne’ebé bele lori rezultadu diak liu ho kustu baratu liu; no la koko halo balansu entre nesesidade imediata ho objetivu tempu naruk nian. Nune’e mos avaliasaun ba programa dezenvolvimentu nian haree deit ba nivel ezekusaun no mos implementasaun programa; maibe la haree oinsa ligasaun entre implementasaun programa ho objetivu dezenvolvimentu tempu naruk nian; no rasionalizasaun ba kustu ne’ebe involve.

Advertisement

Terseiru, Laiha effisiensia iha alokasaun orsamentu; nune’e impoen kustu ekonomiku aas ba Timor-Leste. Kestaun ida ne’ebé importante tebes no parte hosi jestaun orsamentu Governu nian mak kestaun efisiensia iha alokasaun orsamentu – Allocative Efficiency. Porsaun signifikante hosi OJE aloka ba atividade sira ne’ebé la produtivu; maibe simplizmente lori finansia konsumu imediata no mantein funsionamentu makina du estadu nian. Nune’e mos atividade barak ne’ebé implementa hosi governu ninia benefisiu tempu naruk nian ba povu la klaru; liliu sira ne’ebé vulnereavel liu iha sosiédade nia leet. Por ezemplu mak tipu despeza sira hanesan sosa viatura foun, fornesementu ba nesesidade edifisiu nian – Office Supply – viajem lokal no viajem estranjeiru sira ne’ebé nia rezultadu la klaru, workshop no treinamentu sira ho kustu aas, kustu professional, halo seremonia ho kustu aas, transferensia oioin ba instituisaun oioin iha setor públiku no mos ba organizasaun oioin iha sosiédade nia leet. Haree kle’an liu tan, iha instituisaun lubuk ida ne’ebé halo atividade hanesan, nune’e disperse rekursu no kompetisaun entre instituisaun públiku sira ba rekursu ne’ebé mai hosi fontes ida de’it.  Wainhira ita haree ba montante hosi linha despeza sira ne’e, maski relativamente ki’ik; maibe wainhira kompara ho kustu ne’ebé presiza ba harii sentru saude ba komunidade, hola karteira ba eskola sira, fornesementu be mos ba komunidade, halo haris fatin no sentina ba estudante sira iha eskola. Opsaun ne’ebé Governu hili kona-ba alokasaun rekursu públiku iha ninia kustu ekonomiku ne’ebé aas tebes ba tempu naruk nian.

Opsaun Saida ba oin

Atu hadi’a fila fali Polítika Fiskál hanesan instrumentu Polítika públika ne’ebé efetivu, presiza tebes atu halo mudansa ruma ne’ebé estrutural no sistematiku. Ida, intensifika mobilizasaun rendimentu domestika. Ida ne’e esforsu ida ne’ebe halo hela, ho metas atu atinzi 12 porsentu hosi PIB naun petroliferu. Esforsu ida ne’e lao ho presupostu ida katak aumenta iha rendimentu domestika sei reduz dependensia hosi estadu ba Fundu Petroleu iha estadu nia finansiamentu. Mobilizasaun Rekursu domestika liu hosi impostu ne’e importante mos atu haforsa fali saida mak ema hanaran “Kontratu Fiskal” ka Fiscal Contract ne’ebe kesi sidadaun ho estadu. Esforsu ba mobilizasaun rendimentu domestika mos tenki la’o hamutuk ho melloramentu asesibilidade no kualidade provizaun Bens no Servisu publiku atu nune’e sidadaun sira ne’ebe selu impostu iha konfiansa katak impostu ne’ebe sira selu uza duni ba sira nia Bem Estar, no fornesementu Bens Comum – Public Goods; no la’os de’it atu mantein funsionamentu makina du estadu nian. Impostu mos bele sai fali katalizador atu haforsa akuntabilidade hosi Makaer desizaun sira ba sidadaun sira hanesan – Tax Payers.

Rua, Maski ho esforsu atu mobiliza rendimentu domestika, independentimente hosi esforsu ne’ebe ita halo, sei la sufisienti ho ita nia nivel despeza atual. Ida ne’e tanba ita nia baze impostu ki’ik tebes wainhira ita nia despeza estadu nian boot demais. Tanba ne’e, opsaun tuir mak tenki iha regras ruma ne’ebé impoen dixiplina Fiskál. Ida ne’e kritiku tebes atu limita tentasaun osan baratu nian. Regras refere mos importante atu nune’e formulasaun Polítika Fiskál labele orienta de’it ba aumenta input ka despeza; maibe oinsa maximiza rekursu limitadu ne’ebé iha lori hetan output ka rezultadu ne’ebé di’ak liu.  Lei Fundu Petróleu ne’ebé estabelese RSE tuir lolos bele serve hanesan instrumentu legal atu limita tentasaun refere; maibe agora, lakon ona ninia relevansia iha desizaun sira kona-ba OJE nian. Lideransa sira iha nivel politiku ne’ebe kaer Governu no reprezenta iha Parlamentu tuir lolos bele hanoin ona oinsa atu impoen regras ruma lori limita tentasaun atu gastus ho lalais. Desizaun ida ne’e tenki mai hosi nivel Parlamentu nian ne’ebe aprova no fiskaliza  OJE.

Tolu, Hadisa efisiensia iha alokasaun orsamentu. Dezafiu boot ida jestaun finansas públika nian mak kestaun alokasaun orsamentu. Haree didiak estrutura OJE TL nian, fator ida ne’ebe kauza ba ninia kualidade mak alokasaun OJE la tuir saida mak importante liu ba dezenvolvimentu ekonomiku tempu naruk nian; maibe atu finansia deit atividade birokrasia du estadu nian. No haree kle’an liu tan, iha item despeza lubuk ida ne’ebé konsumu rekursu boot no konstitui gastus desnesesariu ka despeza sira ne’ebé la merese iha kontextu Timor-Leste nian. Ezemplu sira mak hanesan viajem lokal no viajem estranjeiru sira, hamenus kustu ba seleberasaun loron boot sira; reduz kustu professionais sira liu hosi redusaun numeru asesor ou reve fali salariu asesor,  duplikasaun atividade ne’ebé hanesan ho objetivu ne’ebé hanesan maibe implementa hosi ajensia ka instituisaun diferenti hosi Governu nian, no seluk tan. Wainhira Ida ne’e reduz, bele fo biban liu tan ba Governu atu atividade sira ne’ebé produtivu liu. Iha ezemplu lubuk hosi atividade lubuk ida ne’ebé Governu tuir lolos bele hadia ninia efisiensia iha alokasaun orsamentu hanesan hamenus kustu

Advertisement

Haat, Reve fali ezitensia hosi Ajensia Autonomu, Institutu Públiku, no mos Empreza Públika sira no mos rekursu ne’ebé presiza. Durante tinan hirak nia laran, mosu ajensia autonomu, institutu públiku no mos empreza estatal oioin ne’ebé autonomu no independenti; maibe hola parte iha birokrasia estadu nian no ninia finansiamentu depende ba orsamentu estadu nian. Dala barak, justifikasaun ne’ebé foo sai ba públiku katak atu fasilita ezekusaun programa no mos atu mellora prestasaun servisu públiku. Maibe haree ho kritiku, susar atu hetan justifikasaun ida ne’ebé klaru kona-ba kriasaun ajensia autonomu, institutu públiku no mos empreza estatal sira. Iha ezemplu balu no mos sai ona pontu de diskusaun iha públiku katak maski la’os hotu, maibe estabelesementu ajensia autonomu, institutu publku sira no mos empreza estatal balu nu’udar meius ida atu hases an tia hosi regras sira relasiona ho jestaun finansas públiku nian, no halai ses tia hosi kestaun akuntabilidade. Instituisaun independenti balu responsavel ba atividade ida de’it; ne’ebe tuir lolos bele halo de’it hosi departementu ida hosi Ministeriu ida. Maibe wainhira mosu instituisaun diferenti, signifika katak aumenta nia kustu operasional. Entaun despeza barak liu orienta ba despeza operasional duke atividade real.  

Lima, Diversifikasaun Ekonomia. Diskusaun sira relasiona ho dezenvolvimentu ekonomia, sosial no politika Timor-Leste nian labele hases hosi urjensia ba diversifikasaun ekonomia. Maski ida ne’e fasil atu hateten no tau iha dokumentu; maibe la’os fasil atu materializa no ninia rezultadu sei la mai imediatamente. Diversifikasaun ekonomia ezizi estratejia tempu naruk nian ne’ebe halo ho konsistenti no integradu. Ida ne’e mos involve pakote politika publika lubuk ida atu kria ambienti ida ne’e foo serteza ba publiku em jeral no aumenta nivel kompetividade Timor-Leste nian. Ida ne’e involve hadi’a kuadramentu legal sira no mos sistema judisiariu lori fo seguransa ba investidor sira, hadia kualidade servisu publiku, simplifika birokrasia demaziadu iha administrasaun publiku ne’ebe impoen kustu aas ba empreza no publiku, no importante liu tan mak mellora kapital umanu no infraestrutura baziku sira.

Autor: Guteriano Neves, nu’udar Analista Independenti Politika Publika iha Timor-Leste. Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pesoál no la refleta opiniaun ka pozisaun hosi instituisaun ruma ne’ebé autor afilia ou hola parte ba.

Ikus liu, mudansa sira iha nivel estrutural iha kontextu Polítika Fiskál nian tenki involve mos mudansa iha estrutura Polítika ekonomia nian. Ida ne’e kona-ba insentivu ekonomiku no interese Polítika nian. Durante tinan barak nia laran, osan fasil Petróleu nian fasilita ona estrutura Polítika ekonomia ida ne’ebé mak akademiku sira bolu “Klientilizmu Polítika.” Ema nia afiliasaun Polítika dala barak determina la’os hosi orientasaun Polítika públika ba tempu naruk nian; maibe bazeia benefisiu ekonomiku imediata liu hosi fahe pozisaun ka fo kontratu no seluk tan. Ida ne’e iha impaktu ne’ebé boot tebes ba expansaun birokrasia estadu nian, no mos kualidade investimentu públiku sira; ho nune’e reduz kualidade despeza públika nian. Ida ne’e sai hanesan obstaklu boot ida iha sistema demokrasia nune’e reduz kualidade demokrasia no governasaun. Atu muda ne’e, Timor-Leste presiza muda insentivu Timor oan hotu nian, liliu elite politik sira nian; katak konfiansa ne’ebé hetan hosi populasaun liu hosi eleisaun labele sai hanesan oportunidade atu haluan klientilizmu politiku liu hosi fahe rekursu públiku ba sira ne’ebé hola parte iha siklu partidu nian; maibe importante liu mak atu fornese bens no servisu ba públiku no fornese opsaun Polítika públika ba dezenvolvimentu tempu naruk nian. Ho kontextu Presipisiu Fiskál nian, elite partidu politiku sira tenki muda ona sira nia diskursu politiku sira, no realistiku atu fa’an promesa sira durante tempu eleisaun. Importante mos ba sidadaun no votantes sira atu sai kritiku iha desizaun atu vota, no sente iha sensu de responsbilidade ba sira nia votus no uza votus ho responsabilidade.

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Opiniaun

Líder Alternativu; Entre Hein Tranzisaun Jerasional ou Buka Konkista Rasik?

Published

on

Hakerek nain; Quintiliano A. Belo 

(more…)

Kontinua Le'e

Opiniaun

TIMOR-LESTE HAKDASAK TAMBA ESTRATEJIA POLÍTIKA ÓDIU-VINGANSA

Published

on

Hosi :  Nelion Ornai Monteiro

Alumnu Universitas Sanata Dharma, Yogyakarta hosi Fakuldade Filozofia no Teolojia Kentungan Wedha Bakthi 2019/2020.

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Opiniaun

SEKOMS no Nia Misunderstanding Kona-ba Plájiu

Published

on

Armindo Moniz Amaral

(Sidadaun baibain, hela ladún dook hosi fatin sampah Tibar)

(more…)

Advertisement
Kontinua Le'e

Trending