Connect with us
Pakote Ahi

Nasionál

Deskonfia, Intervensaun Podér Polítika iha Redasaun RTTL,E.P

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2024), Díli—Timor-Leste orgullu tanba kada tinan índise liberdade imprensa di’ak liu no di’ak bá beibeik hosi tinan ida mai tinan seluk.

Lee Mós: CI Konsidera SEKOMS Halo Plájiu Grave no Sei Haruka Karta Lamentasaun

Logotipu RTTL,E.P

Índise Liberdade Imprensa Mundiál tinan 2023 versaun Reportagen sem Fronteira  ka Reporters Without Borders (RSF) hatuur Timor-Leste (TL) tama iha kategoria Liberdade Imprensa di’ak ne’ebé okupa númeru 10 hosi nasaun 180 iha mundu tomak iha hetan númeru 01 iha Asian.   

Mezmu nune’e tentativa direta no indireta bá liberdade imprensa iha Timor-Leste kontinua hafutar independénsia editorial ka independénsia redasaun mídia nian hosi podér polítika no podér ekonómiku sira.

Advertisement

Iha indikasaun forte tebes tentasaun interna no esterna bá independénsia editorial mídia nasionál sira. Tentasaun interna ne’ebé sai preokupasaun boot mak na’in bá mídia ka proprietáriu mídia sira dala ua’in impoin sira-nia interese bá independénsia redasaun. Seluk fali mak  podér polítika sira uza sira-nia maneira oioin hodi  halo intervensaun direita no indireta bá independénsia editorial mídia privadu no risku liu mídia estatál sira.

Iha Timor-Leste eziste mídia estatál rua mak Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) no Ajénsia Notisioza Tatoli, Institutu Públiku (Tatoli,I.P).  

Mídia estatál rua ne’e posivel boot la garante 100% goza sira-nia independénsia editorial tanba dala-ua’in akontese intervensaun direta no indireta hosi podér polítika sira, liuliu membru Governu ne’ebé tutela bá órgaun komunikasaun sosiál públiku nian ne’e.

Deskonfia, iha loron   23 fulan-Abríl 2024, membru Governu ne’ebé tutela adminsitrativamente bá RTTL,E.P, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, akompaña husi Prezidente Konsellu Administrativu RTTL,E.P, José António Belo ‘Taraleu” halo intervensaun direta bá independénsia editorial ne’ebé iha Konstituisaun RDTL artigu 41  kona-bá Liberdade Imprensa iha númeru haat  (4) ne’ebé hateten momoos no loloos katak  Estadu Tenke Asegura Órgaun Publika Komunikasaun Sosiál Sira-Nia Liberdade  no Independénsia hosi Podér Polítiku no Podér Ekonómiku.

Testu Orijinál Jornalista RTTL,E.P nian. Foto/Repro

Testu Notísia ne’ebé SEKOMS halo edisaun direta no hasai tiha lia-fuan PM Xanana La Kaer Liman ho Membru Governu sira. Foto/Repro

Tuir kronolojia ne’ebé Hatutan.com rekolla hosi fonte sira iha RTTL,E.P katak iha momentu Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, fila hosi nia vizita bá estranjeiru iha loron 23 fulan-Abríl liubá, jornalista RTTL,E.P bá halo kobertura iha Aeroportu Comoro.

Advertisement

Bainhira Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão tuun hosi aviaun komersiál Citilink, membru Governu sira hein tiha ona hanesan baibain simu Primeiru-Ministru. Maibé, iha tempu ne’ebá Primeiru-Ministru Xanana Gusmão tuun mai hosi aviaun la’o la kaer liman ho membru Governu sira ne’ebé forma hein hela.

Primeiru-Ministru mós la konsege halo konferénsia imprensa hodi hato’o nia atividade viajen bá jornalista sira, hanesan baibain. Ho nune’e, jornalista RTTL,E.P halo tiha notísia ne’e ho nia ángulu Primeiru-Ministru To’o Hikas Fali Timor-Leste Hafoin Halo Vizita bá Estranjeiru.

Iha narrativa notísia ne’e, jornalista RTTL,E.P hakerek mós observasaun (faktu) katak bainhira Primeiru-Ministru tuun hosi aviaun mai la kaer liman ho membru Governu sira no akompaña ho video PM Xanana la kaer-liman ho membru Governu sira.

Notísia ne’e prodús 100% ona. Testu kompletu ona no manda hotu ona bá editór halo revizaun ka edisaun  to’o dubbing hotu ona no editór video rasik halo ona produsaun no edita  hotu soe ona bá play out hodi hein oras para publika de’it.

Derrepente de’it iha tuku 15:00 Otl, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes mosu iha resintu RTTL,E.P nian hodi bá hasoru diretamente Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P,   José António Belo “Taraleu” no iha minutu balun nia laran, SEKOMS Expedito akompaña hosi prezidente José Belo hakat tama bá  sala produsaun video  RTTL,E.P hodi husu video notísia PM Xanana lakohi kaer liman ho membru Governu sira ne’e iha ne’ebé no se mak halo notísia ne’e.

Advertisement

Editór video hasai fali notísia ne’e hodi SEKOMS haree no diretamente SEKOMS hadi’a lia-fuan iha notísia laran hodi hasai tiha narrativa kona-bá Primeiru-Ministru La Kohi Kaer Liman ho Membru Governu sira.

La’ós ne’e de’it, SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes mós orienta direta bá editór video hodi cut ha ko’a sai tiha vide da Primeiru-Ministru Lakohi Kaer Liman ho Membru Governu sira, inklui SEKOMS rasik.

Rona lia-hirak ne’e, editór video hatán dehan, notísia ne’e nia edit hotu ona  iha nia komputadór no soe ona bá play out.  Iha tempu ne’ebá kedas prezidente  konsellu administrasaun RTTL,E.P. José António Belo “Taraleu” ne’ebé mós hamrik akompaña SECOMS Expedito haruka editór vídeo dada-sai fali vídeo ida edita hotu ona ne’e mai, haruka edita foun no lia-fuan dehan  iha dubbing, “PM Xanana Lakohi Kaer Liman ho Membru Governu hasai tiha (cut).

Informasaun hosi fonte sira iha RTTL,E.P haktuir bá Hatutan.com katak bainhira hasa tiha video ne’e SEKOMS no prezidente konsellu administrasaun  RTTL akompaña kedas prosesu  edita foun notísia ne’e  hotu no manda kedas bá play out mak sira-na’in rua sai husi editór vídeo nia fatin.

Prezensa SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes ho Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, José António Belo “Taraleu” nian iha redasaun, tuir informasaun hosi fontes sira  iha RTTL,E.P bá Hatutan.com katak sira na’in-rua la fó koñesimentu bá Xefe Redasaun,  Almeiro Afonso, inklui  Koordenadór editor vídeo Crispim Alves.

Advertisement

Liga ho intervensaun SEKOMS ho Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P nian ne’e konsidera hanesan violasaun grave bá Konstituisaun RDTL artigu 41 kona-bá Liberdade Imprensa iha númeru 4 hateten Estadu Tenke Asegura Órgaun Publika Komunikasaun Sosiál Sira-Nia Liberdade  no Independénsia hosi Podér Polítiku no Podér Ekonómiku.

Intervensaun sira ne’e mós bele konsidera Viola Lei Komunikasaun Sosiál Artigu 41 kona-bá Atentadu Bá Liberdade Imprensa iha númeru 2 hateten Funsionáriu Públiku ka Ajente Estadu  Nian Ne’ebé Mak Halo Krime Hasoru Liberdade Imprensa Sei Hetan Kastigu Hodi Tama iha Kadeia To’o Tinan Tolu ka Selu Multa.

Iha Artigu 10 Lei Komunikasaun Sosiál kona-bá Bandu Halo Sensura garante Komunikasaun Sosiál Ejerse Liberdade Espresaun Maibé La Sujeita bá Kualkér Sensura, Autorizasaun, Kausaun ka Abilitasaun Ida.

Iha Lei Komunikasaun Sosiál  Artigu 8 kona-bá Liberdade Imprensa haktuir Direitu Jornalista nian Atu Informa Sei Hala’o ho Baze bá Prerrogativa sira Ne’ebé Hakerek iha Konstituisaun, hodi Labele Hetan Interferénsia ne’ebé Konsidera Kontra Ninia Independénsia no Objetividade, Liberdade Kriasaun, Liberdade Konsiénsia, Ninia Direitu Atu  Buka no Hetan  Sijilu Profisionál, no Direitu Atu Partisipa iha Orientasaun Editoriál  Meiu Komunikasaun Sosiál Nian Ne’ebé Nia Servisu bá, no Labele Limita Nia Atu Kumpre nia Devér sira De-ontolójiku  husi Nia Profisaun.

Liga ho Kódigu Etika  Jornalístika iha númeru 3 mós hateten Kombate Forma Sensura Hothotu no Defende Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun

Advertisement

Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,EP Deskoñese Informasaun Ne’e  

Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu Televizaun Timor Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P), José António Belo. Foto/Dok.Hatutan.com

Kona-bá informasaun deskonfia, intervensaun iha independénsia redasaun RTTL,E.P nian ne’e,  Tersa (30/04/2024), Hatutan.com buka konfirma asuntu ne’e ho Prezidente Konsellu Administrativu  RTTL,E.P, José António Belo “Taraleu”, hatán katak, nia parte deskoñese ho informasaun ne’e, sá tán iha estatutu RTTL,E.P nian rasik, la fó dalan bá prezidente atu halo intervensaun direta bá sala redasaun.

Maske José António Belo “Taraleu” konversa kleur ho jornalista Hatutan.com iha nia gabinete, maibé ikus mai nia hatete katak, informasaun hirak ne’e nia hato’o tama iha situasaun ida off the record.

 SEKOMS Dezmente Halo Intervensaun bá Redasaun RTTL,E.P

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes, dezmente ho informasaun hirak ne’e hotu. Nia rekoñese katak, iha tempu ne’ebá, nia bá duni iha RTTL,E.P, maibé la’ós atu halo intervensaun bá independénsia editoriál Redasaun RTTL,E.P nian.

SEKOMS Expedito esklarese katak, nia bá iha RTTL,E.P atu haree direta kona-bá preparasaun jornalista sira RTTL,E.P nian hodi simu vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste, ne’ebé tuir kalendáriu sei akontese iha loron 09 to’o  loron 11 fulan-Setembru, tinan ne’e.

Advertisement

“Ne’e la-loos ida. Portantu, ha’u ho prezidente RTTL,E.P, bá haree sira nia servisu, presiza ka lae, apoiu kona-bá ekipamentu sé oin bá iha Amu Papa atu mai. Ne’e mak ami rua bá haree,” eis aprozantador programa Grande Entrevista iha GMNTV ne’e afirma hodi responde

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes. Foto/Elio dos Santos da Costa.

Hatutan.com hafoin halo abertura bá semináriu nasionál ida ne’ebé SEKOMS rasik mak organiza ho tema “Promóve Inkluzaun iha Setór Komunikasaun Sosiál” iha Salaun João Paulo II, Comoro-Díli, Kinta (02/05/2024).

Iha Dekretu-Lei Númeru 42/2008, 28 Novembru, kona-bá (Transforma a Rádio e Televisão de Timor-Leste em Empresa Pública), iha artigu ida ne’ebé mós bandu prezidente RTTL rasik atu halo intervensaun ruma iha sala redasaun órgaun komunikasaun estatál ida ne’ebé ho ninia independénsia editoriál rasik.

“Sá tán ema seluk no labele duni. Informasaun ne’e la-loos. Justeru, ha’u ho prezidente RTTL bá haree sira-nia preparativu, ekipamentu sira, atu bele see oin bá iha vizita Amu Papa nian,” antigu jornalista ho esperiénsia besik tinan-30 iha mundu jornalista dezde tempu Indonézia nian ne’e haktuir tan.

Hatutan.com mós esplora opiniaun no pozisaun Organizasaun Jornalista hanesan Timor-Leste Press Union (TLPU)  hosi Prezidente Cândido Alves ne’ebé durante ne’e halo advokasia bá liberdade imprensa no liberdade espresaun  liga intervensaun podér polítika iha independénsia redasaun RTTL,E.P nian. Maibé, Prezidente TLPU, Cândido Alves, hatán de’it katak, nia seidauk bele ko’alia asuntu sira-ne’e, tanba seidauk hetan informasaun ne’ebé mak loloos. Maibé, nia promete katak, sei buka tuir informasaun ne’e iha ninia kolega jornalista sira iha RTTL,E.P, tanba nia rasik hanesan Jornalista ida ne’ebé mak hala’o kna’ar mós iha meiu komunikasaun sosiál RTTL.EP.

SEKOMS Viola Lei KomSos no Nia Regulamentu Tomak

Advertisement

Membru CI, Benevides Correia Barros. Foto/Dok.CI.

Iha sorin seluk, membru Konsellu  Imprensa (CI, sigla portugés) ho kualidade hanesan jurista, Benevídes Correia Barros, konsidera katak, aktu intervensaun ne’ebé komete hosi SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes ho Prezidente RTTL,E.P, José António Belo “Taraleu”, ne’e viola tiha ona Lei Komunikasaun Sosiál Númeru 5/2014, 19 Novembru, ho ninia regulamentu sira tomak, ne’ebé mak hatete katak, redasaun mídia sira labele hetan intervensaun ka influensia husi podér polítika no podér ekonómika sira.

“Klaru! Viola. Lei komunikasaun sosiál. klaru katak, labele hetan intervensaun ka influénsia hosi podér polítika no poder ekonomia. Ida-ne’e viola artigu ne’ebé define kona-bá halo intervensaun uza podér polítika. Lei komunikasaun sosiál ho ninia regulamentu tomak ne’ebé CI mak estabelese, no lei ne’ebé Estadu maka inisia no estabelese, hatete katak, jornalista sira, liberdade espresaun, liberdade imprensa, ne’e tenke dook, totalmente separa hosi influénsia podér polítika no podér ekonomia,” Konselleiru Benevídes Correia Barros, hateten bá Hatutan.com iha edifísiu CI, Kintál-boot, Dili, Tersa foin lalais ne’e.

Tuir Konselleiru Benevídes, sé situasaun ida-ne’e mak loos, katak, sekretáriu estadu komunikasaun sosiál bá direta kedas iha sala redasaun, klaru, ne’e viola, no ne’e labele akontese. Tanba Timor-Leste iha nia lei, iha regulamentu, no regra komplementár sira tomak bandu atu halo intervensaun, indireta no direta bá independénsia editorial komunikasaun sosiál sira-nian.

Benevídes Correia Barros konsidera atuasaun SEKOMS nian bá halo edisaun (edita) diretamente informasaun ka notísia iha sala redasaun, ne’e viola lei komunikasaun sosiál ho nia regra sira tomak, ka regulamentu komplementár tomak.

Seluk fali, iha lei komunikasaun sosiál, define no regula klaru katak, profisaun jornalista sira, instituisaun mídia sira, no liberdade espresaun, liberdade imprensa ne’e tenke separa totál hosi podér polítika no podér ekonomia.

Tuir nia, SEKOMS laiha direitu atu halo intervensaun, tanba sala redasaun ne’e, ninia liberdade, nia demokrasia ne’e regula iha lei. Sé mak bele ka labele, ne’e Konsellu Redasaun de’it. Tanba Konsellu Redasaun mak bele dehan katak, informasaun ne’e bele tun, informasaun labele tun, hafoin desizaun iha reuniaun Konsellu Redasaun ninian.

Advertisement

“Mais, direitu ne’e iha ema ida redasaun. Ita laiha podér bá ida-ne’e, laiha direitu bá ida ne’e,” Benevides Correia Barros afirma tan.

Konselleiru CI ne’ebé nomea hosi Parlamentu Nasionál ho kapasidade Jurista ne’e kestiona katak, tanba saida mak prezidente RTTL,E.P  autoriza SEKOMS bá iha sala redasaun nian, halo intervensaun iha sala redasaun, no liu-liu  halo edita bá notísia ka informasaun.

“Ne’e labele. Prezidente RTTL, E.P  viola lei komunikasaun sosiál. Sé primeiru nia viola, depois nia autoriza SEKOMS bá tán sala redasaun, nia fasilita ona sira rua halo violasaun,” nia hateten.

Tuir konselleiru CI ne’e katak, aktu intervensaun ida ne’e hamate tiha ona prinsípiu ida kona-bá liberdade espresaun no  liberdade imprensa iha Konstituisaun artigu 40 ho 41. Alende ne’e Benevídes mós observa katak, durante ne’e iha públiku sira-nia komentáriu bá lider nasionál balu dehan ladi’ak. Mais, sira la halo intervensaun, hanesan aktu ne’ebé SEKOMS halo.

Nia dehan tan, sé SEKOMS uza podér polítika hodi halo violasaun direta bá sala redasaun, inklui check informasaun, depois notísia ne’ebé atu fó sai, nia mak edita, maka husu jornalista sira hakerek notísia ne’e, tanba iha ona aktu violasaun bá lei.

Advertisement

“Hakerek karta bá SEKOMS dehan, labele. Sé hanesan ne’e, ami la livre tiha ona, instituisaun mídia iha Timor-Leste, maluk jornalista sira laiha tiha ona liberdade, la sente seguru, bainhira halo kobertura. Ha’u nia observasaun, tanba iha ona intervensaun polítika,”  nia tenik.

Konselleiru CI ne’e kestiona mós katak, aktu SEKOMS nian ne’e, karik tanba hetan orientasaun ruma hosi primeiru-ministru atu halo kualkér intervensaun bá notísia liu-liu iha mídia estatál hanesan RTTL,E.P ho TATOLI, I.P ka, sekretáriu estadu nia meius de’it. Maibé, iha konselleiru Benevídes  nia konviksaun pesoál, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão la halo buat ida. Ema hotu hatene, primeiru-ministru nunka halo buat ne’e. Mais, karik, maluk jornalista sira hetan informasaun konfidensiál nia la-hatene.

Tuir Konselleiru Benevídes Correia Barros  nia observasaun, durante dékada rua liu TL ukun-aan, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, la halo intervensaun ida ne’e no mós sei la orienta liuhosi Konsellu Ministru, ka liuhosi maneira sira seluk atu fó instrusaun bá membru Governu ida liu-liu iha área ida komunikasaun sosiál atu bá halo intervensaun bá mídia ninia servisu.

Iha pontu ikus liu, Konselleiru Benevídes husu jornalista hothotu, hosi CI rasik, instituisaun mídia sira, atu labele husik kualkér ema, entidade, ka kualkér membru Governu bá halo intervensaun ka fó instrusaun atu influénsia mídia ninia liberdade no nia independénsia tanba lei bandu.

“Konstituisaun bandu tiha ona, lei bandu tiha ona, lei ninia oan sira, hanesan ohin ha’u dehan regulamentu sira tomak, bandu, ne’e labele. Tenke halo advokasia beibeik, hatete bá SEKOMS katak, ne’e labele eziste,” tenik nia.

Advertisement

Maske RTTL.EP ho Ajénsia TATOLI hanesan média estatál, tanba finansia hosi orsamentu Estadu nian, maibé, mídia estatál mós tenke hakru’uk bá regra ida ne’ebé mak hatuur tiha ona iha lei komunikasaun sosiál, liu-liu Kode étiku no nia regulamentu sira. Tanba ne’e, jornalista sira hotu nia devér, konsellu imprensa tenke hatete katak, SEKOMS viola lei.

“Sé karik, sé de’it mak halo, ita tenke hatete katak, ne’e viola lei komunikasaun sosiál, artigu ida ne’e ko’alia katak, labele iha influensia hosi podér ekonómiku, no mós podér polítika. Ne’e labele,” Konselleiru Benevídes. hateten

Prezidente RTTL.EP Ta’uk Lakon Pozisaun

Konselleiru CI, Benevídes Barros, dehan, tuir loloos, Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, José António Belo, labele autoriza SEKOMS Expedito Dias tama iha sala redasaun hodi halo intervensaun polítika bá informasaun ka notísia sira. Infelizmente, prezidente RTTL,E.P, rasik mak admite, no ne’e parese prezidente ta’uk atu lakon nia pozisaun.

“Ha’u fó komentáriu bá prezidente nia pozisaun. Tanba saida mak nia autoriza?, nia ta’uk atu lakon pozisaun? Lae. ita kaer kargu públiku ne’ebé lei hatuur, ita uza lei ne’e atu halo ita-nia servisu bá eEtadu. Mais, ita labele uza ita-nia kargu ne’e lori viola tiha lei ne’e. Ne’e labele,” Konselleiru Benevídes fó hanoin.

Advertisement

“Tanba saida mak nia autoriza SEKOMS tama iha sala redasaun, lee informasaun, depois nia edit direta. Ne’e labele! Prezidente RTTL mós halo violasaun bá lei konstituisaun no mós bá lei. Parese kolega José Belo ta’uk atu lakon nia podér karik. Podér ne’e ita bele uza kuandu podér ne’e nia tuir instrumentu ka tuir lei hatete. Ita bele uza, kualkér tempu, laiha problema. Mais, ne’e kuandu tuir lei. Agora, ida-ne’e la tuir lei ne’e. Bá ha’u, ne’e grave, tanba aktu ida ne’e SEKOMS ho prezidente RTTL rasik mak halo,” Benevides ejerse nia preokupasaun.

Konsellu Redasaun RTTL,E.P Bele Hato’o Keixa bá CI

Relasaun ho aktu intervensaun hosi SEKOMS Expedito Dias ho Prezidente RTTL,E.P nian ne’e, membru CI ne’e enkoraja membru sira konsellu redasaun RTTL,E.P nian atu bele hato’o keixa iha CI hodi bele foti medida tuir lei.

“Ha’u atu akresenta katak, konsellu redasaun, sé tanba ne’e sira presaun, maibé sira budu de’it, sira la hato’o, tanba entre ierarkia ho subordinadu, momentu ne’e sira la halo asaun, agora, sira bele halo asaun, bele hatete mai iha CI, katak, ami konsellu redasaun la halo asaun, tanba ami iha presaun nia okos. Maibé, aktu ida ne’ebé SEKOMS halo bá iha sala redasaun RTTL, aktu ne’e ami la konkorda, tanba kebra tiha prinsípiu ida non-intervensaun,” nia fó hanoin.

Konselleiru Benevídes Correia Barros, kompromete atu foti asuntu ne’e iha sala reuniaun plenária Conselho de Imprénsa nian, tanba aktu ne’ebé SEKOMS Expedito Dias halo, ne’e halo violasaun grave bá Lei Konstituisaun RDTL, Artigu 40 kona-bá Liberdade  Espresaun no Artigu 41 kona-bá Liberdade Imprensa. Alende ne’e viola totál Lei Komunikasaun Sosiál Númeru 5/2014, 19 Novembru, ho ninia regulamentu sira tomak. 

Advertisement

“Ha’u sei hatete iha sala reuniaun plenária konsellu imprensa katak, ne’e violasaun bá lei, SEKOMS labele halo asuntu ida-ne’e. Tanba saida mak tenke bá buka oin? Husik mídia bá hala’o ninia servisu, Governu hala’o ninia servisu, tanba públiku presiza informasaun kona-bá Governu halo saida, halo di’ak ka aat, la halo saida, halo saida, públiku tenke hatene,” Konselleiru Benevídes Correia Barros, hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

 

Advertisement

Nasionál

FPCI Apresia Toleránsia Relijiozu iha Timor-Leste Ne’ebé Reflete Fiar no Kultu Moris Povu Nian

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli- Foreign Policy Community in Indonesia  (FPCI) apresia ho toleránsia relijiozu iha Timor-Leste ne’ebé reflete ho fiar no kultu moris povu nian.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Suku Lequitura Avansa bá Re-eleisaun

Published

on

Hatutan.com, (17 Maiu 2024), Díli – Eleisaun órgaun suku-lima (5) bá segunda volta nian remata ona iha loron 13 fulan-Maiu 2024. Prosesu hotu-hotu la’o normal, maibé iha Suku Lequitura, Munisípiu Aileu, tenke avansa bá re-eleisaun  iha loron 18 fulan-Maiu ne’e tanba kandidatu na’i- rua hetan votu hanesan.

(more…)

Kontinua Le'e

Nasionál

Xanana Hateten Labele Hakfodak ho Índise Liberdade Imprensa Tuun

Published

on

Hatutan.com, (16 Maiu 2024), Díli—Primeiru Ministru (PM), Kay Rrala Xanana Gusmão husu atu keta hakfokdak ho índise liberdade imprensa   Timor-Leste nian tuun hosi pozisaun TOP 10 20 iha nivel mundiál.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending