Opiniaun
Asuntu Sira iha Polítika Fiskál Timor-Leste nian
Published
1 month agoon

Polítika Fiskál no Dezempeñu Makro-Ekonomia TL nian
Polítika Fiskál – Fiscal Policy -– refere ba uzu despeza Governu nian no Polítika tributaria ka impostu atu influénsia kondisaun makro ekonomia país ida nian. Governu bele uza Polítika Fiskál lori hasa’e ka hamenus prokura rai laran nian ba sasan no servisu, kondisaun empregu, presu sasan no mos kreximentu ekonomiku. Tanba laiha Polítika Monetaria, Timor-Leste iha de’it mak Polítika Fiskál.
Dezde 2008 mai leten, Timor-Leste nia Polítika Fiskál aposta ba tipu Polítika Fiskál expansionariu – manifesta iha despeza boot no taxa ki’ik. Ho Polítika Fiskál Frontloading, Governu foti liu hosi RSE ho razaun katak Governu nia lavantamentu hosi Fundu Petróleu sei tun fila fali ba nivel RSE nian wainhira rendimentu domestika naton ona. Ida ne’e la’o ho presupostu ida katak investimentu sira ne’ebé Governu halo dezde 2008 mai leten sei lori retornu ekonomiku aas ba Timor-Leste; nune’e rendimentu Governu nian sei aumenta. Dezde ne’e, Governu troka dala hira ona, maibe postura Polítika Fiskál refere la muda. Timor-Leste toman tia ona ho despeza boot; refleta iha OJE kada tinan no aumenta ba bebeik maski kondisaun ekonomia rai laran iha mudansa iha ne’ebe ameasa katak Fundu Petróleu bele maran.


Figure 1: Taxa Kreximentu Real PIB Naun Petroleu nian (%), Bazeia ba Relatoriu Konta Nasional hosi Diresaun Nasional Estatistika
Haree ba ninia rezultadu, sei dook tebes hosi metas ou vizaun sira ne’ebé Governu hakarak atinzi. Indikador oioin iha aspetu ekonomia nian, observasaun direita, no mos wainhira rona direita ba esperiensia lor-loron Timor oan hatudu katak rezultadu sei dook tebes. Iha parte rendimentu domestika nian, maski iha mudansa kompara ho tinan sanulu resin lima liu ba (15); maibe mudansa ida ne’e ki’ik tebes wainhira kompara ho parte despeza nian. To’o agora, rendimentu domestika sei menus hosi tokon $200 kada tinan wainhira orsamentu jeral estadu nian atinzi ona Billaun rua ($2 Billion). Rendimentu estadu nian hosi parte impostu nian sei nafatin ki’ik tebes kompara ho país sira seluk iha rejiaun no mos ho país frajil sira; sukat hosi rendimentu impostu nia proporsionalidade iha PIB naun petróleu. Por ezemplu, país sira seluk sira nia rendimentu hosi impostu de’it sukat hosi ninia prporsionalidade iha ekonomia ka tax – to – GDP atinzi to’o 15 to’o 50 porsentu; wainhira Timor-Leste nian to’o de’it 7 to’o 8 porsentu.
Iha parte makro ekonomia nian, dadus estatistika prova katak maski despeza estadu ne’ebé boot no investimentu sira iha infraestrutura seidauk dudu expansaun produtividade ekonomiku populasaun nian; partikularmente iha setor agrikultura; setor ida ne’ebe ema barak depende ba. Entre 2008 to’o 2021; Timor-Leste nia taxa kreximentu PIB Naun Petróleu Median Annual nian 3.4 porsentu de’it. Iha dekade ida ikus nia laran, entre 2011 to’o 2021, taxa kreximentu median annual nian 1.6 porsentu de’it; no maski esklui tia 2020 no 2021 tanba razaun COVID, taxa kreximentu median annual nian 2.5 porsentu deit. Ida ne’e ki’ik liu dok duke metas ne’ebé defini iha PEDN; ne’ebé estabelese tarjetu kreximentu ekonomiku nian ba 8 -10 porsentu kada tinan. Wainhira ita haree ba PIB Percapita naun Petróleu nia, rezultadu hetok tun liu tan. Entre 2011 no 2021; PIB Per Capita Naun Petróleu nia taxa kreximentu median annual nian – 0.3 porsentu ka minus. Se esklui tia 2020 no 2021 nian, entaun taxa kreximentu median annual PIB Per Capita nian mos 0.6 porsentu de’it. Dezde 2011, taxa kreximentu ekonomia domestika sukat hosi PIB naun Petróleu nian ki’ik liu kompara ho taxa kreximentu rejional nian – Azia Pasifiku – no mos país sira hanesan Cambodia, no Laos. Evidensia estatistika sira ne’e atu hatudu maski ho despeza ne’ebé boot la sai ona instrumentu efetivu atu dudu kreximentu ekonomiku.
Iha tempu hanesan, despeza estadu nian aumenta ba bebeik. Differensa ka gap entre parte rendimentu ho despeza nian kria defisit Fiskál naun petróleu ida ne’ebé boot tebes; atinzi entre 90 porsentu hosi PIB Naun Petróleu. Ida ne’e signifika katak sem Fundu Petróleu, Governu Timor-Leste so bele finansia deit menus hosi 10 porsentu hosi despeza atual.
Problema estrutural boot liu iha estrutura ekonomia Timor-Leste nian mak dependensia esesiva ba despeza públika; ne’ebé finansia hosi Fundu Petróleu. Tanba ne’e, diversifikasaun ekonomia sai kritiku tebes iha objetivu Polítika Fiskál tempu naruk nian. Diversifikasaun ekonomia mos sai imperativu tanba setor Petróleu nu’udar setor naun renovavel ida ne’ebé sei hotu; independentimente hosi kuantidade reserva ne’ebé prova ona. Infelizmente, bazeia ba dadus hosi diresaun estatistika, laiha mudansa signifikante wainhira haree ba estrutura ekonomia Timor-Leste nian. Siklu ekonomia rai laran nian tomak depende esesiva ba despeza públika. Em termus de proporsionalidade, ekivalente to’o 80 to’o 120 porsentu hosi ekonomia domestika; wainhira iha país seluk iha rejiaun ne’e entre 20 – 30 porsentu de’it. Total Konsumu Públiku mesak mais ou menus Billaun ida; reprezenta mais ou menus 60 porsentu hosi PIB naun petrolifera. Investimentu kapital iha ekonomia maioria mai hosi setor públiku no iha trend tun. Investimentu setor privadu sei kontinua ki’ik tebes; no sei menus hosi 10 porsentu hosi PIB naun Petróleu tomak. Haree ba estrutura komersiu nian, laiha mudansa signifikante iha estrutura esportasaun nian. Invez aumentu, dadus estatistika prova katak total esportasaun Bens no Servisu Timor-Leste nian tun hosi tokon $120 iha 2012 ba tokon $51 iha 2016; mo tuun kedan ba tokon $14 iha 2020 no aumenta oitoan fali ba tokon $37.7 iha 2021. Iha tempu hanesan, montante sasan no servisu ne’ebé ita importa boot tebes; to’o Billaun ida kada tinan. Setor xavi ba uma kain barak nia moris hanesan agrikultura estagnadu ka laiha mudansa; haree hosi dadus kona-ba kreximentu valor akresentadu setor agrikultura nian kada tinan.
Liga ho empregu, dadus estatistika sira hanesan Labor Force Survey, no mos Business Activity Survey hatudu katak laiha mudansa iha estrutura empregu Timor-Leste nian. Maioria Timor oan depende ba setor agrikultura ho produtividade ki’ik tebes. Esklui tia petroleu, setor informal hanesan meius atu sobrevive; no karakteristiku xavi ida hosi ekonomia informal mak laiha seguransa no iha vulneravilidade aas. Empregu formal barak liu konsentra iha setor públiku ne’ebé finansia hosi Fundu Petróleu. Empregu iha setor privadu privadu mais ou 50,000; no 80 porsentu hosi ne’e iha Dili.

Figure 2: Dadus kona ba Empregu iha Setor Privadu nian, bazeia ba Business Activity Survey, Publika hosi Diresaun Nasional Estatistika
Dadus sira ne’e atu hatudu katak dezempeñu ekonomiku la atinzi no dook tebes hosi metas sira ne’ebé ita rasik defini ona. Ho liafuan seluk, atu hateten katak maski ho despeza ne’ebé boot, la traduz ba nivel kreximentu ne’ebé aas, tuir metas ne’ebé PEDN rasik estabelese, no la dudu aumentu produtividade ekonomiku rai laran nian. Nune’e mos laiha mudansa iha estrutrua ekonomia nian ba sustentavel liu lori hamenus dependensia ba despeza públika ne’ebé finansia hosi Petróleum.

Assuntu sira iha Formulasaun Polítika Fiskál
Situasaun refere tuir lolos sai ona baze no obriga makaer desizaun ka governante sira iha nivel altu sira atu hanoin ho kle’an no hare fali aproximasaun ba formulasaun Polítika públika; partiklarmente Polítika Fiskál. Urjensia ida ne’e sai importante liu tan iha ambitu diskusaun sira kona-ba presipisiu Fiskál – Fiscal Cliff – no aumenta iha nesesidade oioin iha Timor-Leste nian. Hare kle’an liu, iha dezafiu estrutural lubuk ida iha formulasaun Polítika Fiskál Timor-Leste nian.
Primeiru, Prezensa Osan Baratu hosi Rendimentu Petróleu nian. Em prinxípiu, Timor-Leste sorte tanba bele dikobre rekursu Petróleu iha ninia tasi nune’e fornese rendimentu naton ba Timor-Leste. Maibé iha parte seluk, ida ne’e mos mak sai kauza fundamental ba problema estruturál ekonomia Timor-Leste nian; partikularmente jestaun públiku no aktu governativa sira. Asesu ba osan baratu hosi Petróleu iha impaktu maka’as ba atitude no hahalok sosiédade Timor-Leste nian, inklui makaer desizaun sira iha estadu. Osan fasil Petróleu nian halo fasil Governante sira atu aumenta despeza ho lalais sem rasionalizasaun ida ne’ebé klaru kona-ba valor hosi kada dollar ne’ebé ita gasta no ninia rezultadu. Osan fasil mos halo Governante sira fasil tebes atu hili opsaun politika publika ne’ebe orienta ba despeza; no la esplora opsaun politika publika ne’ebe kustu ki’ik liu, ka haree ba ninia efetividade hosi kada dollar ne’ebe Governu gasta. Konsekuensia hosi ne’e mak Governu nia despeza aumenta hosi tempu ba tempu, no halo orsamentu sai boot relativamente kompara ho ninia rendimentu domestika no mos kompara ho ekonomia rai laran. No besik tinan 20 ona, Timor-Leste nia Polítika Fiskál lao hanesan ne’e.
Maibe orsamentu ne’ebé boot la siginifika katak orsamentu ne’ebé di’ak liu haree ba ninia impaktu ba dezenvolvimentu ekonomia no mos sosial. Orsamentu ne’ebé boot iha risku atu muda insentivu iha ajenti administrasaun públiku nian lori foo liu atensaun atu duni taxa ezekusaun duke impaktu hosi despeza. Orsamentu ne’ebé boot relativamente kompara ho kapasidade ekonomia atu absorve iha risku atu dudu inflasaun no mos hakle’an liu tan dependensia ba importasaun. Maibe orsamentu ne’ebé ki’ik liu bele muda insentivu iha administrasaun públiku nian atu fera ulun, sai inovativu ho estratejiku liu atu uza rekursu limitadu lori hetan rezultadu ne’ebé di’ak liu; do que orienta ba taxa ezekusaun de’it.
Segundu, Orsamentu lakon nia espiritu no enkuadramentu Polítika públika nian. Hosi anglu Polítika públika nian, no Polítika ekonomia nian, despeza públika hanesan instrumentu ida de’it ne’ebé uza atu atinzi objetivu dezenvolvimentu boot liu. Hanesan instrumentu, nia despeza públika bele efetivu iha kontextu balu; maibe la’os instrumentu ne’ebé diak liu iha kontextu seluk mos. Tanba ne’e, diskusaun sira kona-ba prosesu orsamentu nian la’os de’it kona-ba kestaun implementasuan programa nian no mos taxa ezekusaun; ou despeza nian; maibe iha relasaun ho vizaun sosiédade nian, objetivu dezenvolvimentu nian, aspetu filozofiku no ideolojia partidu nian, no estratejia dezenvolvimentu. Infelizmente, kestaun sira ne’e la refleta iha diskusaun sira kona-ba orsamentu; maibe haree liu ba lista atividade ou montante osan ka shopping list; la haree kona-ba relasaun entre atividade no objetivu dezenvolvimentu tempu naruk nian; kestaun alokasaun rekursu no prioridade Polítika, la esplora opsaun sira ne’ebé bele lori rezultadu diak liu ho kustu baratu liu; no la koko halo balansu entre nesesidade imediata ho objetivu tempu naruk nian. Nune’e mos avaliasaun ba programa dezenvolvimentu nian haree deit ba nivel ezekusaun no mos implementasaun programa; maibe la haree oinsa ligasaun entre implementasaun programa ho objetivu dezenvolvimentu tempu naruk nian; no rasionalizasaun ba kustu ne’ebe involve.

Terseiru, Laiha effisiensia iha alokasaun orsamentu; nune’e impoen kustu ekonomiku aas ba Timor-Leste. Kestaun ida ne’ebé importante tebes no parte hosi jestaun orsamentu Governu nian mak kestaun efisiensia iha alokasaun orsamentu – Allocative Efficiency. Porsaun signifikante hosi OJE aloka ba atividade sira ne’ebé la produtivu; maibe simplizmente lori finansia konsumu imediata no mantein funsionamentu makina du estadu nian. Nune’e mos atividade barak ne’ebé implementa hosi governu ninia benefisiu tempu naruk nian ba povu la klaru; liliu sira ne’ebé vulnereavel liu iha sosiédade nia leet. Por ezemplu mak tipu despeza sira hanesan sosa viatura foun, fornesementu ba nesesidade edifisiu nian – Office Supply – viajem lokal no viajem estranjeiru sira ne’ebé nia rezultadu la klaru, workshop no treinamentu sira ho kustu aas, kustu professional, halo seremonia ho kustu aas, transferensia oioin ba instituisaun oioin iha setor públiku no mos ba organizasaun oioin iha sosiédade nia leet. Haree kle’an liu tan, iha instituisaun lubuk ida ne’ebé halo atividade hanesan, nune’e disperse rekursu no kompetisaun entre instituisaun públiku sira ba rekursu ne’ebé mai hosi fontes ida de’it. Wainhira ita haree ba montante hosi linha despeza sira ne’e, maski relativamente ki’ik; maibe wainhira kompara ho kustu ne’ebé presiza ba harii sentru saude ba komunidade, hola karteira ba eskola sira, fornesementu be mos ba komunidade, halo haris fatin no sentina ba estudante sira iha eskola. Opsaun ne’ebé Governu hili kona-ba alokasaun rekursu públiku iha ninia kustu ekonomiku ne’ebé aas tebes ba tempu naruk nian.
Opsaun Saida ba oin
Atu hadi’a fila fali Polítika Fiskál hanesan instrumentu Polítika públika ne’ebé efetivu, presiza tebes atu halo mudansa ruma ne’ebé estrutural no sistematiku. Ida, intensifika mobilizasaun rendimentu domestika. Ida ne’e esforsu ida ne’ebe halo hela, ho metas atu atinzi 12 porsentu hosi PIB naun petroliferu. Esforsu ida ne’e lao ho presupostu ida katak aumenta iha rendimentu domestika sei reduz dependensia hosi estadu ba Fundu Petroleu iha estadu nia finansiamentu. Mobilizasaun Rekursu domestika liu hosi impostu ne’e importante mos atu haforsa fali saida mak ema hanaran “Kontratu Fiskal” ka Fiscal Contract ne’ebe kesi sidadaun ho estadu. Esforsu ba mobilizasaun rendimentu domestika mos tenki la’o hamutuk ho melloramentu asesibilidade no kualidade provizaun Bens no Servisu publiku atu nune’e sidadaun sira ne’ebe selu impostu iha konfiansa katak impostu ne’ebe sira selu uza duni ba sira nia Bem Estar, no fornesementu Bens Comum – Public Goods; no la’os de’it atu mantein funsionamentu makina du estadu nian. Impostu mos bele sai fali katalizador atu haforsa akuntabilidade hosi Makaer desizaun sira ba sidadaun sira hanesan – Tax Payers.
Rua, Maski ho esforsu atu mobiliza rendimentu domestika, independentimente hosi esforsu ne’ebe ita halo, sei la sufisienti ho ita nia nivel despeza atual. Ida ne’e tanba ita nia baze impostu ki’ik tebes wainhira ita nia despeza estadu nian boot demais. Tanba ne’e, opsaun tuir mak tenki iha regras ruma ne’ebé impoen dixiplina Fiskál. Ida ne’e kritiku tebes atu limita tentasaun osan baratu nian. Regras refere mos importante atu nune’e formulasaun Polítika Fiskál labele orienta de’it ba aumenta input ka despeza; maibe oinsa maximiza rekursu limitadu ne’ebé iha lori hetan output ka rezultadu ne’ebé di’ak liu. Lei Fundu Petróleu ne’ebé estabelese RSE tuir lolos bele serve hanesan instrumentu legal atu limita tentasaun refere; maibe agora, lakon ona ninia relevansia iha desizaun sira kona-ba OJE nian. Lideransa sira iha nivel politiku ne’ebe kaer Governu no reprezenta iha Parlamentu tuir lolos bele hanoin ona oinsa atu impoen regras ruma lori limita tentasaun atu gastus ho lalais. Desizaun ida ne’e tenki mai hosi nivel Parlamentu nian ne’ebe aprova no fiskaliza OJE.
Tolu, Hadisa efisiensia iha alokasaun orsamentu. Dezafiu boot ida jestaun finansas públika nian mak kestaun alokasaun orsamentu. Haree didiak estrutura OJE TL nian, fator ida ne’ebe kauza ba ninia kualidade mak alokasaun OJE la tuir saida mak importante liu ba dezenvolvimentu ekonomiku tempu naruk nian; maibe atu finansia deit atividade birokrasia du estadu nian. No haree kle’an liu tan, iha item despeza lubuk ida ne’ebé konsumu rekursu boot no konstitui gastus desnesesariu ka despeza sira ne’ebé la merese iha kontextu Timor-Leste nian. Ezemplu sira mak hanesan viajem lokal no viajem estranjeiru sira, hamenus kustu ba seleberasaun loron boot sira; reduz kustu professionais sira liu hosi redusaun numeru asesor ou reve fali salariu asesor, duplikasaun atividade ne’ebé hanesan ho objetivu ne’ebé hanesan maibe implementa hosi ajensia ka instituisaun diferenti hosi Governu nian, no seluk tan. Wainhira Ida ne’e reduz, bele fo biban liu tan ba Governu atu atividade sira ne’ebé produtivu liu. Iha ezemplu lubuk hosi atividade lubuk ida ne’ebé Governu tuir lolos bele hadia ninia efisiensia iha alokasaun orsamentu hanesan hamenus kustu

Haat, Reve fali ezitensia hosi Ajensia Autonomu, Institutu Públiku, no mos Empreza Públika sira no mos rekursu ne’ebé presiza. Durante tinan hirak nia laran, mosu ajensia autonomu, institutu públiku no mos empreza estatal oioin ne’ebé autonomu no independenti; maibe hola parte iha birokrasia estadu nian no ninia finansiamentu depende ba orsamentu estadu nian. Dala barak, justifikasaun ne’ebé foo sai ba públiku katak atu fasilita ezekusaun programa no mos atu mellora prestasaun servisu públiku. Maibe haree ho kritiku, susar atu hetan justifikasaun ida ne’ebé klaru kona-ba kriasaun ajensia autonomu, institutu públiku no mos empreza estatal sira. Iha ezemplu balu no mos sai ona pontu de diskusaun iha públiku katak maski la’os hotu, maibe estabelesementu ajensia autonomu, institutu publku sira no mos empreza estatal balu nu’udar meius ida atu hases an tia hosi regras sira relasiona ho jestaun finansas públiku nian, no halai ses tia hosi kestaun akuntabilidade. Instituisaun independenti balu responsavel ba atividade ida de’it; ne’ebe tuir lolos bele halo de’it hosi departementu ida hosi Ministeriu ida. Maibe wainhira mosu instituisaun diferenti, signifika katak aumenta nia kustu operasional. Entaun despeza barak liu orienta ba despeza operasional duke atividade real.
Lima, Diversifikasaun Ekonomia. Diskusaun sira relasiona ho dezenvolvimentu ekonomia, sosial no politika Timor-Leste nian labele hases hosi urjensia ba diversifikasaun ekonomia. Maski ida ne’e fasil atu hateten no tau iha dokumentu; maibe la’os fasil atu materializa no ninia rezultadu sei la mai imediatamente. Diversifikasaun ekonomia ezizi estratejia tempu naruk nian ne’ebe halo ho konsistenti no integradu. Ida ne’e mos involve pakote politika publika lubuk ida atu kria ambienti ida ne’e foo serteza ba publiku em jeral no aumenta nivel kompetividade Timor-Leste nian. Ida ne’e involve hadi’a kuadramentu legal sira no mos sistema judisiariu lori fo seguransa ba investidor sira, hadia kualidade servisu publiku, simplifika birokrasia demaziadu iha administrasaun publiku ne’ebe impoen kustu aas ba empreza no publiku, no importante liu tan mak mellora kapital umanu no infraestrutura baziku sira.

Autor: Guteriano Neves, nu’udar Analista Independenti Politika Publika iha Timor-Leste. Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pesoál no la refleta opiniaun ka pozisaun hosi instituisaun ruma ne’ebé autor afilia ou hola parte ba.
Ikus liu, mudansa sira iha nivel estrutural iha kontextu Polítika Fiskál nian tenki involve mos mudansa iha estrutura Polítika ekonomia nian. Ida ne’e kona-ba insentivu ekonomiku no interese Polítika nian. Durante tinan barak nia laran, osan fasil Petróleu nian fasilita ona estrutura Polítika ekonomia ida ne’ebé mak akademiku sira bolu “Klientilizmu Polítika.” Ema nia afiliasaun Polítika dala barak determina la’os hosi orientasaun Polítika públika ba tempu naruk nian; maibe bazeia benefisiu ekonomiku imediata liu hosi fahe pozisaun ka fo kontratu no seluk tan. Ida ne’e iha impaktu ne’ebé boot tebes ba expansaun birokrasia estadu nian, no mos kualidade investimentu públiku sira; ho nune’e reduz kualidade despeza públika nian. Ida ne’e sai hanesan obstaklu boot ida iha sistema demokrasia nune’e reduz kualidade demokrasia no governasaun. Atu muda ne’e, Timor-Leste presiza muda insentivu Timor oan hotu nian, liliu elite politik sira nian; katak konfiansa ne’ebé hetan hosi populasaun liu hosi eleisaun labele sai hanesan oportunidade atu haluan klientilizmu politiku liu hosi fahe rekursu públiku ba sira ne’ebé hola parte iha siklu partidu nian; maibe importante liu mak atu fornese bens no servisu ba públiku no fornese opsaun Polítika públika ba dezenvolvimentu tempu naruk nian. Ho kontextu Presipisiu Fiskál nian, elite partidu politiku sira tenki muda ona sira nia diskursu politiku sira, no realistiku atu fa’an promesa sira durante tempu eleisaun. Importante mos ba sidadaun no votantes sira atu sai kritiku iha desizaun atu vota, no sente iha sensu de responsbilidade ba sira nia votus no uza votus ho responsabilidade.

Hakarak Le'e Notisias Seluk?
Opiniaun
Prinsípiu Konstitusionál: Ema Hotu Hanesan Iha Lei Nia Oin
Published
2 months agoon
19/01/2023
Iha semana ne’e, Polisia Cientifika e Investigasaun Criminal (PCIC) busca arma de fogo husi Sidadaun Sivil ida nia rezidencia iha Municipio Liquiça. Akontesimentu refere sai debate públiku ka preokupasaun sosiedade nian iha media sosial, visual no audio visual.
Opiniaun
Influensia Teknolojia Komunikasaun bá Estilu Moris Sosiedade Ohin Loron
Published
3 months agoon
16/12/2022
Introdusaun
Istoria teknologia telekomunikasaun media social tama iha Timor Leste bainhira tipu telekomunikasaun internacional investe iha ita nia rai. Telekomunikasaun primeiru nebee investe uluk iha Timor maka Timor Telecom hafoin Telemor no Telecomcel. Timor Telecom mosu fofoun so, fasilita estadu governu no sidadaun nebe’e iha kbiit hodi halo komunikasaun ba malu via telefone no redi internet hanesan e-mail no Yahoo. Momentu neba Timor Telecom nia atendimentu publiku karun tebes I kausa ba kliente kbiit laek defisil tebes atu asesu ba komunikasaun modern nian. Tan nee governu loke tan oportunidade ba investores internacional iha telekomunikasaun nian hodi fasilita diak liu tan estadu, governu no sidadaun tomak ba komunikasaun nian.


HOSI: 𝙺𝙰𝚈 𝚁𝙰𝙻𝙰 𝚇𝙰𝙽𝙰𝙽𝙰 𝙶𝚄𝚂𝙼𝙰𝙾

Kay Rala Xanana Gusmão ho Saudozu Francisco Xavier do Amaral iha momentu eleisaun prezidensiál 2001. Foto/Dok.Espesiál
Ha’u tenki declara katak lolós Ema seluk nebé besik liu Presidente Xavier do Amaral mak tenki ko’alia kona-ba nia.
Ha’u conhece Xavier do Amaral, nudar timoroan matenek ida, nebé atu sai ona Nai-Lúlik, hili hola feto no la hetan ordenação. Nia tama serviço iha Alfândega no ema hotu conhece nia, tanba dala barak ko’alia kona-ba portugueses sira ninia hahalok iha ne’e.
Iha Abril 1974, mosu Revolução dos Cravos iha Portugal. Iha Timor, iha ona liberdade atu ko’alia abertamente hasoru colonialistas sira, no liberdade atu ko’alia kona-ba futuro ita-nia Rain nian.

Ha’u como sinti-an la serve ba política, ha’u buka acompanha no haré Movimentos políticos oi-oin nebé mosu. UDT, nebé, foufoun, hakarak hamutuk nafatin ho Portugal. Mosu tan APODETI, hakarak integração ho Indonésia, nune’e mós ADITLA hakarak integra ba Austrália.
Hodi acompanha processo ne’e, mak rona katak ASDT mosu iha 20 de Maio no hakarak Ukun-an. Rona
katak Francisco Xavier do Amaral mak sai Presidente ASDT.
Iha fulan Maio, ha’u sai husi servisu iha administração colonial, iha ne’ebé ha’u responsável ba Finanças. No, hanesan ha’u temi ona, ha’u sinti katak ha’u labele tama ba política, tanba la hatene buat ida. Nune’e ha’u hili ba Darwin, buka servisu, hodi halibur osan, bele fila fali atu investe iha sector privado.
Iha Darwin, malae balun liu husi nebá, atu fila ba Portugal, hodi ha’u rona katak ASDT muda ba FRETILIN, iha 11 de Setembro de 1974, katak, husi Associação Social-Democrata de Timor passa ba Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente.

Fila mai Dili atu lori família ba Darwin, maibé Ciclone boot, Tracy, harahun tiha Darwin no ha’u labele fila, nune’e buka servisu oi-oin to’o sai tiha jornalista, hodi acompanha situação política iha Timor.
𝐆𝐎𝐋𝐏𝐄 𝐊𝐎𝐍𝐓𝐑𝐀 𝐆𝐎𝐋𝐏𝐄.
Situação começa manas, tanba Movimentos políticos sira começa critica malu no sira-nia militantes sira haré malu la diak ona. Iha fulan Julho 1975, ameaças oi-oin, ema baku malu, no tanba ha’u simpatiza ho FRETILIN iha hanoin Ukun-an, ha’u husik hela ha’u-nia família iha Farol, tanba knuk UDT nian, no ha’u halai bá hela tiha iha Sede Fretilin, maka Xavier do Amaral ninia uman, iha Santa Cruz.
UDT halo nia golpe iha fulan Agosto no careta la’o hale’u Dili hodi hakilar ‘Golpe Anti-Comunista’. No, iha loron ida, camioneta rua ho tropa timoroan mosu, no sr. João Carrascalão, Comandante Polícia, major português ida, ho tan Capitão Lino, oficial português, nebé lori forças sira né husi Baucau, bá to’o sede Fretilin no ha’u mesak mak hamrik iha nebá.
Sira hakilar no haruka hatún bandeira Fretilin no ha’u dehan lae, no sira rasik mak hatún, no kaer ha’u ba dadur iha Palapasu, iha nebé Quadros no militantes Fretilin barak nebé UDT kaer iha fatin-fatin, hodi baku no tebe.

Membros CCF (Vice-Presidente Nicolau no sira seluk tan), nebé ha’u rasik maka ajuda lori ba subar iha Mota Ulun, halai liu ba Aileu no iha nebá halo Insurreição Armada ho Companhia Aileu no, nune’e, hahú Contra-Golpe. Ho contra-golpe, UDT lakon no halai ba Fronteira hodi tama ba Kefa no Atambua.
Ha’u temi buat sira ne’e, tanba ho buat sira nebé acontece ne’e, maka CCF hatama ha’u iha Comité Central maski ha’u lakohi, hodi dehan ba sira katak sira la konsulta tan ha’u. Nudar jornalista, maka CCF fó Secção Informação atu kaer. Ha’u tama tiha iha Comité Central Fretilin, maka ha’u bele conta histórias sira nebé tuir mai ne’e.
Ho situação controlada ona, Xavier do Amaral tun ba Dili no hela iha Lahane. Iha nebá, mak iha Reunião CCF, hodi decide kona-ba Loron Proclamação no ha’u simu Texto Proclamação atu halo no imprime iha Imprensa.
No, iha 28 de Novembro de 1975, iha Palácio do Governo, halo Cerimónia Proclamação Unilateral da Independência, texto nebé Xavier do Amaral lê no assina.
Nudar jornalista, ha’u halo duni filme ida ba Cerimónia ne’e tomak, maibé ho invasão 7 de Dezembro lakon tiha deit, tanba rai hela iha uma.

𝐈𝐍𝐕𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍
Iha 4 de Dezembro, ami membros CCF lubuk ida maka bá Lois, hodi acompanha companhias Falintil, ho Cmdt. Hermenegildo mak comanda iha nebá, ne’ebé buka atu hapára avanço inimigo-nian nebé hola ona Atabae to’o mota sorin. Tanba udan maka’as, TNI iha mota sorin loromonu no Falintil iha mota sorin mai.
Iha 7 de Dezembro, dadersan nakukun, ami rona aviões lubuk ida liu husi ami nia leten. Kala tuku 8 ka tuku 9, Cmdt. Hermenegildo fó hatene katak inimigo tun, ho paraquedas, hahú invasão iha Dili laran tomak. Nia buka bá to’o Dili, maibé loraik nia fila ona, informa katak nia to’o deit Tibar, ema halai sai husi Dili. Tuir nia simu informação, husi ‘racal’, membros CCF mós sésan ona ba Aileu. Nune’e mak, ami decide atu fila kedas no liu ba Aileu. To’o iha Aileu, mak hatene katak VicePresidente Nicolau no membros CCF seluk iha hela Laulara. No ami mós tun to’o Laulara.
Liu tiha loron hirak, Xavier do Amaral liu husi Laulara atu bá Dili. Forças sira haruka pára, membros CCF bá ko’alia ho nia, nia exige lós atu ba Dili: ‘ha’u tenki ba, atu hasoru ho indonésios sira hodi haruka sira fila, tanba ne’e invasão’. Depois de CCF convence tiha nia, maka Xavier do Amaral fila fali mai Turiscai.
Inimigo mós avança daudauk, hola tiha Aileu. Iha Maubisse, CCF halo reunião hodi decide katak ami, membros CCF, tenki namkari no ida-idak ba ninia fatin hodi organiza população no acompanha forças sira nebé iha nebá. Ha’u liu husi Turiscai, mai duni hasoru Xavier iha ninia uma, ba Fatu Makerek, liu husi Laclúbar, Cribas no bá liu Marabain.

𝐅𝐀𝐓𝐔𝐁𝐄𝐑𝐋𝐈𝐔
Iha fulan Março 1976, husi Marabain, Manatuto, ha’u mós ba Reunião Comité Central FRETILIN nian, ho Comandantes sira, iha Fatu Berliu.
Comandantes FALINTIL nian, hotu-hotu exSargentos husi Exército português, balun sai Comandantes de Sector, haré tiha ba funu ninia desenvolvimento, husu Reunião ne’e atu hato’o sirania preocupação. Iha nebá, assunto boot maka tenki ‘Husu Apoio Militar husi Rai Liur’.
Nune’e, Comandantes sira, nudar militares nebé comanda funu, fó hatene ba CCF katak sira preparado atu lori soldados sira halo funu hasoru TNI, maibé problema boot liu mak kilat no kilat-musan ka munições. Kilat barak nebé FALINTIL kaer, kilat sira né marca G3, nebé Exército português rai hela no, ho tempo, sei at daudauk no la iha peças atu troca. Konaba munições G3 nian, ho tiru malu ho inimigo, menos ba beibeik ona no, karik ita captura kilat foun, hanesan AR15, labele usa munições sira ne’e ba G3.
Ho nune’e, maka Comandantes sira hato’o katak ita PRECISA TEBES HUSU APOIO husi Exterior, la’e ita

sei la iha kbit atu hasoru inimigo.
Presidente Francisco Xavier do Amaral mak dirige ho Vice-Presidente Nicolau dos Reis Lobato, ho presença husi Comissários Mau Lear, Sahe, Hata no seluk tan, nebé iha hotu iha nebá hodi discute assunto
importante tebes ne’e.
Depois de rona tiha explicação husi Militares sira, tama ona iha discussão atu husu apoio ba País ida nebé. Iha tempo nebá, tempo ‘Guerra Fria’ no Mundu fahe ba rua ‘Capitalista no Socialista’.
Tanba FRETILIN ninia ideologia marxistaleninista, membros CCF hasai kedas decisão atu sei la husu apoio ba Países capitalistas, hanesan Austrália, América no Europa no Rai sira nebé tuir capitalismo.

Ko’alia kona-ba Russia no China, maibé, tanba iha fulan Janeiro, Vice-Presidente Nicolau Lobato ko’alia, liu husi Rádio, ho Ministro de Defesa, Rogério Lobato, ne’ebé reconhece katak Russia la fó no China ho Vietnam fó, maibé atu tula mai TL mak problema, possibilidade husi Parte Socialista la fó garantia ita bele hetan apoio – iha conversa ne’e, nebé hala’o iha costa sul, áreas Besusu nian, ha’u mós iha nebá.
Militares sira exige tebe-tebes tenki iha Apoio Militar, husi Rai Liur, tanba lae ita sei la consegue aguenta funu hasoru TNI.
mak ne’e
Ho discussão nebé la la’o ba oin, Militares sira começa nervosos oitoan ona, no Presidente Xavier do Amaral, fó razão ba sira hodi dehan “problema agora ita hakarak manán funu ka lae? Se ita precisa kilat ho kilat-musan atu bele hasoru inimigo, Comité Central iha responsabilidade atu haré ba ida ne’e. Ita lalika hanoin atu husu apoio ba deit Países socialistas. País ida nebé hakarak fó, ita simu, tanba ita precisa atu bele aumenta ita-nia capacidade resiste ba ataques nebé inimigo halo hodi oho ita-nia população”.
Ho liafuan sira ne’e sai husi Presidente Xavier do Amaral, Comissários sira começa ataca Xavier do Amaral, hodi tama fali ona iha discussão ideológica, iha Reunião nebá. Militares sira, ho frustrados tebes, sai husi Reunião ho hirus oitoan, hodi fila deit ba ida-idak nia fatin, sem despede tan.

𝐒𝐎𝐈𝐁𝐀𝐃𝐀
Iha fali fulan Maio, tinan 1976, CCF hala’o Reunião iha Soibada. Reunião ida ne’e, husi nível estratégico, importante tebes duni, tanba hasai Estratégia kona-ba Funo Resistência, iha áreas política no militar, hodi fahe TL ba Comissariados no Sectores Militares 6, ne’ebé halibur – iha Fronteira Norte: parte norte Bobonaro, Ermera no Liquiçá; iha Fronteira Sul:
Suai, Ainaro no parte sul Bobonaro; iha Centro Norte: Dili, Aileu no parte norte Manatuto; iha Centro Sul: parte sul Manatuto no Manu Fahi; iha Centro Leste: Baucau no Viqueque no iha Ponta Leste: Lautém).
Divisão territorial ida ne’e mak hatúr lolós responsabilidades ba Ema ida-idak, nudar Quadro político ka Quadro militar.
Maibé, Reunião ne’e la’o ho ambiente político ida ne’ebé la sadio liu. Comissários Políticos no sira-nia Adjuntos, nebé decora Marxismo, ataca Presidente Xavier do Amaral, bain-hira nia ko’alia contra ideologia marxista, ne’ebé habelar tiha ona iha TL tomak, katak ‘Maromak la iha’, ‘lalika fiar na’i-lúlik sira’, ‘lalika halo tuir tradição no cultura timor’ no buat seluk tan. Presidente Xavier do Amaral defende maka’as independência, iha democracia nia laran, tanba ne’e maka mosu ASDT, maibé bain-hira camaradas sira ko’alia la pára, hodi hatún tiha ninia hanoin kona-ba estado, independência, tradição no cultura, Presidente Xavier do Amaral hili atu nonok deit. Ho ne’e, iha loron ikus tuir mai, Presidente Xavier do Amaral, loke no taka deit Reunião no prefere la ko’alia, hodi labele fó fatin ba marxistas sira hanorin ideologia comunista.

Nune’e, ho sentimento frustração, depois de hasa’e Bandeira Nacional iha loron 20 de Maio, Presidente Xavier do Amaral hili atu fila ona mai Turiscai. Militares sira, nebé bá mós partisipa atu foti fila fali problema boot Funu nian, kona-ba Material, hasai comentários oi-oin kona-ba situação nebé mosu no sai kedas husi Soibada ba fali sira nia fatin ida-idak.
𝐋𝐀𝐋𝐈𝐍𝐄
Iha fulan Maio 1977, Comité Central Fretilin hala’o fali Reunião ida iha Laline.
Lolós, Reunião né atu halo Análise kona-ba desenvolvimento Funu-nian, iha avanços ka iha recuos, dificuldades mak sá-ida, ita-nia kbit to’o iha nebé. Maibé, Comissários sira usa tempo liu atu hato’o no hanorin ideologia marxista-leninista.
Presidente Xavier do Amaral la bá. VicePresidente Nicolau Lobato mak preside reunião né.

Maibé, tanba mosu la entende malu entre VicePresidente Nicolau, nebé ema religioso tebes, ho Comissários Políticos, nebé la fiar Maromak, sira obriga Nicolau Lobato la sai husi ninia quarto, labele ko’alia ho ami no impede ami atu hakbesik-an ba Nicolau.
Nicolau Lobato la bá ona participa iha Reunião no Comissários Políticos marxistas sira mak dirige reunião ne’e. Ikus ona, quando hotu-hotu simu katak atu cria Partido Marxista-Leninista FRETILIN, mak sira convence Nicolau hodi ba Reunião. Iha ne’é, ami barak haré katak Nicolau Lobato simu PM-LF, hodi lalika entrega ba sira processo político tomak, nune’e nia mós simu ho liafuan nune’e: “Ha’u declara katak ha’u simu decisão nebé hasai iha ne’e, atu harí PM-LF. Iha Bazartete, ha’u nia família iha plantação de café. Bain-hira, ita manán tiha funu, ha’u sei entrega tomak plantação de café ne’e ba Estado”. Comissários Políticos sira basa-liman ho contente. Comandante Hermenegildo mak hasai comentário ida: “ohhhh… nune’e, ita sei bá situação ne’ebé ha’u-nia fen ninia brincos mos tenki entrega ba Estado”.
Ami barak mak tahan, atu labele hamnassa, tanba hamnassa karik, duni sai kedas ami husi CCF.
No sai mós decisão atu Membros CCF hotu-hotu tenki tuir curso Marxismo, ne’ebé Comissário Hata mak sei dirige; la consegue hala’o plano ida ne’e, tanba inimigo mós hahú tuir kedas ninia Campanhas de Destruição e Aniquilamento, hodi halakon tiha Bases de Apoio no controla população tomak.
𝐗𝐀𝐕𝐈𝐄𝐑 𝐈𝐇𝐀 𝐃𝐀𝐃𝐔𝐑

Ami mós buka recolhe informações kona-ba tanba sá-ida mak Presidente Xavier do Amaral la bá Reunião iha Laline no problema, nebé hahú iha Soibada, ninia hun mak sá-ida lós.
Presidente Xavier do Amaral hela deit iha Turiscai. Lós, maibé nia simu ema barak nebé bá ko’alia ho nia, liuliu Quadros Militares, hodi fó informação barak kona-ba actuações Quadros FRETILIN nian, ne’ebé Xavier do Amaral la concorda:
-nia la simu, kaer no dadur maluk sira, militares ka civis, nebé lakohi kumu liman;
-nia la simu, hasai tiha Comandantes Sectores nebé di’ak no oho inimigo barak, tambá deit sira lakohi temi liafuan ‘camaradas’ no lakohi ‘kimu liman’;
-nia la simu, bolu traidor ema nebé bele nacionalista, maibé lakohi tama iha Fretilin;

-nia la simu, propaganda ideológica katak Maromak la iha;
-nia la simu, propaganda katak ‘liurai’ no ‘chefes suku’ sira la iha no tenki halakon.
– nia la simu ideologia marxista-leninista.
Depois de haré katak ita-nia Forças la iha capacidade militar atu defende ita-nia população, hanoin boot ida ne’ebé Presidente Xavier do Amaral defende maka atu ‘haruka população bá rende, hodi evita sira terus barak tan no mate barak tan’. Ne’e contra liu CCF, tanba CCF nia palavra de ordem maka: ‘Mate ka moris, ukun rasik-an!’
Comissários Políticos marxistas sira começa haré Presidente Xavier do Amaral ninia influência liuliu ba Militares sira. Nune’e, iha Julho 1977, Comité Central FRETILIN decide atu kaer nia, sulan iha dadur, hodi

baku loro-loron deit.
Ami hotu, iha fatin nebé deit, husi Lorosa’e to’o Loromonu, triste tebes bain-hira rona katak kaer tiha Xavier do Amaral no sulan tiha, hodi baku, hanesan baku animal. Maluk barak mos tama iha dadur, hamutuk ho Xavier do Amaral.
Inimigo mós hahú kedas ninia Operação Estratégica, hodi sobu Bases de Apoio. Iha fins de 1978, Bases de Apoio hotu rahun, população rihun ba rihun mak mate, tanba bomba, morteiros, kilat musan no tanba hamlaha no moras. Forças barak mak rende, membros Comité Central barak mak mate, balun rende, no iha foho população la iha tiha deit.
Agora, ita bele hanoin hetan sá-ida maka Presidente Xavier do Amaral dehan, antes de Comissários marxistas sira dadur nia, hodi bolu nia ‘traidor’. Nia dehan atu ‘husik população ba rende, hodi evita ema barak bele mate, tanba ita-nia Forças la iha kbit atu protege sira’.
Inimigo hetan Xavier do Amaral, iha rai-kuak laran iha nebé nia dadur, hodi hasai nia. Krekas at liu, inimigo mak haruka halo tratamento hudi cura tiha nia.

Ita bele dehan katak Inimigo mak salva tiha nia.
Depois de inimigo kaer tiha ha’u, iha ona Jakarta, antes de ha’u-nia julgamento iha Dili, Xavier do Amaral bá hasoru ha’u. Ami la ko’alia barak, maibé nia fó hatene deit mai ha’u katak, iha tempo nebé difícil tebes ba nia, iha ai-laran, nia nunca lakon esperança atu Timor bele ukun-an. Nia husu ba ha’u atu metin nafatin ba objetivo ukun-an iha democracia nia laran.
𝐓𝐄𝐌𝐏𝐎 𝐔𝐊𝐔𝐍 𝐀𝐍.
Depois de Referendo, nia bá hasoru ha’u hodi dehan katak nia hakarak fila ba FRETILIN. Ha’u concorda no dehan ba nia katak ha’u labele ajuda, tanba ha’u sai tiha ona husi FRETILIN. Iha Conferência FRETILIN, iha 2000, iha GMT, nia lakon no nia bá fali ha’u hodi informa katak nia sei harí fali ASDT.
Iha 2002, ho pressão husi Primeiro-Ministro Japão, Menko Susilo Bambang Yudoyono iha tempo Presidente Megawati, no Collin Powel, Secretário Estado EUA, nebé exige lós ba ha’u atu sai Presidente da República, pelo menos tinan 5, hodi hametin tiha reconciliação ho Indonésia no, ikus ona, SecretárioGeral ONU, Koffi Annan, mos telefona husi Nova lorque, exige lós atu candidata-an atu sai PR, tinan 5 deit, maka ha’u mos ba regista atu candidata ba eleições presidenciais iha 2002. Ami na’in rua, Xavier do Amaral, bá vota hamutuk iha fatin ida deit no ha’u fó ha’u-nia voto ba nia.

Iha IV Governo, depois de halo tiha estátua ba Nicolau Lobato, ami decide atu halo ba Xavier do Amaral, nudar Proclamador da Independência de Timor-Leste. Hetan oposição husi grupos políticos balun, maibé bele to’o aceita katak ita tenki rai hela factos importantes ita-nia história-nian ba Geração foun nebé mai.
Ohin, ita hotu contente, bele estátua Xavier do Amaral, nebé ha’u considera hanesan NACIONALISTA PURO, bele hamrik iha cidade Dili hodi motiva Juventude Timor Lorosa’e atu tuir princípios políticos no morais nebé lós no diak.
𝐎𝐁𝐑𝐈𝐆𝐀𝐃𝐎 𝐖𝐀𝐈𝐍!
Turiscai 26 Novembro 2022
KAY RALA XANANA GUSMÃO



Prezidente Repúblika Husu Embaixadór Foun Tau Atensaun Bá Timor Oan Sira iha Reinu Unidu

Xefe Estadu Husu Governu Prodús Dekretu Lei Apoia Aero Díli

Kazu Culau-Becora, Polísia Detein Joven Na’in-tolu

CI-LPDS Tanda Tangani Kerja Sama Penguatan Kelembagaan

Pilotu Ida-Ne’e Mak Lori Aviaun Timor Oan Nian

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

MAPKOMS “Duvida” ho Sustentabilidade Institutu Formasaun Komunikasaun Sosiál no Multimedia

Nomeasaun Xefe Kaza Militar Foun Hein Konkordánsia Prezidente Repúblika

“The new forms of cultural colonization”, “The illusion of communication”: Husi Amo Daschback, SVD ba Amo Abito Brites to’o Amo Belo, SDB

Amora Lemos Dikontrak Sony Music, Resmi Jadi Penyanyi Profesional

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
-
Nasionál1 week ago
Kaderneta Passaporte Rihun 150 Lakon
-
Desportu1 week ago
Edit Savio Marka Golu Rua, Lori Emanuel FC Halakon Coração FC 2-1
-
Nasionál1 day ago
Aviaun Timor Oan Nian Tun Iha Díli, Ministru José Agostinho Hamonu Matan-Been Orgullu Nian
-
Ekonomia3 days ago
Aviaun Timor Oan Nian Prontu Ona Atu Semo Bá Díli
-
Nasionál6 days ago
Kona-bá Kaderneta Passaporte Rihun 150 Lakon, DJSRN Prontu bá Investigasaun
-
Nasionál1 day ago
Pilotu Ida-Ne’e Mak Lori Aviaun Timor Oan Nian
-
Desportu6 days ago
Porto Taibessi FC Vs Assalam FC Termina ho Skor 3-0
-
Ekonomia6 days ago
Tribunál Konta Bele Halo Auditoria bá Projetu Peskiza Armazén Kombustivel ho Kustu Millaun $3